Predsednik SAD Donald Tramp otvorio je jedan od najvažnijih američkih rudarskih poslova u Centralnoj Aziji: sporazum sa Kazahstanom o razvoju ogromnih nalazišta volframa, metala koji je ključan za vojnu industriju, rakete, avione, čelik, elektroniku i poluprovodnike.
U centru priče su dva velika nalazišta u Kazahstanu — Severni Katpar i Gornji Kajrakti. Njihove ukupne rezerve procenjuju se na 1,4 miliona tona volfram-trioksida, a očekivana godišnja proizvodnja ide do oko 12.000 tona.
Ali ovaj posao više nije samo priča o kritičnim mineralima i američkom pokušaju da smanji zavisnost od Kine. Istraga Njujork tajmsa otvorila je mnogo osetljivije pitanje: ko će politički i finansijski profitirati od sporazuma koji je Vašington gurao kao strateški državni interes.
Volfram kao strateško oružje
Volfram nije obična sirovina. Koristi se za ojačavanje čelika, u vojnoj industriji, municiji, avio-industriji, elektronici, poluprovodnicima i opremi koja mora da izdrži ekstremne uslove.
SAD ga smatraju kritičnim mineralom, a problem za Vašington je jasan: Amerika godinama nema ozbiljnu domaću proizvodnju volframa, dok Kina dominira svetskim tržištem.
Zato je kazahstanski projekat predstavljen kao strateški prodor. Ako SAD obezbede pristup velikim nalazištima u Kazahstanu, dobijaju alternativu kineskom lancu snabdevanja i jačaju kontrolu nad metalom koji je važan i za civilnu industriju i za odbranu.
Severni Katpar i Gornji Kajrakti u centru sporazuma
Projekat se odnosi na nalazišta Severni Katpar i Gornji Kajrakti, koja se nalaze u rudarskom regionu Karagande u centralnom Kazahstanu.
Kompanija Kaz risorsiz dobila je pristup tim velikim zalihama volfram-trioksida. Prema podacima iz materijala o poslu, ukupne rezerve procenjuju se na 1,4 miliona tona, dok bi godišnja proizvodnja mogla da dostigne oko 12.000 tona.
To je razlog zašto Vašington ovaj dogovor ne posmatra kao običnu privatnu investiciju. U pitanju je projekat koji direktno ulazi u američku strategiju kritičnih minerala i pokušaj da se deo snabdevanja izmesti iz kineske zone uticaja.
Foto: Tanjug/Strahinja Aćimović
Američka podrška do 1,6 milijardi dolara
Administracija Donalda Trampa već je odobrila preliminarne prijave za finansiranje projekta u iznosu do 1,6 milijardi dolara.
Ranije je Rojters objavio da je razvoj projekta procenjen na oko 1,1 milijardu dolara, kao i da je američka Eksim banka izdala pismo o interesovanju za finansiranje do 900 miliona dolara.
To znači da država ne stoji po strani. Projekat se vodi kao deo američke ekonomske i bezbednosne politike, jer Vašington želi da obezbedi volfram za sopstvene državne i komercijalne potrebe.
Trag novca vodi do Trampovih sinova
Najosetljiviji deo priče odnosi se na investitorsku strukturu.
Prema navodima iz istrage Njujork tajmsa, među korisnicima posla našli su se sinovi predsednika SAD — Donald Tramp Mlađi i Erik Tramp — kao i deca američkog ministra trgovine Hauarda Lutnika.
Investitori kompanije Dominari sekjuritis, koja je delimično povezana sa Trampovim sinovima, kupili su 20 odsto udela u strukturi povezanoj sa projektom.
U isto vreme, Kantor Ficdžerald, kompanija koju kontroliše porodica Hauarda Lutnika, pomogla je da se prikupi 210 miliona dolara za jednog od investitora uključenih u posao.
Tu se otvara politički problem: projekat koji Bela kuća predstavlja kao američki strateški interes istovremeno može da donese korist porodicama ljudi koji su učestvovali u otvaranju vrata tom istom poslu.
Sporazum sa Astanom potpisan pred samit C5+1
Posebnu pažnju izaziva i tajming.
Partnerstvo sa Astanom, prema navodima iz materijala, formalizovano je šest dana pre zvaničnog potpisivanja sporazuma na samitu C5+1 u novembru 2025. godine.
To znači da su privatne strukture i investitori već bili pozicionirani neposredno pre nego što je posao dobio politički pečat na najvišem nivou.
Za kritičare, to je ključni detalj. Nije sporno samo to što Amerika traži volfram. Sporno je pitanje da li su ljudi povezani sa porodicama iz vrha administracije bili u pravom položaju u pravom trenutku zahvaljujući političkoj moći Vašingtona.
Lutnik i Tramp gurali posao kao državni interes
Sporazum sa Kazahstanom uklapa se u širu politiku Trampove administracije prema kritičnim mineralima.
