Rusija bi do proleća 2027. godine mogla da uspostavi kontrolu nad ukrajinskim teritorijama istočno od Dnjepra, dok bi se evropske države istovremeno mogle suočiti sa direktnim vojnim sukobima sa Moskvom i Teheranom.
Džonson je u razgovoru sa norveškim profesorom Glenom Dizenom, objavljenom na portalu Steigan 16. novembra, ocenio da zapadne vlade potcenjuju ruske vojne mogućnosti i nastavljaju da predstavljaju stanje na frontu kao dugotrajnu pat-poziciju. Prema njegovom mišljenju, Moskva je stekla prednost koja bi narednih meseci mogla da promeni čitavu vojnu situaciju u Ukrajini.
„Ukrajina nema dovoljno vojnika da zaustavi Ruse“
Džonson smatra da ruska strategija nije prvenstveno usmerena na brzo osvajanje teritorije, već na iscrpljivanje i uništavanje ukrajinskih oružanih snaga. Kao glavne prednosti Moskve izdvaja artiljeriju, bespilotne letelice i avionske bombe sa sistemima za navođenje.
- Ukrajina jednostavno nema dovoljno vojnika da zaustavi Ruse - izjavio je Džonson.
On je naveo da Rusija sada raspolaže snagama dovoljnim za istovremeno izvođenje velikih operacija na više pravaca, uključujući Harkovsku i Sumsku oblast, Donbas, Zaporožje i Hersonsku oblast. Zbog toga odbacuje tvrdnje da sporije teritorijalno napredovanje znači da ruska vojska nije sposobna za veće uspehe.
Prema njegovoj prognozi, postoji značajna mogućnost da ruske snage do aprila ili maja 2027. uspostave kontrolu nad ukrajinskim teritorijama istočno od Dnjepra. Reč je o Džonsonovoj proceni, a ne o potvrđenom vojnom planu ili izvesnom ishodu rata.
Kao dodatni argument za rusku prednost Džonson je naveo razmenu tela poginulih vojnika, tvrdeći da je odnos predatih posmrtnih ostataka približno 30 prema jedan u korist Rusije. Međutim, taj podatak ne pokazuje ukupan odnos poginulih na frontu, jer zavisi i od toga koja strana kontroliše područja na kojima su vojnici stradali.
Putin ne odustaje od teritorija, Kijev i Odesa mogu postati mete
Džonson je ocenio da poslednji razgovori Vladimira Putina sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom nisu doneli stvarni napredak.
- Nisu postigli nikakav napredak - rekao je bivši analitičar CIA.
Prema njegovim rečima, Moskva neće odustati od zahteva da Krim, Donjecka i Luganska oblast, kao i Zaporoška i Hersonska oblast ostanu pod ruskom kontrolom. Rusija zahteva i povlačenje ukrajinske vojske iz delova tih oblasti koje još drži Kijev.
Džonson smatra da bi odbijanje takvog sporazuma značilo nastavak ruskih operacija, uz mogućnost proširenja teritorijalnih zahteva na druge ukrajinske gradove, uključujući Kijev i Odesu.
Foto: EPA/Shutterstock
Problem, prema njegovoj oceni, prevazilazi teritorijalna pitanja. Vašington i dalje nije prihvatio ruske zahteve za promenu evropskog bezbednosnog poretka, koje je Moskva predstavila u decembru 2021. godine. Džonson smatra da je odbijanje administracije Džozefa Bajdena da pristane na ograničenja vojnog prisustva NATO-a doprinelo izbijanju rata.
Opasnost od direktnog rata Rusije i NATO-a
Bivši američki obaveštajac upozorava da bi pogoršanje položaja ukrajinske vojske moglo da podstakne pojedine evropske države da razmotre neposredno vojno uključivanje u sukob.
Rusija je već poručila da bi francuski, britanski ili nemački vojnici raspoređeni u Ukrajini predstavljali legitimne vojne ciljeve. Džonson smatra da bi eventualno učešće evropskih država u napadima na rusku teritoriju moglo da izazove i rusku odmazdu izvan Ukrajine.
Prema njegovoj proceni, rat bi u tom slučaju mogao da zahvati evropske gradove koji su do sada bili pošteđeni borbenih dejstava.
Istovremeno je optužio američke obaveštajne i vojne strukture da nastavljaju da pružaju podršku ukrajinskim operacijama protiv Rusije, uprkos diplomatskim pokušajima predsednika Donalda Trampa da pregovorima okonča sukob.
Iran bi mogao da gađa američke baze širom Evrope
Džonson upozorava da opasnost po evropsku bezbednost ne dolazi samo iz ukrajinskog sukoba. Prema njegovim rečima, Iran bi mogao da napadne vojne objekte evropskih država ukoliko budu korišćeni za američke operacije protiv iranske teritorije.
