Sjedinjene Američke Države (SAD) pripremaju naglo proširenje vojne operacije protiv Irana, dok Pentagon već prebacuje dodatne borbene avione na Bliski istok, piše Vašington post, pozivajući se na izvore iz američke administracije.
Novi talas gomilanja snaga pokrenut je posle pogibije američkih vojnika u Jordanu i Iraku, ali upozorenja iz same vojske pokazuju da Vašington ulazi u novu eskalaciju sa sve manjim zalihama raketa za protivvazdušnu odbranu (PVO) i dalekometne udarne municije.
Volstrit džornal prethodno je objavio da SAD u region šalju dodatne lovce F-16 i F-35, kao i avione-tankere neophodne za dopunjavanje goriva u vazduhu i izvođenje dužih borbenih operacija. Takvo raspoređivanje ukazuje na pripremu kampanje koja bi bila znatno šira od dosadašnjih pojedinačnih udara.
Američka vojska upozorava Belu kuću
Problem za Vašington je što se intenzitet operacija povećava u trenutku kada američke oružane snage već upozoravaju da su pojedine ključne zalihe ozbiljno istrošene.
- Nemamo dovoljno resursa da bezbedno održavamo ovakve operacije i ne mislim da je Bela kuća toga svesna - rekao je jedan američki zvaničnik za Vašington post.
Najveća zabrinutost odnosi se na rakete kojima se presreću iranski balistički projektili i bespilotne letelice, kao i na preciznu municiju velikog dometa kojom SAD gađaju ciljeve duboko na iranskoj teritoriji.
Američka vojska je još tokom prvog velikog talasa rata potrošila hiljade skupih raketa i drugih preciznih projektila. U Pentagonu se već tada razmatralo određivanje prioriteta – koje ciljeve braniti, a koje ostaviti izloženim ukoliko sukob potraje.
Tri američka vojnika poginula za dva dana
Neposredan povod za novu eskalaciju bila je pogibija američkih vojnika u dva odvojena incidenta.
Dvojica pripadnika vojske SAD poginula su 17. jula dok su američke i savezničke snage branile bazu u Jordanu od iranskog napada balističkim raketama i dronovima. U napadu je bilo i ranjenih, dok je još jedan vojnik prvobitno vođen kao nestao.
Već narednog dana još jedan američki vojnik poginuo je u severnom Iraku tokom kontrolisane detonacije neeksplodirane bojeve glave sa oborenog iranskog udarnog drona. Još jedan pripadnik američkih snaga tada je povređen.
Predsednik SAD Donald Tramp potom je naredio novu seriju udara na Iran. Američke snage napale su objekte za koje Vašington tvrdi da su korišćeni za iranske udare na trgovačke brodove u Ormuskom moreuzu.
Mete su, prema američkim saopštenjima, bile iranska obalska vojna infrastruktura, radarski sistemi, skladišta oružja, položaji sa kojih se upravlja dronovima i kapaciteti povezani sa napadima na pomorski saobraćaj.
Vašington širi rat, Iran zadržava mogućnost odgovora
Američko vojno pojačanje pokazuje da Bela kuća ne očekuje brzo okončanje sukoba. Dodatni borbeni avioni i tankeri omogućavaju izvođenje većeg broja udara, ali istovremeno zahtevaju širu logistiku, veću zaštitu baza i dodatne količine municije.
Iran je, uprkos višemesečnom bombardovanju, zadržao sposobnost da raketama i dronovima gađa američke baze i objekte u Jordanu, Kuvajtu, Bahreinu, Kataru, Iraku i drugim državama regiona.
SAD se zato spremaju za znatno veću operaciju, ali ulaze u nju sa problemom koji američki komandanti više ne pokušavaju da sakriju: rat se širi brže nego što Pentagon može da nadoknadi potrošene rakete i zaštiti desetine hiljada vojnika raspoređenih širom Bliskog istoka.
Pripadnici jurišnog puka „Skala“ Oružanih snaga Ukrajine (OSU) zarobljeni su tokom pokušaja da prodru dublje u Konstantinovku, postave ukrajinsku zastavu i snime propagandni video kao navodni dokaz da Kijev i dalje kontroliše grad.
Više od 400 ukrajinskih bespilotnih letelica krenulo je tokom noći ka Moskvi i Moskovskoj oblasti, a u seriji udara pogođeni su objekti, ranjeni civili i pokrenute masovne evakuacije zaposlenih iz logističkih centara.
Čak i ako se borbe u Ukrajini jednog dana zamrznu, sukob Rusije i Evrope neće nestati, već bi mogao da se preseli na šest novih tačaka kontinenta, upozorio je američki profesor i politikolog Džon Miršajmer.
Zamenik ministra spoljnih poslova Rusije Andrej Rudenko optužio je Japan da saradnjom sa ukrajinskim proizvođačima borbenih dronova direktno doprinosi napadima u kojima stradaju ruski civili.
Rusija pomaže Iranu da tokom rata sa Sjedinjenim Američkim Državama obnovi dronove i razvije nove raketne kapacitete, dok američki zvaničnici tvrde da Moskva Teheranu dostavlja i obaveštajne podatke koji mogu da se koriste za napade na američke vojne objekte.
