Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Ako se najavljeni plan ostvari, reč je o prosečno oko 830 raketa mesečno ili 27 dnevno. Upravo količina izaziva najveću zabrinutost ukrajinskih vojnih analitičara, jer bi „Danj-T“ mogao da postane novi masovni sloj ruskih napada, između „Geranja“ i mnogo skupljih krstarećih raketa.
Podatak o 10.000 projektila izneo je ukrajinski vojni veteran i analitičar Dmitro Putjata, poznat kao Krigsforšer. Plan u tom obimu za sada nije zvanično potvrdilo rusko Ministarstvo odbrane, ali je postojanje i razvoj sistema „Danj-T“ ranije potvrdila ukrajinska vojna obaveštajna služba.
- Po mom mišljenju, tokom 2027. treba očekivati izuzetno veliki broj problema od ovih jeftinih raketa koje je teško presresti. Rusi planiraju da proizvedu oko 10.000 raketa samo tipa ‘Danj-T’ -upozorio je Krigsforšer.
Bojeva glava 135 kilograma, domet 500 kilometara
Prema trenutno dostupnim podacima, „Danj-T“ ima domet do 500 kilometara i nosi bojevu glavu mase oko 135 kilograma. Ukrajinski izvori sistem opisuju kao perspektivnu malu krstareću raketu ili baražnu municiju namenjenu napadima na oklopna vozila, utvrđene položaje i lakšu infrastrukturu.
Posebno je značajno što projektil nije vezan za samo jednu vrstu lansera.
Prema Krigsforšerovim podacima, „Danj-T“ može ili bi trebalo da može da se lansira sa kopnenih mobilnih sistema, ali i sa aviona Su-25SM3, Su-30SM, Su-34 i Su-57, kao i helikoptera Mi-28. Objavljen je i prikaz mogućeg kopnenog lansera postavljenog na kamionsku šasiju, sa dva transportno-lansirna kontejnera.
Ukrajinska vojna obaveštajna služba ranije je navela da su „Banderolj“ i „Danj-T“ nova baražna sredstva koja se već lansiraju sa helikoptera, dok se paralelno radi na njihovoj upotrebi sa aviona.
Vazdušno lansiranje dodatno povećava praktični domet napada: avion ili helikopter može da se približi zoni lansiranja pre ispaljivanja projektila, čime cilj može biti znatno dublje iza ukrajinskih linija nego što bi proizlazilo samo iz deklarisanog dometa rakete.
Jeftinija od „Banderolja“
Po karakteristikama se „Danj-T“ poredi sa ruskim sistemom S8000 „Banderolj“, koji Rusija već koristi u napadima na Ukrajinu.
Glavna prednost novog sistema trebalo bi da bude cena. Prema podacima koje prenose ukrajinski izvori, „Danj-T“ mogao bi da bude oko 35 odsto jeftiniji od „Banderolja“, zbog čega ruske Vazdušno-kosmičke snage navodno razmatraju postepeni prelazak na masovniju nabavku novog projektila.
To je ključno ako je cilj proizvodnja u desetinama hiljada komada.
Rusija tako ne bi pokušavala da svakim „Danj-T“ zameni „Kalibar“, H-101 ili neku drugu veliku krstareću raketu. Ideja bi bila da dobije znatno jeftinije sredstvo koje nosi dovoljno veliku bojevu glavu za uništavanje mnogih ciljeva, a može da se lansira u velikom broju.
Istovremeno se radi na daljem unapređenju projektila. Prema dostupnim informacijama, planirano je uvođenje antenskog sistema „Kometa-16“ i elektrooptičkog sistema za završno navođenje, uz pokušaj prelaska na što veći broj komponenti ruske proizvodnje.
Novi problem za ukrajinsku PVO
Najveća opasnost za Kijev zato nije pojedinačni „Danj-T“, već način na koji bi mogao da bude upotrebljen.
Rusija već kombinuje „Geranje“, dronove-mamce, balističke i krstareće rakete kako bi istovremeno opteretila različite slojeve ukrajinske PVO. Dodavanje stotina novih jeftinijih krstarećih raketa mesečno dodatno bi povećalo broj ciljeva koje treba otkriti i uništiti.
Ukrajinski obaveštajci već upozoravaju da Moskva pomera proizvodnju prema sredstvima koja su brža i teža za presretanje. Zamenik načelnika Glavne obaveštajne uprave Ukrajine Vadim Skibicki rekao je ovog meseca da su upravo „Banderolj“ i „Danj-T“ među novim ruskim sistemima koji su se pojavili tokom 2026. godine.
