• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

29.08.2026

08:09

Lavrov saopštio odluku vrha Rusije! Sledi veliki preokret u svetskom poretku: Ono što će se dogoditi trajaće veoma dugo

EPA

Vesti

Lavrov saopštio odluku vrha Rusije! Sledi veliki preokret u svetskom poretku: Ono što će se dogoditi trajaće veoma dugo

Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.

Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.

- Svet se nalazi u fazi transformacije, dubokih promena. Te promene će, najverovatnije, trajati čitavu epohu. Zato nije sigurno da će generacija koja sada živi na Zemlji videti konačnu konfiguraciju, ako se ona uopšte formira - rekao je Lavrov u velikom intervjuu za ruski RBK.

On je time odgovorio na pitanje kakav je današnji svet, posle nekadašnje podele na dva velika bloka tokom Hladnog rata i perioda američke dominacije nakon raspada Sovjetskog Saveza.

„Proglasili su kraj istorije“

Lavrov je podsetio da je posle nestanka SSSR-a ideja o unipolarnom svetu praktično otvoreno proglašena pobedničkom.

- Frensis Fukujama je odražavao težnje, snove i stanje uma zapadnih elita kada je rekao da je nastupio kraj istorije – da će od tada samo zapadni liberalni model u ekonomiji, politici i ljudskim pravima biti jedini, dominantni model na planeti - rekao je Lavrov.

Prema njegovim rečima, čak je i u tadašnjoj Rusiji postojao deo društva i političkog vrha koji je sa oduševljenjem prihvatio takvu promenu, verujući da je zemlja konačno „zbacila okove komunističkog sistema“.

Foto: Tanjug/AP

 

Lavrov je podsetio i na čuvenu poruku tadašnjeg ruskog predsednika Borisa Jeljcina u američkom Kongresu – „Bože, čuvaj Ameriku“ – dok su, kako je naveo, zapadni savetnici u isto vreme masovno ulazili u ruske državne institucije i učestvovali u reformama i pripremi privatizacije.

Međutim, šef ruske diplomatije tvrdi da se upravo tada stvarao otpor pravcu kojim je Rusija krenula tokom devedesetih.

Po njegovom tumačenju, izbori 2000. godine pokazali su želju ruskog društva da zemlji vrati „istorijsku suštinu, nacionalni ponos i sopstvenu ulogu“, a dolazak Vladimira Putina označio je početak nove epohe.

- Ne mislim da su tvorci teorije unipolarnog sveta računali da će Rusija ostati jednako popustljiva kao za vreme Jeljcinove vlade - rekao je Lavrov.

Od partnerstva sa Amerikom do Minhena

Lavrov je podsetio da odnosi Moskve i Vašingtona nisu odmah krenuli putem otvorenog sukoba.

Putin je 2001. posetio SAD, godinu dana kasnije u Moskvu je stigao američki predsednik Džordž Buš mlađi, a dve zemlje tada su čak potpisale deklaraciju o strateškom partnerstvu.

Lavrov je ponovio i ranije iznete Putinove tvrdnje da je ruski predsednik još u razgovoru sa Bilom Klintonom postavljao pitanje zbog čega Rusija ne bi mogla da uđe u NATO ako su Hladni rat, SSSR i Varšavski pakt već nestali.

Prema Lavrovljevoj verziji događaja, iz Vašingtona je stigao odgovor da to ipak „neće moći“.

On smatra da je Moskva upravo kroz takve događaje postepeno dolazila do zaključka da je Zapad Rusiju spreman da prihvati, ali ne kao potpuno ravnopravnog partnera.

Kao primer naveo je i rusko članstvo u tadašnjoj Grupi osam. Rusija je učestvovala u razgovorima o političkim pitanjima, ali su, prema njegovim rečima, ključne odluke o međunarodnom finansijskom, monetarnom i trgovinskom sistemu i dalje donošene unutar Grupe sedam, nakon čega bi ruska strana bila upoznata sa već dogovorenim stavovima.

Prelomnim trenutkom Lavrov smatra Putinov govor na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji 2007. godine, kada je ruski predsednik otvoreno napao tadašnji međunarodni poredak i politiku širenja NATO.

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Društvo

Hronika

Zabava

Magazin

Džet set