• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

18.11.2026

21:00

Katastrofa se nadvija nad Evropom! Ruska vojska nadire, Iran kreće u odmazdu: Amerika donosi dramatičnu odluku o Briselu

Министерство обороны Российской Федерации

Vesti

Katastrofa se nadvija nad Evropom! Ruska vojska nadire, Iran kreće u odmazdu: Amerika donosi dramatičnu odluku o Briselu

Rusija bi do proleća 2027. godine mogla da uspostavi kontrolu nad ukrajinskim teritorijama istočno od Dnjepra, dok bi se evropske države istovremeno mogle suočiti sa direktnim vojnim sukobima sa Moskvom i Teheranom.

Ovu prognozu izneo je bivši analitičar CIA i nekadašnji savetnik američkog Stejt departmenta za borbu protiv terorizma Lari Džonson, upozoravajući da bi vojni i ekonomski pritisci mogli da dovedu čak i do političkog razlaza Evrope i Sjedinjenih Američkih Država.

Džonson je u razgovoru sa norveškim profesorom Glenom Dizenom, objavljenom na portalu Steigan 16. novembra, ocenio da zapadne vlade potcenjuju ruske vojne mogućnosti i nastavljaju da predstavljaju stanje na frontu kao dugotrajnu pat-poziciju. Prema njegovom mišljenju, Moskva je stekla prednost koja bi narednih meseci mogla da promeni čitavu vojnu situaciju u Ukrajini.

„Ukrajina nema dovoljno vojnika da zaustavi Ruse“

Džonson smatra da ruska strategija nije prvenstveno usmerena na brzo osvajanje teritorije, već na iscrpljivanje i uništavanje ukrajinskih oružanih snaga. Kao glavne prednosti Moskve izdvaja artiljeriju, bespilotne letelice i avionske bombe sa sistemima za navođenje.

- Ukrajina jednostavno nema dovoljno vojnika da zaustavi Ruse - izjavio je Džonson.

On je naveo da Rusija sada raspolaže snagama dovoljnim za istovremeno izvođenje velikih operacija na više pravaca, uključujući Harkovsku i Sumsku oblast, Donbas, Zaporožje i Hersonsku oblast. Zbog toga odbacuje tvrdnje da sporije teritorijalno napredovanje znači da ruska vojska nije sposobna za veće uspehe.

Prema njegovoj prognozi, postoji značajna mogućnost da ruske snage do aprila ili maja 2027. uspostave kontrolu nad ukrajinskim teritorijama istočno od Dnjepra. Reč je o Džonsonovoj proceni, a ne o potvrđenom vojnom planu ili izvesnom ishodu rata.

Kao dodatni argument za rusku prednost Džonson je naveo razmenu tela poginulih vojnika, tvrdeći da je odnos predatih posmrtnih ostataka približno 30 prema jedan u korist Rusije. Međutim, taj podatak ne pokazuje ukupan odnos poginulih na frontu, jer zavisi i od toga koja strana kontroliše područja na kojima su vojnici stradali.

Putin ne odustaje od teritorija, Kijev i Odesa mogu postati mete

Džonson je ocenio da poslednji razgovori Vladimira Putina sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom nisu doneli stvarni napredak.

- Nisu postigli nikakav napredak - rekao je bivši analitičar CIA.

Prema njegovim rečima, Moskva neće odustati od zahteva da Krim, Donjecka i Luganska oblast, kao i Zaporoška i Hersonska oblast ostanu pod ruskom kontrolom. Rusija zahteva i povlačenje ukrajinske vojske iz delova tih oblasti koje još drži Kijev.

Džonson smatra da bi odbijanje takvog sporazuma značilo nastavak ruskih operacija, uz mogućnost proširenja teritorijalnih zahteva na druge ukrajinske gradove, uključujući Kijev i Odesu.

Foto: EPA/Shutterstock

 

Problem, prema njegovoj oceni, prevazilazi teritorijalna pitanja. Vašington i dalje nije prihvatio ruske zahteve za promenu evropskog bezbednosnog poretka, koje je Moskva predstavila u decembru 2021. godine. Džonson smatra da je odbijanje administracije Džozefa Bajdena da pristane na ograničenja vojnog prisustva NATO-a doprinelo izbijanju rata.

Opasnost od direktnog rata Rusije i NATO-a

Bivši američki obaveštajac upozorava da bi pogoršanje položaja ukrajinske vojske moglo da podstakne pojedine evropske države da razmotre neposredno vojno uključivanje u sukob.

Rusija je već poručila da bi francuski, britanski ili nemački vojnici raspoređeni u Ukrajini predstavljali legitimne vojne ciljeve. Džonson smatra da bi eventualno učešće evropskih država u napadima na rusku teritoriju moglo da izazove i rusku odmazdu izvan Ukrajine.

