Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.
Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.
- Svet se nalazi u fazi transformacije, dubokih promena. Te promene će, najverovatnije, trajati čitavu epohu. Zato nije sigurno da će generacija koja sada živi na Zemlji videti konačnu konfiguraciju, ako se ona uopšte formira - rekao je Lavrov u velikom intervjuu za ruski RBK.
On je time odgovorio na pitanje kakav je današnji svet, posle nekadašnje podele na dva velika bloka tokom Hladnog rata i perioda američke dominacije nakon raspada Sovjetskog Saveza.
„Proglasili su kraj istorije“
Lavrov je podsetio da je posle nestanka SSSR-a ideja o unipolarnom svetu praktično otvoreno proglašena pobedničkom.
Prema njegovim rečima, čak je i u tadašnjoj Rusiji postojao deo društva i političkog vrha koji je sa oduševljenjem prihvatio takvu promenu, verujući da je zemlja konačno „zbacila okove komunističkog sistema“.
Foto: Tanjug/AP
Lavrov je podsetio i na čuvenu poruku tadašnjeg ruskog predsednika Borisa Jeljcina u američkom Kongresu – „Bože, čuvaj Ameriku“ – dok su, kako je naveo, zapadni savetnici u isto vreme masovno ulazili u ruske državne institucije i učestvovali u reformama i pripremi privatizacije.
Međutim, šef ruske diplomatije tvrdi da se upravo tada stvarao otpor pravcu kojim je Rusija krenula tokom devedesetih.
Po njegovom tumačenju, izbori 2000. godine pokazali su želju ruskog društva da zemlji vrati „istorijsku suštinu, nacionalni ponos i sopstvenu ulogu“, a dolazak Vladimira Putina označio je početak nove epohe.
- Ne mislim da su tvorci teorije unipolarnog sveta računali da će Rusija ostati jednako popustljiva kao za vreme Jeljcinove vlade - rekao je Lavrov.
Od partnerstva sa Amerikom do Minhena
Lavrov je podsetio da odnosi Moskve i Vašingtona nisu odmah krenuli putem otvorenog sukoba.
Putin je 2001. posetio SAD, godinu dana kasnije u Moskvu je stigao američki predsednik Džordž Buš mlađi, a dve zemlje tada su čak potpisale deklaraciju o strateškom partnerstvu.
Lavrov je ponovio i ranije iznete Putinove tvrdnje da je ruski predsednik još u razgovoru sa Bilom Klintonom postavljao pitanje zbog čega Rusija ne bi mogla da uđe u NATO ako su Hladni rat, SSSR i Varšavski pakt već nestali.
Prema Lavrovljevoj verziji događaja, iz Vašingtona je stigao odgovor da to ipak „neće moći“.
On smatra da je Moskva upravo kroz takve događaje postepeno dolazila do zaključka da je Zapad Rusiju spreman da prihvati, ali ne kao potpuno ravnopravnog partnera.
Kao primer naveo je i rusko članstvo u tadašnjoj Grupi osam. Rusija je učestvovala u razgovorima o političkim pitanjima, ali su, prema njegovim rečima, ključne odluke o međunarodnom finansijskom, monetarnom i trgovinskom sistemu i dalje donošene unutar Grupe sedam, nakon čega bi ruska strana bila upoznata sa već dogovorenim stavovima.
Prelomnim trenutkom Lavrov smatra Putinov govor na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji 2007. godine, kada je ruski predsednik otvoreno napao tadašnji međunarodni poredak i politiku širenja NATO.
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rostovsku oblast tokom noći pogodio je industrijsko-logističko područje kod Rostova na Donu i Aksaja, gde je planuo ogroman magacin kompanije DNS.
Ukrajinske vlasti potvrdile su da je posle ruskog udara na skladišni kompleks u selu Mila kod Kijeva izbio ogroman požar praćen snažnim sekundarnim detonacijama, zbog kojih je zatvoren deo glavnog puta Kijev–Čop, dok je najmanje šest ljudi povređeno, a 165 evakuisano.
Rusija je uverena da može vojno da dobije rat u Ukrajini i zbog toga pojačava pritisak upravo na najslabiju tačku Kijeva – sve ozbiljniji nedostatak raketa za protivvazdušnu odbranu, ocenio je austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Ruske snage nastavljaju da napreduju i preuzimaju nove teritorije, dok se Ukrajina istovremeno pretvara u „disfunkcionalnu krnju državu“, izjavio je profesor Univerziteta u Čikagu Džon Miršajmer, koji za sadašnji položaj Kijeva direktno optužuje politiku Zapada.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov poručio je sa govornice Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku da će Rusija ostvariti ciljeve specijalne vojne operacije u Ukrajini bez obzira na okolnosti, dok je evropske države optužio da pokušavaju da spreče mirovne pregovore.
Nemački kancelar Fridrih Merc suočava se sa najtežom političkom krizom od dolaska na vlast – samo 16 meseci nakon preuzimanja funkcije u vrhu CDU već se razgovara o mogućoj promeni kancelara, dok u isto vreme Rusija na njega vrši pritisak zbog nepromišljenih izjava o ratu.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov upozorio je evropske države da bi eventualni direktan napad na Rusiju doveo do „suštinski drugačijeg“ i veoma kratkog rata.
Moskva i Moskovska oblast u Rusiji našle su se tokom noći pod jednim od najmasovnijih napada ukrajinskih bespilotnih letelica u poslednje vreme. Među pogođenim objektima našla se naftna baza "Volodarskaja", najveća u Moskovskoj oblasti.