Među potencijalno ugroženim bazama izdvojio je Ferford i Mildenhol u Velikoj Britaniji, Ramštajn u Nemačkoj, Sigonelu u Italiji i zaliv Suda na Kritu, kao i američke vojne objekte u Turskoj.
Džonson tvrdi da je Iran pokazao sposobnost izvođenja raketnih udara na udaljenostima znatno većim od ranijih američkih procena, pozivajući se na navodna lansiranja prema ostrvu Dijego Garsija, udaljenom oko 4.000 kilometara.
On smatra da bi nove iranske rakete mogle imati veći domet, preciznost i nosivost, zbog čega evropske vlade ne bi smele da zanemare upozorenja Teherana. Stvarne mogućnosti pojedinih iranskih raketnih sistema nisu nezavisno potvrđene u obimu koji Džonson navodi.
Ratovi u Ukrajini i Iranu već su se spojili u ekonomsku krizu
Bivši analitičar CIA smatra da su sukobi sa Rusijom i Iranom već povezani kroz posledice koje ostavljaju na svetsku privredu.
- Sa ekonomskog stanovišta, ti ratovi su se spojili - izjavio je Džonson.
Prema njegovoj analizi, američko-izraelske vojne operacije i uzvratni napadi na Bliskom istoku ozbiljno su poremetili snabdevanje naftom, tečnim prirodnim gasom, sumporom, helijumom i sirovinama za proizvodnju đubriva.
Početni nedostatak energenata ublažen je korišćenjem strateških rezervi i isporukama koje su već bile na putu ka kupcima. Međutim, Džonson upozorava da se te zalihe smanjuju, dok oštećenja energetske infrastrukture u Persijskom zalivu neće moći brzo da budu sanirana.
Prema njegovoj proceni, obnova pojedinih naftnih postrojenja mogla bi da traje najmanje tri do četiri godine, dok drugi analitičari na koje se poziva procenjuju da bi za potpun oporavak moglo biti potrebno između sedam i deset godina.
Evropa se zbog visokih cena energije nalazi u posebno teškom položaju, jer rast troškova slabi njenu industriju i istovremeno smanjuje sredstva koja vlade mogu da izdvajaju za vojnu i finansijsku podršku Ukrajini.
Džonson predviđa politički razlaz Evrope i Amerike
Džonson smatra da bi pogoršanje ekonomskih prilika moglo da izazove nove proteste u Francuskoj, Nemačkoj, Italiji, Španiji i Velikoj Britaniji. Prema njegovoj proceni, evropski građani sve češće će zahtevati da se novac namenjen Ukrajini preusmeri na domaće ekonomske i socijalne potrebe.
Takav pritisak mogao bi da primora evropske vlade da promene odnos prema ratu, posebno ako se nastave problemi sa snabdevanjem energentima i rast životnih troškova.
On upozorava i na sve veću zavisnost Evrope od skupih američkih energenata, ocenjujući da bi upravo to moglo da postane jedan od glavnih uzroka neslaganja sa Vašingtonom.
Prema Džonsonovoj proceni, evropske države mogle bi da počnu da preispituju zbog čega nastavljaju da kupuju američku naftu i gas po visokim cenama, umesto da razmotre mogućnost obnavljanja pristupa ruskim energentima.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Bezbednosne službe Severne Makedonije i Grčke sprečile su planirani teroristički napad na jednu osobu u Grčkoj i razbile kriminalnu mrežu koja je, prema navodima istražitelja, delovala po naređenjima iranskog državljanina povezanog sa obaveštajnim službama Teherana.
Moldavija je u utorak, 17. novembra, hitno zatvorila celokupan vazdušni prostor nakon što je bespilotna letelica tipa „šahed“ primećena kako se kreće prema Kišinjevu, dok je drugi dron, „geran-2“, prethodno dva puta ušao na teritoriju zemlje iz pravca Ukrajine.
Ruska raketna fregata „Admiral Golovko“, naoružana hipersoničnim raketama „cirkon“, prešla je Atlantski okean i kroz Gibraltarski moreuz uplovila u Sredozemno more, saopštila je u utorak, 17. novembra, pres-služba ruske Severne flote.
Rusija bi mogla da izvede ograničene vojne udare na ciljeve u evropskim državama, dok bi Sjedinjene Američke Države, uprkos obavezama prema saveznicima iz NATO, mogle da izbegnu neposredno uključivanje u sukob sa Moskvom.
Američke obaveštajne službe došle su do novih informacija prema kojima Iran razrađuje moguće planove za napade na visoke zvaničnike administracije predsednika Donalda Trampa u Vašingtonu, uz potencijalnu upotrebu takozvane "prljave bombe" ili hemijskog oružja.
Evropska unija doživela je ozbiljan diplomatski udarac nakon što su američki izaslanici Stiv Vitkof i Džared Kušner 12. novembra razgovarali sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom u Kremlju, bez učešća evropskih predstavnika.