Prema njegovoj proceni, rat bi u tom slučaju mogao da zahvati evropske gradove koji su do sada bili pošteđeni borbenih dejstava.

Istovremeno je optužio američke obaveštajne i vojne strukture da nastavljaju da pružaju podršku ukrajinskim operacijama protiv Rusije, uprkos diplomatskim pokušajima predsednika Donalda Trampa da pregovorima okonča sukob.

Iran bi mogao da gađa američke baze širom Evrope

Džonson upozorava da opasnost po evropsku bezbednost ne dolazi samo iz ukrajinskog sukoba. Prema njegovim rečima, Iran bi mogao da napadne vojne objekte evropskih država ukoliko budu korišćeni za američke operacije protiv iranske teritorije.

Među potencijalno ugroženim bazama izdvojio je Ferford i Mildenhol u Velikoj Britaniji, Ramštajn u Nemačkoj, Sigonelu u Italiji i zaliv Suda na Kritu, kao i američke vojne objekte u Turskoj.

Džonson tvrdi da je Iran pokazao sposobnost izvođenja raketnih udara na udaljenostima znatno većim od ranijih američkih procena, pozivajući se na navodna lansiranja prema ostrvu Dijego Garsija, udaljenom oko 4.000 kilometara.

On smatra da bi nove iranske rakete mogle imati veći domet, preciznost i nosivost, zbog čega evropske vlade ne bi smele da zanemare upozorenja Teherana. Stvarne mogućnosti pojedinih iranskih raketnih sistema nisu nezavisno potvrđene u obimu koji Džonson navodi.

Ratovi u Ukrajini i Iranu već su se spojili u ekonomsku krizu

Bivši analitičar CIA smatra da su sukobi sa Rusijom i Iranom već povezani kroz posledice koje ostavljaju na svetsku privredu.

- Sa ekonomskog stanovišta, ti ratovi su se spojili - izjavio je Džonson.

Prema njegovoj analizi, američko-izraelske vojne operacije i uzvratni napadi na Bliskom istoku ozbiljno su poremetili snabdevanje naftom, tečnim prirodnim gasom, sumporom, helijumom i sirovinama za proizvodnju đubriva.

Početni nedostatak energenata ublažen je korišćenjem strateških rezervi i isporukama koje su već bile na putu ka kupcima. Međutim, Džonson upozorava da se te zalihe smanjuju, dok oštećenja energetske infrastrukture u Persijskom zalivu neće moći brzo da budu sanirana.

Prema njegovoj proceni, obnova pojedinih naftnih postrojenja mogla bi da traje najmanje tri do četiri godine, dok drugi analitičari na koje se poziva procenjuju da bi za potpun oporavak moglo biti potrebno između sedam i deset godina.

Evropa se zbog visokih cena energije nalazi u posebno teškom položaju, jer rast troškova slabi njenu industriju i istovremeno smanjuje sredstva koja vlade mogu da izdvajaju za vojnu i finansijsku podršku Ukrajini.

Džonson predviđa politički razlaz Evrope i Amerike

Džonson smatra da bi pogoršanje ekonomskih prilika moglo da izazove nove proteste u Francuskoj, Nemačkoj, Italiji, Španiji i Velikoj Britaniji. Prema njegovoj proceni, evropski građani sve češće će zahtevati da se novac namenjen Ukrajini preusmeri na domaće ekonomske i socijalne potrebe.

Takav pritisak mogao bi da primora evropske vlade da promene odnos prema ratu, posebno ako se nastave problemi sa snabdevanjem energentima i rast životnih troškova.

On upozorava i na sve veću zavisnost Evrope od skupih američkih energenata, ocenjujući da bi upravo to moglo da postane jedan od glavnih uzroka neslaganja sa Vašingtonom.

Prema Džonsonovoj proceni, evropske države mogle bi da počnu da preispituju zbog čega nastavljaju da kupuju američku naftu i gas po visokim cenama, umesto da razmotre mogućnost obnavljanja pristupa ruskim energentima.

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Čupiću, da li imate 7 stanova i dve garaže?! Kandidatu Studentske liste za šefa Skupštine postavljeno pitanje - S druge strane muk
Politika

Čupiću, da li imate 7 stanova i dve garaže?! Kandidatu Studentske liste za šefa Skupštine postavljeno pitanje - S druge strane muk

Poslanica SNS Biljana Pantić Pilja tokom današnje skupštinske rasprave o izboru predsednika parlamenta direktno se obratila kandidatu Studentske liste Aleksandru Čupiću, iznoseći niz pitanja o njegovoj imovini i tražeći mu da se izjasni o šokantnom otkriću da on poseduje sedam stanova i dve garaže u jednoj zgradi na Voždovcu.

18.11.2026

15:02

Exatlon

Društvo

Hronika

Zabava

Magazin

Džet set