Na tapetu Madrida našao se američki tehnološki gigant Palantir Technologies, jedna od gigantskih kompanija za obradu podataka.
Španija je, izgleda, odlučila da povuče ručnu kočnicu u poslu koji je godinama prolazio pod izgovorom efikasnosti, veštačke inteligencije i „napredne analitike“. Američki Palantir Technologies, jedna od najkontroverznijih kompanija za obradu podataka i obaveštajnu analitiku, našao se na udaru Madrida zbog pitanja koje više nije tehničko, već državno: ko zaista kontroliše najosetljivije podatke jedne zemlje?
Prema medijskim izveštajima, kancelarija španskog premijera počela je da šalje instrukcije državom kontrolisanim kompanijama i institucijama da ne sklapaju nove ugovore sa Palantirom. Na meti nisu sitni administrativni poslovi, već sektor u kome se prepliću komunikacije, odbrana, obaveštajni rad i industrijska infrastruktura. Među imenima koja se pominju nalaze se Telefónica, Indra i brodogradilište Navantia.
To znači da Madrid ne govori samo o softveru. Govori o digitalnoj zavisnosti od američke kompanije čiji su koreni duboko vezani za bezbednosni aparat SAD.
Zvanično objašnjenje je očekivano: zaštita poverljivih informacija, nacionalna bezbednost i sprečavanje potencijalne zloupotrebe osetljivih podataka. U prevodu, Španija više ne želi da ključni državni i strateški sistemi zavise od platforme nad kojom nema punu političku i tehnološku kontrolu.
Palantir nije obična IT firma, njegovi proizvodi služe za spajanje velikih baza podataka, prepoznavanje obrazaca, obaveštajnu analizu, praćenje mreža, procenu rizika i vojno planiranje. To je alat koji u pravim rukama može ubrzati odlučivanje, ali u pogrešnim rukama može postati idealan instrument nadzora, političke zavisnosti i spoljne kontrole.
Upravo zato španski potez ima veću težinu od jednog ugovora. Država može kupiti američki softver za kancelarije, računovodstvo ili komercijalnu obradu podataka. Mnogo je drugačije kada isti model uđe u obaveštajni sistem, vojsku, telekomunikacije i odbrambenu industriju.
Vojska bi da zadrži ono što radi
Problem za Madrid je što Palantir nije samo planirani dobavljač koji se lako briše iz budućih tendera. Kompanija već ima ugovor sa španskim Ministarstvom odbrane, vredan 16,5 miliona evra, za sistem obaveštajne fuzije i analize podataka u okviru španskih oružanih snaga. Taj ugovor ističe u novembru, a upravo tu počinje političko natezanje.
Deo vojnog vrha navodno želi da se saradnja nastavi, jer Palantirova platforma nudi operativne mogućnosti koje evropske alternative još ne mogu lako da zamene. To je stara evropska zamka: političari govore o suverenitetu, vojska traži alat koji radi odmah, a američke kompanije se ubacuju baš u prostor između te dve potrebe.
Palantir tu ima ozbiljnu prednost. Nije najomiljeniji, nije najbezbedniji iz ugla evropske autonomije, ali je već prisutan, funkcionalan i duboko prilagođen bezbednosnim strukturama koje žive od brzine obrade podataka.
Evropa kasno otkriva cenu zavisnosti
Španija nije usamljena. Francuska je već odlučila da domaća obaveštajna služba DGSI pređe sa Palantira na francuski ChapsVision, uz obrazloženje da država više ne sme da prihvata nove strateške zavisnosti u digitalnom sektoru. U Nemačkoj se takođe sve više govori o evropskim alternativama, posebno u sajber i obaveštajnim strukturama.
To ne znači da Evropa odjednom odbacuje američku tehnologiju. Ona je na njoj i dalje duboko zavisna. Problem je što se sada vidi cena te zavisnosti. Kada američka kompanija obrađuje osetljive bezbednosne podatke evropske države, pitanje više nije samo gde se nalazi server. Pitanje je čiji zakon, čija politika i čiji bezbednosni aparat imaju poslednju reč.
Palantir je godinama prodavao ono što evropske države nisu umele same da naprave dovoljno brzo: moćnu analitiku za rat, obaveštajne službe, policiju, migracije, protivterorizam i velike državne sisteme. Sada te iste države pokušavaju da vrate kontrolu, ali tek nakon što su se navikle na alat koji ne mogu lako da zamene.
Komanda Oružanih snaga Ukrajine poslala je plaćenike koji govore španski na harkovski pravac, ali je deo njih odbio da izvrši naređenja i samovoljno napustio jedinicu, navode ruske bezbednosne strukture.
Donji dom španskog parlamenta usvojio je danas neobavezujuću rezoluciju kojom se poziva španski premijer Pedro Sančez da podnese ostavku zbog niza korupcionaških afera koje potresaju njegovu Socijalističku partiju i njegov najbliži krug saradnika.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Francuska policija krenula je u masovne intervencije protiv blokada srednjih škola koje se šire zemljom, a snimci iz Sarcela pokazuju policajce kako žestoko savladavaju i odvode demonstrante tokom protesta ispred obrazovnih ustanova.