Predsednik Francuske Emanuel Makron otvoreno je priznao da je jedan od ključnih temelja evropske industrijske konkurentnosti bio veoma jeftin gas iz Rusije, dok je drugi veliki oslonac - ogromno kinesko tržište za evropski izvoz - takođe nestao.
Ruski strateški sistem „Posejdon“ predstavlja potpuno drugačiju vrstu nuklearnog oružja: umesto da bojevu glavu do cilja prenosi kroz atmosferu poput interkontinentalne rakete, ovaj aparat putuje hiljadama kilometara ispod površine okeana, pogonjen sopstvenim nuklearnim reaktorom.
Zapadne države koje u Ujedinjenim nacijama govore o humanitarnoj katastrofi u Aljoškom zapravo ne znaju ni gde se taj grad nalazi niti šta se tamo događa, izjavio je ruski diplomata Rodion Mirošnik.
Estonija, članica NATO, trajno premešta svoje ključne borbene jedinice sa zapada zemlje na položaje bliže ruskoj granici i prelazi na novu strategiju "aktivne odbrane", prema kojoj bi vojska u slučaju sukoba trebalo da uđe u borbu odmah na istočnoj granici.
Rusija je razvila novu mlaznu verziju udarnog drona „Garpija“, a prvi javno dostupni snimci pokazuju da je uz letelicu razvijena i mobilna lansirna platforma koja omogućava dejstvo bez oslanjanja na stalne aerodrome ili specijalizovane baze.
Kijev je jutros upao u ozbiljan saobraćajni kolaps posle višednevnih ruskih udara na mostove preko Dnjepra, a najteže je preći sa leve na desnu obalu grada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rostovsku oblast tokom noći pogodio je industrijsko-logističko područje kod Rostova na Donu i Aksaja, gde je planuo ogroman magacin kompanije DNS.
Blokderska NVO ''CRTA'' objavila je da sutra predstavlja, verovali ili ne, izveštaj o dosadašnjem toku kampanje. Jasno je reč o još jednoj blokaderskoj obmani naroda.
Aleksandar Vučić, nosilac SNS "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" prvi je favorit za budućeg premijera Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora 25. oktobra, pokazuju najnovije kvote koje su izbacile domaće kladionice.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) dostavila je našoj redakciji blokaderski materijal za trenige koje drže svojima uoči održavanja izbora 25. oktobra.
Potpredsednik GO SNS-a Siniša Mali obišao je danas u Bačkom Petrovcu vrednu slovačku porodicu Husar, gde se i sam oprobao u poljoprivrednim radovima i još jednom pokazao da je SNS uvek uz svoj narod i vredne domaćine.
Član Predsedništva SNS Nebojša Bakarec objavio je pregled dosadašnjih televizijskih duela predstavnika SNS sa kandidatima opozicije i tzv. studentske liste.
Nova takmičarka Exatlona, Mila Ivanovski, otvorila je dušu pred saigračima iz Crvenog tima i otkrila nepoznate detalje o svom privatnom životu i porodici.
Oko 17 časova na beogradskom aerodromu "Nikola Tesla", usled propusta u radu jedne od kompanija koja pruža usluge zemaljskog opsluživanja, došlo je do greške u obaveznom toku kretanja putnika zbog čega su se stvorile velike gužve i redovi na terminalima.
Na autoputu na deonici Sedlari – Debelo brdo – Rogačica će od 9. do 10. i od 12. do 14. oktobra od 7 do 19 časova zbog radova biti obustavljen saobraćaj.
Nakon saslušanja u Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici određeno je zadržavanje do 72 sata policajcu M.H. zbog osnovane sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici.
Jeziva saobraćajna nesreća dogodila se danas oko 14.30 časova na glavnom putu Mostar–Čitluk, u mestu Miljkovići, a u sudaru automobila i motocikla poginuo je 48-godišnji motociklista, dok se njegova 46-godišnja saputnica nalazi u izuzetno teškom stanju.
Javno tužilaštvo zatražilo je kaznu doživotnog zatvora za Trajka Bojkovskog (25) iz Starog Nagoričana kod Kumanova, optuženog za jeziva ubistva četiri nemoćne starice i dva pokušaja ubistva, koja je, kako tvrdi tužilac, počinio radi zadovoljenja bolesnih seksualnih nagona nad mrtvim telima.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Datura, u narodu poznata kao tatula, jedna je od najotrovnijih biljaka koja može da se pojavi u srpskim dvorištima, baštama i na zapuštenim parcelama. Mnogi je imaju u blizini ograde, a da toga nisu ni svesni.
Manekenka Ema Tin zapalila je crveni tepih u Londonu u replici čuvene gole haljine Kejt Mos iz 1993. godine, odajući počast kultnom modnom trenutku devedesetih.
Letenje isključivo sa ručnim prtljagom pruža veliku slobodu, ali pogrešne procene tokom pakovanja mogu stvoriti ozbiljne komplikacije i pre samog ukrcavanja.
Pevačica Svetlana Ceca Ražnatović pojavila se na jednom prestoničkom događaju u glamuroznom izdanju, a stajlingom vrednim oko 20.000 evra privukla je veliku pažnju prisutnih.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je da je svojevremeno doživela neprijatno iznenađenje, kada je pesmu koju je ona platila snimila njena koleginica Rada Manojlović.
Danas se navršava prva godišnjica od smrti pevača Halida Bešlića, a na pomenu se nije pojavio niko od poznatih, dok su samo dve njegove koleginice na društvenim mrežama podelile objavu posvećenu njemu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.