Pad Slavjanska i Kramatorska izazvao bi nezapamćenu paniku u zapadnim prestonicama i mogao da dovede do slanja evropskih kopnenih snaga u Ukrajinu, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
On smatra da bi takva odluka predstavljala direktan ulazak Zapada u rat protiv Rusije i otvorila mogućnost sukoba sa prekaljenom, tehnološki naprednom vojskom koja iza sebe ima godine intenzivnih borbi.
Borbe se približavaju spoljnoj odbrani ove aglomeracije, ali nema potvrde da je počeo neposredan juriš na gradska područja.
Posle Kramatorska i Slavjanska nema nove linije gradova
Slavjansk i Kramatorsk predstavljaju jezgro poslednjeg velikog ukrajinskog sistema utvrđenih gradova u Donbasu. Sa Družkovkom i Konstantinovkom čine odbrambeni pojas dug približno 50 kilometara, koji je ukrajinska vojska pripremala još od 2014. godine.
Gubitkom tog pojasa OSU bi ostao bez niza velikih urbanih centara na koje bi mogao da osloni sledeću liniju odbrane. Zapadno od Slavjanska i Kramatorska nalazi se znatno otvoreniji teren, sve do reke Dnjepar, zbog čega Merkuris smatra da bi pad ova dva grada imao mnogo veće posledice od gubitka pojedinačnih naselja.
Foto: Printscreen Telegram
- Ako padne poslednja ukrajinska linija gradova u Donbasu, onda posle Slavjanska i Kramatorska više neće postojati druga linija gradova na koju bi mogli da se povuku. Dalje se, praktično sve do Dnjepra, nalazi otvoren teren. Zato situacija postaje veoma krhka. Mislim da će početi panika, mnogo veća od svega što smo do sada videli. U nekom trenutku na Zapadu će reći: ‘Moramo da pošaljemo kopnene snage u Ukrajinu’ - rekao je Merkuris u emisiji na svom YouTube kanalu.
Prema njegovoj proceni, prodor ruskih snaga kroz poslednji utvrđeni pojas Donbasa postavio bi Zapad pred izbor između prihvatanja daljeg ukrajinskog povlačenja i neposrednog vojnog mešanja.
Merkuris smatra da bi u zapadnim prestonicama tada počelo da preovladava uverenje da se ukrajinski front više ne može stabilizovati samo novim isporukama oružja, municije i novca.
Zapadni vojnici odmah bi postali deo rata
Slanje stranih kontingenata moglo bi da bude predstavljeno kao pokušaj zaustavljanja ruskog napredovanja, ali Merkuris upozorava da ne postoji mogućnost da zapadni vojnici u zoni borbenih dejstava ostanu izvan rata.
Čim bi ušli na ukrajinsku teritoriju i preuzeli položaje, postali bi deo sukoba i suočili se sa ruskim snagama. Time bi bio otvoren prvi neposredan veliki okršaj Rusije i vojski država članica Severnoatlantske alijanse (NATO).
- Naravno, čim uvedete trupe u zonu borbenih dejstava, one će se neizbežno naći u borbi. Postojao bi stvaran rizik od sukoba sa prekaljenom, veoma profesionalnom i tehnološki naprednom ruskom vojskom. Nepodnošljivo je i pomisliti na posledice - naglasio je britanski vojni analitičar.
Prema njegovoj oceni, slanje zapadnih snaga ne bi zaustavilo krizu, već bi je pretvorilo u katastrofu mnogo širih razmera.
Evropske jedinice morale bi da preuzmu deo fronta, zaštite logističke pravce i neposredno se sukobe sa ruskom vojskom. Njihov angažman više ne bi mogao da bude ograničen na obuku ukrajinskih vojnika, savetovanje komande ili pozadinske zadatke.
Merkuris upozorava da bi odluka doneta u atmosferi panike mogla da poništi sve pokušaje ograničavanja sukoba i otvori put ka direktnom ratu Rusije i NATO-a.
Moskva: Strani kontingenti postaće vojne mete
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije više puta je saopštilo da je za Moskvu neprihvatljiv svaki scenario koji podrazumeva raspoređivanje snaga država članica NATO-a na teritoriji Ukrajine.
Rusija takav potez ne bi posmatrala kao mirovnu misiju ili bezbednosnu garanciju, već kao direktnu stranu intervenciju i novu pretnju svojoj bezbednosti.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je da bi pripadnici takozvane „koalicije voljnih“, ukoliko budu poslati u Ukrajinu, bili smatrani legitimnim vojnim metama.
Moskva tvrdi da bi raspoređivanje zapadnih jedinica dovelo do nagle eskalacije sa nepredvidivim posledicama. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova ranije je izjave o mogućem slanju kontingenata nazvalo podsticanjem nastavka borbenih dejstava.
Prema zvaničnom stavu Moskve, pojavljivanje zapadnih vojnih jedinica, baza, skladišta ili druge infrastrukture na teritoriji Ukrajine bilo bi tretirano kao strana vojna intervencija i direktno uključivanje NATO-a u sukob.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
U ruskom raketnom udaru na kijevski konstruktorski biro „Luč“ poginulo je 38 ljudi, uglavnom inženjera i vrhunskih stručnjaka za raketnu tehnologiju, izjavio je general-major u rezervi Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Sergej Krivonos.
