Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Ako se najavljeni plan ostvari, reč je o prosečno oko 830 raketa mesečno ili 27 dnevno. Upravo količina izaziva najveću zabrinutost ukrajinskih vojnih analitičara, jer bi „Danj-T“ mogao da postane novi masovni sloj ruskih napada, između „Geranja“ i mnogo skupljih krstarećih raketa.
Podatak o 10.000 projektila izneo je ukrajinski vojni veteran i analitičar Dmitro Putjata, poznat kao Krigsforšer. Plan u tom obimu za sada nije zvanično potvrdilo rusko Ministarstvo odbrane, ali je postojanje i razvoj sistema „Danj-T“ ranije potvrdila ukrajinska vojna obaveštajna služba.
- Po mom mišljenju, tokom 2027. treba očekivati izuzetno veliki broj problema od ovih jeftinih raketa koje je teško presresti. Rusi planiraju da proizvedu oko 10.000 raketa samo tipa ‘Danj-T’ -upozorio je Krigsforšer.
Bojeva glava 135 kilograma, domet 500 kilometara
Prema trenutno dostupnim podacima, „Danj-T“ ima domet do 500 kilometara i nosi bojevu glavu mase oko 135 kilograma. Ukrajinski izvori sistem opisuju kao perspektivnu malu krstareću raketu ili baražnu municiju namenjenu napadima na oklopna vozila, utvrđene položaje i lakšu infrastrukturu.
Posebno je značajno što projektil nije vezan za samo jednu vrstu lansera.
Prema Krigsforšerovim podacima, „Danj-T“ može ili bi trebalo da može da se lansira sa kopnenih mobilnih sistema, ali i sa aviona Su-25SM3, Su-30SM, Su-34 i Su-57, kao i helikoptera Mi-28. Objavljen je i prikaz mogućeg kopnenog lansera postavljenog na kamionsku šasiju, sa dva transportno-lansirna kontejnera.
Ukrajinska vojna obaveštajna služba ranije je navela da su „Banderolj“ i „Danj-T“ nova baražna sredstva koja se već lansiraju sa helikoptera, dok se paralelno radi na njihovoj upotrebi sa aviona.
Vazdušno lansiranje dodatno povećava praktični domet napada: avion ili helikopter može da se približi zoni lansiranja pre ispaljivanja projektila, čime cilj može biti znatno dublje iza ukrajinskih linija nego što bi proizlazilo samo iz deklarisanog dometa rakete.
Jeftinija od „Banderolja“
Po karakteristikama se „Danj-T“ poredi sa ruskim sistemom S8000 „Banderolj“, koji Rusija već koristi u napadima na Ukrajinu.
Glavna prednost novog sistema trebalo bi da bude cena. Prema podacima koje prenose ukrajinski izvori, „Danj-T“ mogao bi da bude oko 35 odsto jeftiniji od „Banderolja“, zbog čega ruske Vazdušno-kosmičke snage navodno razmatraju postepeni prelazak na masovniju nabavku novog projektila.
To je ključno ako je cilj proizvodnja u desetinama hiljada komada.
Rusija tako ne bi pokušavala da svakim „Danj-T“ zameni „Kalibar“, H-101 ili neku drugu veliku krstareću raketu. Ideja bi bila da dobije znatno jeftinije sredstvo koje nosi dovoljno veliku bojevu glavu za uništavanje mnogih ciljeva, a može da se lansira u velikom broju.
Istovremeno se radi na daljem unapređenju projektila. Prema dostupnim informacijama, planirano je uvođenje antenskog sistema „Kometa-16“ i elektrooptičkog sistema za završno navođenje, uz pokušaj prelaska na što veći broj komponenti ruske proizvodnje.
Novi problem za ukrajinsku PVO
Najveća opasnost za Kijev zato nije pojedinačni „Danj-T“, već način na koji bi mogao da bude upotrebljen.
Rusija već kombinuje „Geranje“, dronove-mamce, balističke i krstareće rakete kako bi istovremeno opteretila različite slojeve ukrajinske PVO. Dodavanje stotina novih jeftinijih krstarećih raketa mesečno dodatno bi povećalo broj ciljeva koje treba otkriti i uništiti.
Ukrajinski obaveštajci već upozoravaju da Moskva pomera proizvodnju prema sredstvima koja su brža i teža za presretanje. Zamenik načelnika Glavne obaveštajne uprave Ukrajine Vadim Skibicki rekao je ovog meseca da su upravo „Banderolj“ i „Danj-T“ među novim ruskim sistemima koji su se pojavili tokom 2026. godine.
Rusija istovremeno masovno povećava proizvodnju bespilotnih letelica. Prema podacima ukrajinske obaveštajne službe, ruski plan samo za avgust obuhvata oko 11.000 udarnih i drugih bespilotnih sistema različitih tipova, uz sve veći naglasak na reaktivne „Geranje“.
Upravo u toj kombinaciji „Danj-T“ dobija mnogo veći značaj.
Talasu desetina ili stotina jeftinijih dronova mogao bi da se priključi novi sloj brzih projektila sa bojevom glavom od 135 kilograma, dok bi skuplje balističke i krstareće rakete istovremeno bile usmerene prema najvažnijim ciljevima.