Portparol iranskog Ministarstva spoljnih poslova Esmail Bagei ismejao je američkog admirala Breda Kupera komandanta Centralne komande američke vojske (CENTCOM).
Evropa se suočava sa novom velikom energetskom krizom, drugom za manje od pet godina, a posledice rata u Iranu sve snažnije pogađaju privredu, industriju i građane.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov oštro je odgovorio na pitanje zbog čega Moskva ne dozvoljava evropskim predstavnicima da učestvuju u mirovnim pregovorima o Ukrajini u Abu Dabiju, iako su brojne evropske delegacije već doputovale u Ujedinjene Arapske Emirate.
Sjedinjene Američke Države ne očekuju da će Rusija i Ukrajina postići mirovni sporazum tokom pregovora u Abu Dabiju 10. i 11. novembra, ali veruju da postoji realna mogućnost za značajan napredak ka okončanju rata.
Evropska unija suočava se sa ozbiljnom finansijskom dilemom: Ukrajini za nastavak rata u 2027. godini nedostaje najmanje 70 milijardi evra, ali bi eventualno odustajanje od finansiranja Kijeva moglo da proizvede daleko veće troškove za evropske države.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinska vojska namerno je tempirala razoran napad na Krimski most neposredno pred sastanak predsednika Rusije Vladimira Putina, američkog predsednika Donalda Trampa i kineskog lidera Si Đinpinga, kako bi ruskog predsednika dovela u neprijatan položaj i pokazala njegovu slabost pred dvojicom najmoćnijih svetskih lidera.
Dok je lider opozicije Aleksandar Vučić u Skupštini Srbije govorio o tome da je prenos Skupštine Srbije sa RTS 1 prebačen na RTS 2, poslanik Studentske liste Zlatko Kokanović pokušao je da ga isprovocira.
Poslanica SNS Biljana Pantić Pilja tokom današnje skupštinske rasprave o izboru predsednika parlamenta direktno se obratila kandidatu Studentske liste Aleksandru Čupiću, iznoseći niz pitanja o njegovoj imovini i tražeći mu da se izjasni o šokantnom otkriću da on poseduje sedam stanova i dve garaže u jednoj zgradi na Voždovcu.
Građani Srbije imaju pravo da znaju ko su ljudi koji su dobili poslaničke mandate i ko bi u njihovo ime trebalo da donose važne odluke u Narodnoj skupštini.
Milenko Jovanov oglasio se na društvenoj mreži Iks povodom objave u kojoj se tvrdi da je jedan poslanik napustio poslaničku grupu "Aleksandar Vučić – Srbija pobeđuje".
Vuška Dragović izneo je niz optužbi na račun mreže nevladinih organizacija i njihovih veza sa pojedinim članovima nove vlasti, tvrdeći da iza "studenata" i njohovog delovanja stoji organizovana mreža.
U Beogradu je za nekoliko sati neprekidna kiša izazvala brojne probleme. Prema izveštajima i merenjima u glavnom gradu je palo između 30 i 50 litara kiše po kvadratnom metru!
Prava drama odigrala se danas na magistralnom putu u mestu Stjepan Polje kod Gračanice, gde je u saobraćajnoj nezgodi učestvovala i trudnica u devetom mesecu trudnoće.
U utorak ujutru na železničkoj pruzi kod Mičevca poginuo je radnik (33). Nesreća se dogodila oko 8:45 na nadvožnjaku železničkog mosta Sava - Jakuševec u oblasti Velike Gorice u Hrvatskoj.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Mali pas primetio je nepozvanog gosta na terasi, a onda izveo nešto što niko nije očekivao. Snimak njegovog obračuna sa vevericom postao je hit na TikToku i prikupio više od milion pregleda.
Britanska voditeljka i glumica Maja Džama ponovo je dokazala da joj crveni tepih i te kako dobro stoji. Na dodeli prestižnih "GQ" nagrada za muškarca godine u Londonu pojavila se u izdanju koje je izazvalo veliku pažnju, a njena modna kombinacija bila je sve samo ne obična.
Pevač Radiša Trajković Đani svojevremeno je na nastupima ispijao piće iz cipela zarad bakšiša, što je izazvalo burnu reakciju voditeljke Marijane Mićić, koja je njegov postupak oštro osudila.
Pevačica Tijana Stojić vratila se na scenu novom pesmom "Skupo naplatio", a publiku je podsetila na dane slave i rijaliti "Sladak život", koji je 2014. godine emitovan na B92.
Glumica i narodna poslanica Lidija Vukićević stigla je danas, drugog dana zasedanja, u Narodnu skupštinu Republike Srbije, nakon jučerašnjeg incidenta kada je u trenutku ulaska u parlament polivena jogurtom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.