Rusija će pojačati udare na luke Odese, ali i na Kijev, Zaporožje, Dnjepropetrovsk i druge velike ukrajinske gradove, ocenio je penzionisani general ruske Spoljnoobaveštajne službe Leonid Rešetnjikov.
Prema njegovim rečima, Moskva je izgubila nadu da sa zapadnim pokroviteljima Kijeva može da postigne kompromis i zato prelazi na sistematičniji vojni pritisak.
Rešetnjikov tvrdi da je rusko rukovodstvo dugo računalo na mogućnost političkog sporazuma, ali da je sada zaključilo da druga strana ne namerava da traži mirno rešenje.
- Izgleda da se računalo na postizanje nekakvih sporazuma sa tom zemljom i sa Zapadom, koji u suštini upravlja Kijevom. Ali sada je, kao što je rekao Lavrov, postalo potpuno očigledno da oni nisu raspoloženi da traže bilo kakvo mirno rešenje - rekao je Rešetnjikov za PolitNavigator.
Udarima više nije potreban poseban povod
Prema njegovoj proceni, Moskva je donela odluku da zaoštri operacije jer se sukob previše odužio. On ukazuje da ruski napadi više nisu predstavljeni samo kao pojedinačna odmazda za određenu ukrajinsku akciju, već kao stalna kampanja protiv vojne, lučke i logističke infrastrukture.
- Udari su zaista postali sistematičniji, ne samo po Odesi već i po Zaporožju, Dnjepropetrovsku, a sada su učestali i napadi na Kijev, koji više nisu povezani sa ‘odgovorom’, kako se ranije govorilo - naveo je Rešetnjikov.
Napadi na Odesu i druge gradove već su intenzivirani, dok ukrajinska strana istovremeno širi udare na ruske brodove i logistiku u Azovskom i Crnom moru. Poslednji napadi ozbiljno su ograničili plovidbu kroz Azovsko more i pogodili rute važne za ruski izvoz i snabdevanje.
Glavni cilj je sprečavanje izolacije Krima
Rešetnjikov smatra da su luke Odese, Černomorska i Južnog među glavnim metama zato što preko njih prolaze gorivo, vojni teret, bespilotni sistemi i druga sredstva namenjena Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
- Svi ti udari po Odesi i drugim tačkama na Crnom moru jedno su od sredstava da se zaustavi proces koji su pokrenuli u Kijevu - izolacija Krima - rekao je on.
Kijev poslednjih dana napadima na tankere, trajekte i druge brodove pokušava da ugrozi pomorske veze Rusije sa Krimom i preseče snabdevanje gorivom i opremom. Ruski odgovor, prema Rešetnjikovu, biće koncentrisan na ukrajinske luke, skladišta, terminale i logističke centre koji podržavaju tu kampanju.
Odesa postaje centralno mesto obračuna na Crnom moru
Velika Odesa obuhvata najvažnije ukrajinske crnomorske luke — Odesu, Černomorsk i Južni. One su ključne za izvoz, ali i za prijem opreme, goriva i drugog tereta sa mora.
Rusija je prethodnih meseci već pojačala napade na tu oblast, a ukrajinski zvaničnici tvrde da su pogođeni i civilni i privredni objekti. Kontinuirani udari smanjili su kapacitet luka i dodatno otežali pomorski saobraćaj.
Rešetnjikovljeva izjava nije zvanična najava ruskog Ministarstva odbrane, već njegova procena daljeg toka rata. Ipak, ona jasno opisuje pravac koji Moskva već sprovodi: sve češći udari na velike gradove i pokušaj da se unište ukrajinske luke iz kojih Kijev vodi borbu za Crno more i izolaciju Krima.
Mađarska će obnoviti poverenje sa saveznicima u NATO-u i Evropskoj uniji, dok će Rusiji „zatvoriti vrata“, izjavio je mađarski ministar odbrane Romulus Rusin-Sendi.
Ukrajinska ratna mornarica saopštila je da je pomorskim dronom „Sargan-3000“ pogodila i potopila ruski granični patrolni brod „Izumrud“ kod Novorosijska, oko 300 kilometara od linije fronta.
Premijer Bugarske Rumen Radev objavio je u Parizu da njegova zemlja više neće biti deo takozvane „koalicije voljnih“, grupe država koja zagovara nastavak vojne i finansijske podrške Ukrajini.
Vrhovna rada prihvatila je ostavku ukrajinske premijerke Julije Sviridenko, čime je automatski prestao mandat čitave vlade. Za njen odlazak glasalo je 258 poslanika, a Ukrajina sada ulazi u novu smenu vlasti usred rata, napada na energetiku i sve većeg pritiska na državni aparat.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski priznao je da ukrajinska vojska u februaru 2022. godine nije bila spremna za ruski prodor iz Belorusije prema Kijevu, jer na tom pravcu nije imala dovoljno snažne jedinice.