Za ukrajinsku PVO to znači još težu računicu: na šta potrošiti ograničene i skupe presretače kada u istom napadu dolaze mamci, „Geranji“, „Danj-T“, krstareće i balističke rakete.
Zato broj od 10.000 izaziva toliku pažnju u Kijevu. Za sada je to podatak ukrajinskog vojnog analitičara, a ne zvanično objavljen ruski proizvodni plan. Ali samo postojanje „Danj-T“, njegov razvoj i ruski pokušaji da povećaju proizvodnju novih jeftinijih udarnih sistema više nisu samo medijske tvrdnje – o njima već otvoreno govori i ukrajinska vojna obaveštajna služba.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rostovsku oblast tokom noći pogodio je industrijsko-logističko područje kod Rostova na Donu i Aksaja, gde je planuo ogroman magacin kompanije DNS.
Ruska vojska izvela je u noći između 21. i 22. oktobra jedan od najžešćih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci, koristeći drugačiju kombinaciju naoružanja i tri uzastopna talasa udara.
Rusija bi mogla da odgovori na ukrajinske napade na Krimski most udarima bez presedana po strateški važnim mostovima na teritoriji Ukrajine, upozorio je ruski vojni stručnjak Andrej Maročko.
Predstojeći sastanak Vladimira Putina, Donalda Trampa i Si Đinpinga mogao bi da donese ozbiljne probleme upravo Rusiji, ukoliko Sjedinjene Američke Države i Kina postignu dogovor kojim bi se ograničila ekonomska saradnja Pekinga i Moskve.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavešten je o posledicama dva uzastopna ukrajinska napada na Krimski most, čija je konstrukcija oštećena, dok je Moskva najavila hitnu izradu plana obnove ove strateški važne saobraćajnice.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Govor koji je poslanik Studentske liste Jugoslav Gašić održao u Skupštini Srbije veličajući blokaderskog kandidata za predsednika parlamenta Aleksandra Čupića i dalje je top tema na društvenim mrežama.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Pristalice nove vlasti, oličene u ''Studentskoj listi'', izazvale su neviđeni skandal ispred Skupštine Srbije, gde je održana konstitutivna sednica, napavši narodnu poslanicu grupe ''Srbija pobeđuje'' Lidiju Vukićević.
Pojedini simpatizeri Studentske liste nevoljno priznaju ono što je očigledno svima koji su pratili konstitutivnu sednicu Narodne Skupštine u 15. sazivu - Aleksandar Vučić je, žargonski rečeno, obrisao pod blokaderima.
Vršilac dužnosti predsednika Srbije i predsednica Skupštine u tehničkom mandatu Ana Brnabić ocenila je Studentska lista za 20 dana uništila Srbiju kako najezda skakavaca ne bi mogla za godinu dana.
Prema prognozi Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) večeras se na severu zemlje očekuje kiša, dok meteorolog Ivan Ristić najavljuje da prve pahulje stižu početkom decembra.
Prema informacijama Uprave granične policije dobijenim u 05.15 časova, nema zadržavanja na putničkim terminalima naših graničnih prelaza, dok se na teretnim terminalima vozila zadržavaju na izlazu najduže sedam sati i to na Batrovcima.
Naučnici sa Sanktpeterburškog politehničkog univerziteta "Petar Veli" (SPbPU) predstavili su AI protokol koji će ubrzati razvoj lekova protiv raka za 50 puta.
Profesorka iz Tuzle Nermina Hadžigrahić nedavno je nepravosnažno osuđena na godinu dana zatvora zbog falsifikovanja školskih i studentskih dokumenata. Ovo nije jedini neverovatan slučaj zbog kog su ljudi završili pred sudom ili u policiji, a pojedini su svojim potezima i motivima šokirali javnost.
Uprava policije Crne Gore i Državno tužilaštvo razotkrili su, u koordinisanoj akciji, više slučajeva zloupotrebe platnih kartica i računarskih prevara na štetu jedne banke. Zbog sumnje da su umešani, pet osoba je uhapšeno.
Predsednica Vrhovnog suda Crne Gore donela je odluku kojom je delimično odobren zahtev okrivljenog Aca Đukanovića za audio-vizuelno snimanje glavnog pretresa u krivičnom postupku koji se protiv njega vodi pred Osnovnim sudom u Nikšiću.
Glumac Bojan Dimitrijević, publici najpoznatiji po ulozi Pikca iz serije "Vratiće se rode", danas je postao narodni poslanik u novom sazivu Narodne skupštine Srbije.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Bombice od suvih smokava dokazuju suprotno - prave se od svega nekoliko sastojaka, bez pečenja i komplikovanih kulinarskih veština, a svojim ukusom potpuno odskaču od uobičajenih prazničnih poslastica.
Žene ponekad glume orgazam kako ne bi povredile partnerova osećanja, ali postoje telesne reakcije koje mogu da prate seksualni vrhunac. Među njima su nevoljne kontrakcije mišića, ubrzano disanje i crvenilo kože.
Slavsko žito neće postati gnjecavo ako ga nakon kuvanja dobro ocedite i potpuno ohladite pre mlevenja. Ovaj jednostavan trik pomaže da zadrži rastresitu teksturu i lep ukus čak i nakon osvećenja vinom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.