Penzionisani američki pukovnik Daglas Mekgregor tvrdi da se iza rata na Bliskom istoku već odvija veoma ozbiljna promena – slabljenje sistema petrodolara i pomeranje ekonomskog težišta prema Kini.
Iran je razvio nove vojne tehnologije i spremio „iznenađenja“ koja još nisu pokazana protivniku, izjavio je portparol iranskih oružanih snaga general Abolfazl Šekarči, uz upozorenje da će svaki novi napad na zemlju biti dočekan naprednijim raketama, dronovima i drugim sistemima.
Rusija je Iranu dala upravo ono što Sjedinjene Američke Države godinama daju Ukrajini – obaveštajne podatke za precizno gađanje protivnika, a sada tu računicu direktno osećaju američke snage na Bliskom istoku.
Iran se obratio Rusiji sa zahtevom za isporuku modernizovanih bespilotnih letelica iz porodice "Geran", objavio je "Fajnenšel tajms", pozivajući se na zapadne bezbednosne izvore i osobu blisku Kremlju.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Pripadnici jurišnog puka „Skala“ Oružanih snaga Ukrajine (OSU) zarobljeni su tokom pokušaja da prodru dublje u Konstantinovku, postave ukrajinsku zastavu i snime propagandni video kao navodni dokaz da Kijev i dalje kontroliše grad.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić pozvao je građane Srbije da dođu na skup Srpske napredne stranke koji će danas biti održan u Kragujevcu.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Blokader Gradimir Cvetanović, jedan od samoproglašenih vođa ovog ekstremističkog pokreta u Leskovcu, ponižavajuće je izbačen iz opštinskog tima nakon što su ga saborci optužili za mutne tajne veze sa lokalnim opozicionarima.
Član Predsedništva Srpske napredne stranke Miroslav Čučković konstatovao je Aleksandar Vučić kao premijer Srbija jedina garancija da će posao biti završen.
Takmičar "Exatlona" Mensur Ajdarpašič ispričao je svoju verziju sukoba sa Veljkom Milićevićem koji je doveo u pitanje njegovo dalje učešće u sportskom rijalitiju.
Sukob Mensura Ajdarpašića i Veljka Milićevića poprilično je uzdrmao sve u Crvenom i Plavom timu, a sada je svoje mišljenje o ovoj situaciji dao Dragomir Radojević.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je danas gostujući u Kolegijumu na Informer TV, da od 1. decembra slede veće plate u javnom sektoru od 8 do 12 odsto i penzije za 7,5 odsto.
Više od 16.000 kandidata iz više od 140 zemalja do sada se prijavilo za volonterski program Ekspa 2027, a među njima je i Emanuel Džošua iz afričke države Nigerije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, PS Zvezdara, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su dve osobe zbog sumnje da su izvršile krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i zaplenili oko 10 kilograma amfetamina.
Proslava dečijeg rođendana u jednom restoranu na Zrenjaninskom putu u sredu uveče pretvorila se u pravi pakao, kada je usred slavlja izbila opšta tuča motivisana porodičnim razmiricama.
Okružno javno tužilaštvo u Istočnom Sarajevu podiglo je optužnicu protiv E.T. zbog nasilja u porodici nad bivšom vanbračnom suprugom S.O. kojoj je pretio ubistvom i pokušavao da je udari automobilom.
Manekenka Hajdi Klum (53) ponovo je privukla ogromnu pažnju na društvenim mrežama provokativnom fotografijom na kojoj je u prvi plan stavila gola stopala i svoju zanosnu zadnjicu.
Proslavljena francuska glumica Beatris Dal ostala je upamćena u svetskoj kinematografiji kao neponovljiva ikona i simbol buntovništva čija joj je uloga Beti u kultnom filmu "Beti Blu" preko noći donela međunarodnu slavu.
Ćerka Marinka Madžgalja, Sara Madžgalj, koju je glumac dobio u braku sa Dubravkom Mijatović, nedavno je imala svoj pozorišni debi u jednoj baletskoj predstavi.
Poznati glumac C. V. Morgan, koji je publici najpoznatiji po ulozi Henka Lumisa, oca Bilija Lumisa u kultnom horor filmu „Vrisak“ iz 1996. godine, preminuo je u 72. godini.
Na kratkoj udaljenosti od Amsterdama nalazi se Utreht, grad koji osvaja posetioce istorijskim znamenitostima, slikovitim kanalima i opuštenom atmosferom, a često ostaje u senci poznatije holandske prestonice.
Istraživanje sajta Saucy Dates pokazalo je da 62 odsto žena i 56 odsto muškaraca tokom seksa pomisli na nekog drugog, a često na slavne ličnosti. Među njima su Danijel Krejg, Bred Pit i Bredli Kuper.
Ako volite kremaste kolače sa hrskavim korama, galaktobureko koji je grčka verzija krempite bi lako mogao da postane jedan od vaših omiljenih recepata.
Nekadašnji rijaliti učesnik i bivši političar Aleksandar Požgaj oglasio se na svom Instagram profilu i potvrdio da je okončao ljubavnu vezu posle samo 20 dana.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.