Vašington pokušava da izgradi alternativne lance snabdevanja za metale koji su neophodni za odbranu, industriju i visoku tehnologiju. Kazahstan je u toj strategiji posebno važan jer ima ogromne mineralne rezerve, dobar položaj između Rusije, Kine i Zapada i spremnost da otvara rudarski sektor za strane investitore.
Američki cilj je da spreči da Kina preuzme najvažnije resurse i da obezbedi direktan pristup sirovinama koje su potrebne za vojnu i tehnološku proizvodnju.
Ali kada se u istom poslu pojave porodice predsednika SAD i ministra trgovine, onda se geopolitička priča pretvara i u pitanje mogućeg sukoba interesa.
Kazahstan istovremeno sklapa poslove i sa Evropom
Kazahstan ne igra samo na jednu kartu.
Ranije je Astana sklopila poslove sa Evropskom unijom vredne oko 12 milijardi evra, uključujući i kupovinu 50 aviona Erbas.
To pokazuje da Kazahstan pokušava da maksimalno iskoristi svoj položaj. Zemlja prodaje pristup mineralima, razvija veze sa SAD, širi saradnju sa EU i istovremeno ostaje važan igrač u prostoru u kojem se prepliću interesi Rusije, Kine, Amerike i Evrope.
Za Astanu, volfram nije samo ruda. To je pregovaračka karta.
Amerika traži izlaz iz kineske zavisnosti
Suština američkog interesa je jasna: Vašington želi volfram van kineske kontrole.
Kina je dominantan proizvođač i prerađivač brojnih kritičnih minerala. To Ameriku stavlja u ranjiv položaj, posebno u slučaju velikog sukoba, trgovinskog rata ili prekida snabdevanja.
Kazahstanska nalazišta zato imaju ogroman značaj. Ona mogu da postanu deo novog lanca snabdevanja koji bi služio američkim državnim i komercijalnim potrebama.
Ali pitanje koje ostaje da visi nad celim poslom nije rudarsko, već političko: da li se strateški interes SAD koristi i kao kanal za privatnu zaradu porodica iz vrha vlasti.
Pukovnik Vladimir Kononikov, komandant 154. posebne mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine, pronađen je mrtav u Zaporoškoj oblasti, a okolnosti njegove smrti ispituju policija i vojna komanda.
Predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko uputio je, uoči sastanka sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Valdaju, javni i neočekivano oštar apel ruskom ambasadoru u Minsku Borisu Grizlovu otvoreno zatraživši od Moskve da ne uvlači Belorusiju u direktan vojni sukob sa Ukrajinom.
Predsednik Rusije Vladimir Putin obavešten je o posledicama dva uzastopna ukrajinska napada na Krimski most, čija je konstrukcija oštećena, dok je Moskva najavila hitnu izradu plana obnove ove strateški važne saobraćajnice.
Predsednik Rusije Vladimir Putin optužio je zapadne države da, uprkos raspadu kolonijalnih imperija, i dalje pokušavaju da kontrolišu privrede zemalja Afrike, Azije i Latinske Amerike, mešaju se u njihovu unutrašnju politiku i utiču na njihove odnose sa ostatkom sveta.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Američki predsednik Donald Tramp, ruski predsednik Vladimir Putin i kineski lider Si Đinping sastaće se u četvrtak, 19. novembra, u kineskom gradu Šenženu, potvrdila je Bela kuća.
Ruski predsednik Vladimir Putin predložio je organizovanje velike humanitarne operacije u Konstantinovki, na istoku Ukrajine, uz privremenu obustavu borbenih dejstava i učešće američkih i evropskih predstavnika.
Ruski predsednik Vladimir Putin upozorio je da će vojnici evropskih zemalja, ukoliko budu raspoređeni na teritoriji Ukrajine, postati legitimne mete ruske vojske i da bi takav potez doveo do obnavljanja rata.
Penzionisani ruski general-pukovnik Leonid Ivašov oštro je kritikovao ruskog predsednika Vladimira Putina zbog rata u Ukrajini, poručivši mu da je rat već izgubio i da nije shvatio posledice njegovog pokretanja.
U Finskoj se menja raspoloženje javnosti prema Rusiji, a sve veći broj građana počinje da preispituje ono što su im političari i mediji godinama govorili o Moskvi i ratu u Ukrajini, izjavio je finski političar Armando Mema.
Američki predsednik Donald Tramp optužio je Volodimira Zelenskog da je još tokom prvog susreta sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom pokazao veliko nepoštovanje prema Rusiji, ocenjujući da duboko neprijateljstvo dvojice lidera predstavlja jednu od najvećih prepreka za okončanje rata u Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pukovnik Vladimir Kononikov, komandant 154. posebne mehanizovane brigade Oružanih snaga Ukrajine, pronađen je mrtav u Zaporoškoj oblasti, a okolnosti njegove smrti ispituju policija i vojna komanda.