Rusija istovremeno masovno povećava proizvodnju bespilotnih letelica. Prema podacima ukrajinske obaveštajne službe, ruski plan samo za avgust obuhvata oko 11.000 udarnih i drugih bespilotnih sistema različitih tipova, uz sve veći naglasak na reaktivne „Geranje“.
Upravo u toj kombinaciji „Danj-T“ dobija mnogo veći značaj.
Talasu desetina ili stotina jeftinijih dronova mogao bi da se priključi novi sloj brzih projektila sa bojevom glavom od 135 kilograma, dok bi skuplje balističke i krstareće rakete istovremeno bile usmerene prema najvažnijim ciljevima.
Za ukrajinsku PVO to znači još težu računicu: na šta potrošiti ograničene i skupe presretače kada u istom napadu dolaze mamci, „Geranji“, „Danj-T“, krstareće i balističke rakete.
Zato broj od 10.000 izaziva toliku pažnju u Kijevu. Za sada je to podatak ukrajinskog vojnog analitičara, a ne zvanično objavljen ruski proizvodni plan. Ali samo postojanje „Danj-T“, njegov razvoj i ruski pokušaji da povećaju proizvodnju novih jeftinijih udarnih sistema više nisu samo medijske tvrdnje – o njima već otvoreno govori i ukrajinska vojna obaveštajna služba.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rostovsku oblast tokom noći pogodio je industrijsko-logističko područje kod Rostova na Donu i Aksaja, gde je planuo ogroman magacin kompanije DNS.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
Rusija sada ima retku priliku da nastavi pritisak na Ukrajinu i nema razlog da pristane na primirje, moratorijum na udare ili zamrzavanje sadašnje linije fronta, ocenio je ruski vojni komentator i penzionisani pukovnik Mihail Hodarjonok.
Veliki požar zahvatio je istorijsku Milerovu palatu u samom centru Sankt Peterburga, preko puta Katedrale Svetog Isaka, a vatra se tokom noći proširila i na susednu zgradu.
Generalni sekretar NATO Mark Rute označio je predsednika Rusije Vladimira Putina kao „dugoročnu pretnju NATO“, tvrdeći da je upravo promena politike Moskve srušila uverenje Zapada da je posle Hladnog rata završena era velikih sukoba.
Rusija i Sjedinjene Američke Države već razgovaraju o mogućim zajedničkim energetskim projektima koji bi mogli da budu pokrenuti posle završetka sukoba u Ukrajini, dok Moskva i Vašington paralelno traže put ka političkom dogovoru, objavio je Rojters.
Administracija predsednika SAD Donalda Trampa razmatra plan koji bi mogao da dovede do postepenog ublažavanja sankcija Rusiji i otvaranja puta za obnovu američko-ruskih poslovnih veza, uključujući trgovinu naftom, dizelom, retkim zemnim metalima i drugim ruskim sirovinama, objavio je Atlantik.
Ruski strateški bombarder Tu-95 srušio se danas u Amurskoj oblasti na Dalekom istoku Rusije tokom trenažnog leta, a u katastrofi je poginulo šest osoba, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin drastično je pooštrio pravila za iznošenje gotovih rubalja iz zemlje i spustio granicu za građane na milion rubalja, dok za kompanije i preduzetnike zabrana važi bez obzira na iznos, osim u posebno propisanim slučajevima.
Predsednik Rusije Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim se iz javnosti povlači veliki deo podataka o ruskom energetskom sektoru – od kupaca i cena izvozne robe do ruta tankera, rada rafinerija i planirane prodaje benzina i dizela.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Aleksandar Vučić, kandidat za premijera liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" izjavio je sinoć na Informer TV da je njegovo najvažnije obećanje u kampanji da će, ukoliko dobije poverenje građana, završiti sa političkim delovanjem u školama i na fakultetima!
U ekonomskoj debati u emisiji "Takovska 10" na RTS-u, potpredsednik GO SNS-a Siniša Mali predstavljajući listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" potpuno je potukao i rasturio blokaderskog predstavnika Dejana Šoškića!
Neviđena sramota obeležila je ekonomsku debatu u emisiji "Takovska 10" na RTS-u, kada je predstavnik tajkunske liste "Evropska Srbija - Marinika Tepić - Zdravko Ponoš" Dušan Nikezić potpuno izgubio kompas kada je pokušao da reklamira cigarete. (?!)
