Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Čali je za ukrajinsku televiziju NTA izneo tri moguća pravca dalje ruske eskalacije: testiranje taktičkog nuklearnog oružja, ograničenu vojnu operaciju protiv članice NATO ili još snažniju eskalaciju rata u Ukrajini. Prema njegovoj proceni, upravo je treći scenario trenutno najverovatniji.
Čali smatra da bi Rusija u narednih godinu do godinu i po dana mogla da prikupi dovoljno snažnu vojnu grupaciju da njome pokrije veliku provokaciju ili čak pravi, ali strogo ograničen napad na neku članicu Alijanse.
„Ne mislim na scenario kao u Ukrajini – prelazak granice i kretanje prema glavnom gradu. Dovoljno bi im bilo da neki pogranični grad stave pod kontrolu na 48 sati i tako pokažu da li NATO može da reaguje“, rekao je Čali.
On kao mogući prostor takvog udara pominje Baltik.
Njegova teza nije da bi Moskva takvom operacijom pokušala da osvoji čitavu državu. Cilj bi, prema njegovoj proceni, bio potpuno drugačiji – stvoriti situaciju u kojoj bi se u realnom vremenu videlo da li je NATO politički i vojno sposoban da odmah primeni kolektivnu odbranu kada je napad ograničen, brz i napravljen tako da saveznike stavi pred dilemu koliko daleko treba da idu.
Čali sličan scenario pominje već duže vreme. U intervjuu iz jula govorio je da bi Rusija mogla da upotrebi bespilotne i kopnene robotske sisteme, kao i diverzantske grupe, za kratkotrajni prodor koji bi trajao svega 48 sati. Kao potencijalne krizne tačke tada je pominjao područje Narve u Estoniji i Suvalskog koridora između Poljske i Litvanije.
Prvi scenario – nuklearni test
Pre mogućeg udara na teritoriju NATO, Čali navodi još jednu opciju koju Moskva ima na raspolaganju – demonstrativno testiranje taktičkog nuklearnog oružja.
- Oni imaju tri puta eskalacije i vidi se da idu ka eskalaciji. Prvi je testiranje taktičkog nuklearnog oružja - rekao je.
On je, međutim, naglasio da prema informacijama kojima raspolaže takav test Rusija za sada nije sprovela.
Takav potez ne bi automatski značio upotrebu nuklearnog oružja u borbi, ali bi predstavljao radikalno podizanje uloga i političku poruku Zapadu da Moskva želi da vrati nuklearni faktor u samo središte krize.
Treći scenario smatra najverovatnijim
Čali ipak ocenjuje da će Moskva verovatnije izabrati treću mogućnost – još snažniju eskalaciju rata u Ukrajini.
- Treća varijanta, koju će, nažalost, najverovatnije i koristiti, jeste još veća eskalacija u Ukrajini -rekao je.
Ali upravo tu, prema njegovim rečima, nastaje paradoks.
On nije uveren da su Bela kuća i rukovodstvo CIA trenutno najviše zabrinuti zbog mogućnosti dodatnog zaoštravanja rata u Ukrajini. Čali smatra da je ukrajinski front, koliko god bio opasan, za američke i međunarodne posmatrače ipak poznata vrsta sukoba.
- Situacija u Ukrajini im je otprilike jasna. Nije im jasno šta će Putin još uraditi. Mislim da se upravo zbog toga vode razgovori - rekao je Čali.
Direktor CIA upravo zbog NATO išao u Moskvu
Njegove reči dolaze neposredno posle neuobičajene posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi.
Volstrit žurnal je, pozivajući se na ljude upoznate sa sadržajem razgovora, objavio da je Retklif u rusku prestonicu poslat upravo kako bi Moskvi preneo upozorenje da ne napada članice NATO. Poseta je usledila nakon novih američkih obaveštajnih procena prema kojima bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da pokuša da proveri odlučnost Alijanse ograničenom vojnom akcijom protiv neke njene članice.
CBS je takođe objavio da je Retklif ruskim zvaničnicima preneo upozorenje u vezi sa mogućim akcijama protiv NATO, posebno u trenutku kada američke službe razmatraju scenarije provokacija, sajber napada, hibridnih operacija ili drugih poteza koji bi bili dovoljno ozbiljni da testiraju Zapad, ali osmišljeni tako da ne izgledaju kao početak klasičnog velikog rata.
Predsednik SAD Donald Tramp, međutim, javno je umanjio značaj tih strahovanja i rekao da ne veruje da će Putin napasti NATO. Kremlin je izveštaje o svrsi Retklifove posete odbacio kao alarmističke priče koje, prema Moskvi, nemaju veze sa stvarnošću.
Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.
Veliki ukrajinski napad dronovima na Rostovsku oblast tokom noći pogodio je industrijsko-logističko područje kod Rostova na Donu i Aksaja, gde je planuo ogroman magacin kompanije DNS.
Ukrajinske vlasti potvrdile su da je posle ruskog udara na skladišni kompleks u selu Mila kod Kijeva izbio ogroman požar praćen snažnim sekundarnim detonacijama, zbog kojih je zatvoren deo glavnog puta Kijev–Čop, dok je najmanje šest ljudi povređeno, a 165 evakuisano.
Rusija je uverena da može vojno da dobije rat u Ukrajini i zbog toga pojačava pritisak upravo na najslabiju tačku Kijeva – sve ozbiljniji nedostatak raketa za protivvazdušnu odbranu, ocenio je austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
NATO će od 13. do 23. oktobra održati velike nuklearne vojne vežbe u Italiji, uz učešće 17 država članica, ali je istovremeno poručio Rusiji da manevri ne predstavljaju pretnju.