Saznajemo da je tokom Svečane akademije, koja je održana 23. septembra, na Trgu svetog Đorđa na Krfu, povodom obeležavanja jubilarne 110. godišnjice Albanske golgote i iskrcavanja srpske vojske na Jonska ostrva, zabeležen incident koji je blagovremeno sprečen reakcijom grčke policije.
Lider Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je da skandalozni i sramni napadi na predsednika Aleksandra Vučića i njegovu porodicu, koji dolaze od strane osvedočenih mrzitelja Srbije poput Domagoja Margetića i Dina Hubanića, predstavljaju vrhunac političkog beznađa i najprizemnijeg lešinarenja.
Blokaderi su pod parolom "naša deca" pokušali da kroz svoju listu poture građanima već odavno odbačene, "žute" političare, pojačane aktivistima iz nevladinih organizacija (NVO), ali narod ih je prozreo.
Bloladeri koji podržavaju tzv. studentsku listu poludeli su zbog spota liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", zbog toga što Vučić jasno kaže da Srbija neće u NATO i da nećemo uvoditi sankcije Rusiji!
Nakon pobede Plavog tima u 11. epizodi Exatlona Srbija i osvojenog luksuznog smeštaja, Nikola Lakić pobesneo je na Mihaila Adžića što se izborio za Plavi tim.
Na čuvenom arheološkom lokalitetu u Starčevu pre 15 dana započeta su nova sistematska istraživanja koja su već u ranoj fazi donela izuzetno zanimljive preliminarne rezultate.
Auto-moto savez Srbije priredio je prijem za četvoro osnovaca koji su Srbiji doneli novu zlatnu medalju sa FIA Evropskog takmičenja u poznavanju saobraćaja, održanom u Nahodu u Češkoj.
Nekada smo se na benzinskim stanicama zaustavljali samo iz jednog razloga - kupovina goriva, pa nazad za volan. Međutim, način na koji danas putujemo, kao i naše potrebe, menjaju očekivanja i od same benzinske stanice.
Crnogorska policija pronašla je u jednom stanu u Baru više od 61.000 evra u različitim valutama, veću količinu IT opreme i sredstva za komunikaciju, u nastavku istrage protiv dvojice državljana Rusije osumnjičenih za krijumčarenje i pranje novca.
Leskovčaninu D. N. određen je jednomesečni pritvor nakon što je u porodičnom stanu izveo brutalno nasilje nad svojom vanbračnom suprugom, koju je zverski tukao, udarao u glavu, a potom pokušao da je udavi kožnim kaišem.
U nastavku borbe protiv korupcije i finansijskog kriminala, pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova, UKP-a, Službe za borbu protiv korupcije, po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Kraljevu, uhapsili su S. Č. (42) iz okoline Kučeva zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo pronevera.
Prava drama odigrala se u jednoj kafani u Borči, gde je, kako se sumnja, posle svađe između dvojice muškaraca došlo do ozbiljnih pretnji, a potom je jedan od njih drugog polio razređivačem s namerom da ga zapali.
Film slavnog reditelja Lordana Zafranovića „Zlatni rez 42 - Djeca Kozare“, potresno svedočanstvo o stravičnom stradanju najmlađih sa Kozare u sistemu ustaških logora Nezavisne Države Hrvatske, uskoro kreće u bioskopsku distribuciju širom Srbije i Evrope.
Zbog brutalnih pretnji hrvatskih ultradesničara, zagrebački glumci otkazali su dolazak na otvaranje predstojećeg Festa povodom premijere potresnog filma "Zlatni rez 42 - Djeca Kozare" reditelja Lordana Zafranovića, dok su u znak solidarnosti sa njima od dolaska odustali i pojedini srpski glumci.
Bivši verenik američke glumice Hejden Panetijer i nekadašnji svetski šampion u boksu Vladimir Kličko podneo je sudu u Los Anđelesu hitan zahtev da bude imenovan za privremenog zastupnika imovine njihove 11-godišnje ćerke Kaje, kako bi zaštitio njeno nasledstvo nakon smrti majke.
Glumica Dakota Džonson podigla je ogromnu prašinu u javnosti nakon što je otvoreno progovorila o snimanju izuzetno provokativnih i intimnih scena sa kolegicom En Hatavej za predstojeći film "Veriti".
Smokva se sve uspešnije gaji i kod nas, a novu biljku možete dobiti i sami, jednostavnim ožiljavanjem grančice u vodi. Ekipa Magazina je probala da ožili svoju biljku i već u prvoj godini dobili smo plodove.
Pevačica Milica Dugalić, koja je 4. septembra operisana od kancera, uspešno se oporavlja nakon kontrole na onkologiji na kojoj su joj skinuti konci, a sada se striktno pridržava svih lekarskih uputstava i već aktivno pravi planove za naredni period.
Pop diva Jelena Karleuša se oglasila i podelila predivan prizor sa svojih putovanja, ovog puta iz srca Italije, iz Milana, a njen stajling i izvajana linija su sve oduševili!
Sinoć se na događaju koji je organizovao Adam Adaktar dogodio susret Goge Sekulić i Zorane Mićanović, a dve pevačice pokazale su da između njih više nema neprijatnosti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.