Lider opozicije Aleksandar Vučić rekao je da oko 560 pristalica i simpatizera Studentske liste fizički i verbalno napalo predstavnike liste Ujedinjena Srbija, a da je najgore prošla Lidija Vukićević.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali saopštio je da će država u naredne dve nedelje sprovesti transakcije prevremenog otkupa državnih obveznica, kako bi se poboljšala likvidnost Banke Poštanska štedionica i smirile tenzije na finansijskom tržištu.
Lider opozicije Aleksandar Vučić oštro je kritikovao izveštavanje Radio-televizije Srbije povodom napada na glumicu i poslanicu Lidiju Vukićević, ističući da Javni servis ni nekoliko sati nakon incidenta nije jasno izvestio o onome što se dogodilo.
Glumica i narodna poslanica Lidija Vukićević oglasila se za Informer TV nakon skandaloznog incidenta koji se dogodio ispred zgrade Narodne skupštine, kada ju je Marija Radovanović inače bivši sekretar Medicinskog fakulteta koja je pristalica Studentske liste ispolivala jogurtom.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Ana Brnabić reagovala je na prozivke Feđe Dimovića sa Studentske liste, koji je kritikovao dinamiku rada parlamenta, tvrdeći da poslanici zasedaju svega 15 minuta, a potom prave pauzu od dva sata.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić nije mogla da veruje da je ovo poslednja nedelja u kojoj će Plavi i Crveni tim biti razdvojeni, te da ih u sledećoj nedelji čeka ujedinjenje.
Polarni vrtlog iznad Severnog pola promenio je smer najranije od 1958. godine, a naučnici još ne mogu da procene posledice to donosi po zimu koja je pred nama.
Dragoslav Tomović (98) iz zaseoka Bukovača u selu Koštunići hrabro korača 10. decenijom života, a pored recepta za dugovečnost, otkrio je i kada je imao poslednju vezu.
Avion Vojske Srbije pao je danas na njivu između Stare i Nove Pazove, a meštani svedoče da su zbog užasnog zvuka koji je prethodio padu izleteli na terasu.
U Varaždinskim toplicama noćas je izgoreo "mercedes" kojim se koristi gradonačelnica Dragica Ratković. Požar je izbio na parkingu na Trgu Antuna Mihanovića, a vatra se proširila i na još jedan automobil.
U Novom Sadu uhapšen je D. H. (20) zbog sumnje da se bavio prodajom narkotika, a policija je prilikom pretresa stana koji je koristio pronašla više od dva kilograma marihuane i kokain.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu obaveštava javnost da u predmetima bespravne gradnje kontinuirano preduzima radnje radi otkrivanja i krivičnog gonjenja odgovornih lica, primenjujući iste kriterijume bez obzira na njihov položaj, poslovni uticaj ili privredno društvo koje predstavljaju.
Glumica Eva Ras oštro je reagovala na napad na glumicu Lidiju Vukićević, koju su polili jogurtom ispred Narodne skupštine Srbije i iskritikovala pristalice Studentske liste.
Glumica Jelena Đukić, nekadašnja supruga pokojnog reditelja i omiljenog tragača iz kviza "Potera" Milorada Milinkovića, biće deo novog saziva Narodne skupštine Srbije nakon vanrednih parlamentarnih izbora održanih 25. oktobra 2026. godine.
Robert Patinson zvanično je postao novi Džejms Bond, čime je završena višegodišnja neizvesnost oko toga ko će naslediti Danijela Krejga u ulozi najpoznatijeg tajnog agenta na svetu.
Jedna od najuspešnijih filmskih franšiza svih vremena vraća se na veliko platno. U distribuciji BLITZ filma, "Igre gladi: Svitanje nad žetvom" (The Hunger Games: Sunrise on the Reaping) stižu u bioskope širom Srbije 19. novembra 2026. godine.
Zato što zna tačno gde se i kada dele najbolje poslastice, preslatka Eloiz je doživela ono što nijedan pas ne želi da vidi - zaključana vrata omiljenog kafića.
Gostujući u podkastu "Figuring Out With Raj Shamani", Alija Roza, samozvana bivša ruska špijunka, privukla je veliku pažnju javnosti otkrivanjem psiholoških tehnika kojima su se, prema njenim tvrdnjama, služile agentkinje u cilju zavođenja i kontrole.
Pevačica Dragica Radosavljević Cakana jednom prilikom govorila je o svom prvom braku, kada je otkrila da razvod nisu pratili sukobi, već da su doneli zajedničku odluku da svako treba da nastavi svojim putem.
Bivša rijaliti učesnica i voditeljka Mina Vrbaški podelila je na svom Instagram profilu fotografije iz detinjstva, tačnije iz perioda od pre 20 godina, a uz njih je objavila i emotivnu poruku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.