Ambasada Ruske Federacije u Zagrebu oštro je odgovorila na tvrdnje hrvatskog general-majora Denisa Tretinjaka da je Rusija stajala iza dve trećine državno sponzorisanih sajber napada zabeleženih u Hrvatskoj tokom 2025. godine.
Litvanija je jutros podigla NATO borbene avione, izdala upozorenje na vazdušnu opasnost i privremeno zatvorila kontrolisani vazdušni prostor iznad Vilnjusa nakon što je radar otkrio neidentifikovani objekat koji se kretao iz pravca Belorusije.
Norveška sve ozbiljnije strahuje da bi Rusija mogla da iskoristi Svalbard za ograničenu vojnu operaciju ili hibridni incident kojim bi testirala spremnost NATO-a da brani ovu udaljenu arktičku teritoriju, dok su lokalne vlasti već pripremile plan za brzu evakuaciju stanovništva.
Poruke namenjene ruskojezičnom stanovništvu Estonije, sa pozivima da se naoruža i upozorenjima na moguće krvoproliće, počele su da kruže društvenim mrežama.
Izraelski analitičar Jakov Kedmi tvrdi da pravi problem za Zapad počinje tek posle rata u Ukrajini, kada bi Rusija, ako izađe kao pobednik, mogla da vrati na sto zahtev da se NATO vojno vrati na stanje iz 1997. godine.
Generalni sekretar NATO Mark Rute označio je predsednika Rusije Vladimira Putina kao „dugoročnu pretnju NATO“, tvrdeći da je upravo promena politike Moskve srušila uverenje Zapada da je posle Hladnog rata završena era velikih sukoba.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić pozvao je građane Srbije da dođu na skup Srpske napredne stranke koji će danas biti održan u Kragujevcu.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Dejan Šoškić izabran je za predsednika Saveta Narodne banke Srbije 26. marta 2009. godine, dok ugovor o prenosu njegovog petoprocentnog udela u preduzeću "Centar za investicije i finansije" nosi datum 20. april 2010. godine.
Blokader Gradimir Cvetanović, jedan od samoproglašenih vođa ovog ekstremističkog pokreta u Leskovcu, ponižavajuće je izbačen iz opštinskog tima nakon što su ga saborci optužili za mutne tajne veze sa lokalnim opozicionarima.
Takmičar "Exatlona" Mensur Ajdarpašič ispričao je svoju verziju sukoba sa Veljkom Milićevićem koji je doveo u pitanje njegovo dalje učešće u sportskom rijalitiju.
Sukob Mensura Ajdarpašića i Veljka Milićevića poprilično je uzdrmao sve u Crvenom i Plavom timu, a sada je svoje mišljenje o ovoj situaciji dao Dragomir Radojević.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je danas gostujući u Kolegijumu na Informer TV, da od 1. decembra slede veće plate u javnom sektoru od 8 do 12 odsto i penzije za 7,5 odsto.
Ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović, najavila je da sledeće nedelje počinje gradnja prvih pet kilometara gasne interkonekcije Srbije i Severne Makedonije od ukupno 145.
Više od 16.000 kandidata iz više od 140 zemalja do sada se prijavilo za volonterski program Ekspa 2027, a među njima je i Emanuel Džošua iz afričke države Nigerije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, PS Zvezdara, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su dve osobe zbog sumnje da su izvršile krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i zaplenili oko 10 kilograma amfetamina.
Proslava dečijeg rođendana u jednom restoranu na Zrenjaninskom putu u sredu uveče pretvorila se u pravi pakao, kada je usred slavlja izbila opšta tuča motivisana porodičnim razmiricama.
U okviru programa Ministarstva kulture "Užice - Prestonica kulture Srbije" a povodom 80 godina rada užičkog Narodnog muzeja, otvorena je nova stalna postavka "Nasleđe, putovanje koje traje" i predstavljena istoimena publikacija u čast jubileja.
Manekenka Hajdi Klum (53) ponovo je privukla ogromnu pažnju na društvenim mrežama provokativnom fotografijom na kojoj je u prvi plan stavila gola stopala i svoju zanosnu zadnjicu.
Od Prvog srpskog ustanka i Albanske golgote do Kolubarske bitke i bitke na Košarama, istorija Srbije puna je događaja koji su obeležili sudbinu našeg naroda, a mnogi od njih mogli bi da budu inspiracija za velika filmska ostvarenja.
Proslavljena francuska glumica Beatris Dal ostala je upamćena u svetskoj kinematografiji kao neponovljiva ikona i simbol buntovništva čija joj je uloga Beti u kultnom filmu "Beti Blu" preko noći donela međunarodnu slavu.
Mlada glumica Milica Stanković kaže da se filmovi poput "Zlatnog reza 42: Djeca Kozare" treba što više prikazivati kako se zlo iz Jasenovca više nikada ne bi ponovilo.
Korisnicima Windows 11 koji još koriste verziju 24H2 ostalo je svega nekoliko dana da pređu na novije izdanje operativnog sistema. Majkrosoft 13. oktobra 2026. godine završava podršku za ovu verziju u izdanjima Home i Pro, što znači da njihovi korisnici više neće dobijati redovna bezbednosna ažuriranja.
Na kratkoj udaljenosti od Amsterdama nalazi se Utreht, grad koji osvaja posetioce istorijskim znamenitostima, slikovitim kanalima i opuštenom atmosferom, a često ostaje u senci poznatije holandske prestonice.
Istraživanje sajta Saucy Dates pokazalo je da 62 odsto žena i 56 odsto muškaraca tokom seksa pomisli na nekog drugog, a često na slavne ličnosti. Među njima su Danijel Krejg, Bred Pit i Bredli Kuper.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.