Siniša Mali direktno je suočio blokadera Dejana Šoškića sa njegovim ranijim izjavama, tvrdeći da je Šoškić u julu govorio da su plate u Srbiji previsoke i da je dinar prejak, što je Mali predstavio kao dokaz kakvu bi ekonomsku politiku Šoškić ponovo vodio.
U selu Draževac, nadomak Obrenovca, Siniša Mali danas je posetio porodicu Pantić, sa kojom je razgovarao o svakodnevnom životu, radu, poljoprivredi i vrednostima koje generacijama čuvaju u svom domu.
U nastavku žestoke predizborne debate na tajkunskoj televiziji N1, kandidat liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Zlatibor Lončar još jednom je potpuno razmontirao predstavnika opozicije Dragana Delića, raskrinkavši sve laži o zapošljavanju u zdravstvu!
Fizički okršaj Mensura Ajdarpašića sa Veljkom Milićevićem šokirao je gledaoce, a kakav će biti epilog incidenta na poligonu saznaćete večeras od 21:30.
Sutra, 9. oktobra, Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici slave Svetog apostola i jevanđelistu Jovana Bogoslova, a ovaj dan u narodu prate zanimljivi običaji vezani za žene i devojačke želje za brak.
Lečenje "sajber nožem" sada je dostupno na Vojnomedicinskoj akademiji u Beogradu, a pacijenti iz Srbije više neće morati da odlaze u Grčku i Tursku zbog terapije. Prof. dr Dejan Kostić, načelnik Instituta za radiologiju ove ustanove objasnio je šta sistem za precizno zračenje tumora znači za pacijenta kome je terapija namenjena i kako čitav proces izgleda.
Kardiolozi Zdravstvenog centra u Loznici danas su dozvolili sebi mali predah za čestitke - za deset meseci rada angio-sale zbrinuto je 1.000 pacijenata iz Loznice, Šapca, Ljubovije, Krupnja, Malog Zvornika i okolnih mesta.
U Zrenjaninu na magistrali, kod napuštene zgrade nekadašnje Pinove vile, večeras je oštrim predmetom izboden i teško povređen mladić čiji identitet za sada nije poznat.
Suđenje Veljku Belivuku i Marku Miljkoviću koji su optuženi da su bili organizatori kriminalne grupe koja se tereti za sedam ubistava, jedno silovanje, trgovinu drogom i oružjem nastavljeno je danas izvođenjem pisanih dokaza među kojima su zapisnici o prepoznavanju u policiji, iz kojih proizilazi da je I.S. jedina preživela žrtva klana prepoznao okrivljene Mijata Simeunovića, Miloša Lukića Selaka, Vojislava Đorđevića, Aleksu Dunjića i Aleksu Stošića kao otimičare.
Šverc pitona u Srbiji predstavlja ozbiljan deo ilegalne trgovine zaštićenim vrstama divljih životinja, gde naša zemlja uglavnom služi kao ključna tranzitna ruta za prebacivanje egzotičnih reptila, ptica i velikih mačaka iz Afrike i Azije ka Evropskoj uniji.
Jakna Majkla Džeksona iz spota za pesmu "Triler" mogla bi, kako se očekuje, da na predstojećoj aukciji u Ujedinjenim Arapskim Emiratima dostigne cenu veću od deset miliona dolara, prenosi list Špigl.
Novi film Lordana Zafranovića "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" privukao je veliku pažnju javnosti, a jedan od razloga je i njegovo trajanje od 4 sata i 9 minuta.
Hrizantema je jedan od cvetova čije se značenje značajno razlikuje od zemlje do zemlje - dok je negde simbol sreće i blagostanja, u drugim kulturama povezuje se sa tugom i sećanjem na preminule.
Alberto Ernandes Kastiljo iz SAD priveden je 4. oktobra na aerodromu u Majamiju, nakon što su carinici primetili ogromno ispupčenje na njegovim pantalonama.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", gde je bez dlake na jeziku govorila o svom životu, iskustvima i planovima za budućnost, kao i da će bez cenzure objaviti spisak ljubavnika.
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", koja se emituje na Jutjub kanalu "Informer Portal", gde je govorila o podršci koju je tokom života imala od roditelja, ali i o svojim prvim željama kada je reč o izboru zanimanja
Pevačica Atina Ferari gostovala je u emisiji "Demanti", gde je govorila o susretu sa Šakom Polumentom od pre nekoliko godina, kada je pokušao na silu da je poljubi.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.