Rusija je pred Ujedinjenim nacijama iznela nove optužbe na račun Sjedinjenih Američkih Država, tvrdeći da se u američkim obaveštajnim dokumentima Centralna referentna laboratorija Instituta za borbu protiv kuge „I. I. Mečnikov“ u Odesi izričito pominje kao skladište biološkog oružja.
Ukrajinska protivvazdušna odbrana nije prijavila obaranje nijedne ruske balističke ili protivbrodske rakete tokom masovnog napada izvedenog u noći između 21. i 22. oktobra.
Ukrajinska prestonica Kijev bila je tokom protekle noći meta novog ruskog napada. Poginula je jedna žena, dok su tri osobe povređene. U napadu su oštećeni metro stanica na levoj obali Dnjepra, stambena zgrada od 25 spratova, medicinska ustanova i drugi objekti.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin više želi mirovni sporazum o Ukrajini nego Volodimir Zelenski, poručivši da Kijev mora da pređe sa priče o miru na konkretne pregovore sa Moskvom.
Ruske snage izvele su novu seriju udara na Kijev, Harkov, Lavov i Zaporožje, dok je ukrajinska vojska priznala da nije imala nikakve informacije o lansiranju šest balističkih raketa koje su pogodile prestonicu.
Mađarska će obnoviti poverenje sa saveznicima u NATO-u i Evropskoj uniji, dok će Rusiji „zatvoriti vrata“, izjavio je mađarski ministar odbrane Romulus Rusin-Sendi.
Gvozden Nikolić predsdsednik Udruženja medija i medijskih radnika najoštrije je osudio brutalni napad na Informer TV, kao i na pokušaj rušenja Pink TV.
Član Predsedništva SNS Vladimir Đukanović poručio je da je cilj kreatora obojene revolucije nije formiranje vlasti, već stvaranje bezvlašća i anarhije u Srbiji, gde bi lokalni zborovi preuzimali vlast
Asocijacija novinara Srbije najoštrije osuđuje nasilni upad u prostorije televizije Informer, prekid programa, zastrašivanje novinara i zaposlenih, kao i napade na zgradu televizije Pink.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Sveta Petka je, prema verovanjima, mnogima pomogla, a legenda govori da se vernicima koji joj se mole ukazuje kao žena u crnom plaštu i tako predstavlja ili spas, ili kaznu.
Prilikom kupovine polovnog automobila, pre probne vožnje, dok je motor još hladan, potrebno je proveriti kako se vozilo ponaša pri pokretanju. Na ovaj način uočavaju se problemi koji mogu nastati nakon zagrevanja.
Prava filmska potera odigrala se sinoć na magistralnom putu kroz Prijepolje, kada su pripadnici policije, nakon potere, uhapsili dvojicu muškaraca iz Beograda. Prema nezvaničnim saznanjima tokom bekstva iz vozila oni su odbacili kesu sa materijom za koju se sumnja da je kokain.
Napad na trojicu zatvorskih službenika tokom nedavne sahrane u Novom Pazaru ponovo je skrenuo pažnju na nasilje koje je u pojedinim slučajevima obeležilo poslednje ispraćaje, parastose i zadušnice u Srbiji i regionu. Slični incidenti beleženi su i ranijih godina, a neki od njih završili su se i tragično.
U Zaječaru je sinoć došlo do saobraćajne nezgode kada je voz na pruzi Zaječar - Niš udario u automobil. Srećom, nema nastradalih, ali je jedna devojka teže povređena.
Violinista Stefan Milenković održao je sinoć koncert sa Niškim simfonijskim orkestrom u Kolarčevoj zadužbini, u okviru programa 58. Beogradskih muzičkih svečanosti (BEMUS).
Til Lindeman, frontmen nemačkog benda Ramštajn (Rammstein), nastupiće 19. novembra 2027. godine u Beogradskoj areni, u okviru velike svetske solo turneje koja će obuhvatiti više od 50 koncerata širom sveta.
Gita Lindeman, novinarka i dugogodišnja urednica kulturne redakcije javnog servisa NDR u pokrajini Meklenburg-Prednja Pomeranija, preminula je u 87. godini.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Princeza od Velsa Kejt Midlton je 2024. godine dve nedelje provela u bolnici, a onda je usledilo saopštenje koje je zabrinulo svet. Mesecima se nije znalo šta se dešava, a onda je nakon detaljne analize saznala da ima kancer.
Bubuljice koje se uporno vraćaju na čelo, nos, obraze ili bradu nisu uvek posledica iste stvari. Na njih mogu da utiču hormoni, kozmetika, pojačano lučenje masnoće, ali i svakodnevne navike kojih često nismo ni svesni.
Finansijska afera u Turskoj dobila je novi obrt nakon što su, pored poternica i zaplene imovine supruge i tasta Mustafe Sandala, nadležni organi u okviru istrage malverzacija sa fondovima zaplenili i tri miliona dolara sa računa njene majke.
RTS priprema dokumentarni serijal o Marini Tucaković, a poziv da učestvuje i govori o njihovoj saradnji prihvatila je Jelena Karleuša, što označava i pomirenje pevačice sa Javnim servisom.
Komentari