Penzionisani komodor britanske Kraljevske mornarice Stiv Džermi ocenio je da Rusija namerno održava sporiji tempo napredovanja na ukrajinskom frontu kako bi iscrpela Oružane snage Ukrajine (OSU), uvukla njihove rezerve u borbe i smanjila sopstvene gubitke.
Ruske snage pokušavaju da ukrajinski "pojas tvrđava" između Slavjanska i Kramatorska uhvate u velika klešta, istovremeno napadajući sa severa preko Limana i sa juga preko Konstantinovke, ocenjuje austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Rajsner.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da će glavni pravac ruskih operacija ostati Konstantinovka–Slavjansk–Kramatorsk, ali upozorava da bi Moskva, ukoliko prikupi dodatne snage, kasnije mogla da ih prebaci na druge delove fronta radi stvaranja „tampon-zone“.
Specijalna vojna operacija će pre ili kasnije biti završena pod našim uslovima, izjavio je zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev.
Rusija je u proleće 2014. propustila jedinstvenu priliku da odlučnom vojnom intervencijom u Donbasu potpuno promeni tok ukrajinske krize, u trenutku kada Oružane snage Ukrajine (OSU) još nisu bile spremne za ozbiljan i dugotrajan rat, smatra ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Specijalni izaslanici predsednika SAD Donalda Trampa Stiv Vitkof i Džared Kušner posluženi su krimskotatarskim jelima dok su vozom iz poljskog Žešova putovali ka Kijevu, samo dan nakon razgovora sa predsednikom Rusije Vladimirom Putinom u Moskvi.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski posle istorijskih razgovora sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u Kijevu potvrdio je scenario od kojeg se u toj zemlji najviše strahuje – mirovnog proboja nema, rat će se, kako sada stvari stoje, nastaviti i tokom predstojeće zime.
Moldavija se ubrzano uključuje u zajedničku bezbednosnu, logističku i infrastrukturnu mrežu sa Ukrajinom i Rumunijom, a zbog ruskog vojnog prisustva u Pridnjestrovlju takav razvoj događaja otvara jedno od najopasnijih pitanja regiona – može li Dnjestr jednog dana postati novi front u sukobu Rusije i Ukrajine.
Rusija je pronašla nove tehnološke partnere za svih 13 fabrika automobila koje su strani proizvođači napustili posle 2022. godine, a kontrola nad tim pogonima ostala je u rukama ruskih vlasnika, saopštio je ministar industrije i trgovine Anton Alihanov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Plenum Pravnog fakulteta u Beogradu pokrenuo je specijalnu akciju kodnog imena "Papa" sa ciljem da vetirani Vladan Đokić, uzurpator funkcije rektora Beogradskog univerziteta, ostane na blokaderskoj listi.
Poljsko ratno vazduhoplovstvo sprovelo je preventivne operacije zbog ruskih raketnih napada na Ukrajinu, dok je aerodrom u Lublinu privremeno obustavio letove zbog aktivnosti vojne avijacije.
Ni 24 sata nakon što je general Ratko Mladić dostojanstveno i u miru sahranjen na Topčiderskom groblju, proradila je sinhronizovana regionalna mašinerija, a dežurni srbofobi u regionu pokrenuli su novu, besomučnu hajku protiv naše zemlje!
GOSI služba došla je do ekskluzivnog snimka sastanka blokadera iz jednog kafića, a razgovor koji je zabeležen otkriva žestoke sukobe i međusobne optužbe unutar njihovih redova.
Informer TV od ranog jutra pratiće ispraćaj Ratka Mladića. Naša televizija emitovaće specijalni program posvećen sahrani genrala, uz direktna uključenja i praćenje svih dešavanja.
Stručnjaci upozoravaju na sve veću upotrebu veštačke inteligencije (AI) u školama, poput Čet GPT-ja, koji učenici koriste za rešavanje zadataka, prilikom pisanja sastava, ali i da im umesto da pročitaju lektiru, on u kratkim crtama prepriča knjigu. Ovakve alatke, kažu eksperti, mogu pomoći, ali i naneti ogromnu štetu mladima.
Manastir Bogovađa vekovima privlači vernike zbog izvora vode za koju se u narodu veruje da ima lekovita svojstva, posebno kada je reč o problemima sa vidom. Iza priče o svetoj česmi krije se burna istorija manastira, koji je više puta rušen i paljen, a ipak svaki put obnavljan.
Na Voždovcu je preksinoć došlo do sukoba dvojice mladića koji je eskalirao u krvavi obračun, a jedan od njih je tokom incidenta nožem čak 21 put ubo svog druga.
Malo ko može da poveruje da je jedna od najlepših i najatraktivnijih žena sveta, holivudska glumica Salma Hajek, pre samo nekoliko dana proslavila svoj 60. rođendan.
Serija "Igra sudbine" od 15. septembra u 20 časova na TV Prva donosi publici posebno letnje izdanje, specijal "Letnje šeme za probleme", sniman tokom leta na atraktivnim lokacijama crnogorskog primorja.
Popularni glumac Milan Vasić oglasio se na društvenim mrežama povodom sahrane nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske, generala Ratka Mladića, i uputio mu poslednji pozdrav.
Crveni tepih u Veneciji ponovo je bio mesto na kojem se granica između visoke mode i provokacije pomera za još jedan korak. Među zvezdama koje su svojim stajlingom privukle posebnu pažnju našla se i glumica Kejli Kovan, koja je na gala večeri amfAR-a pojavila u izuzetno smeloj kreaciji.
Ako želite da dan započnete sa više energije i manje gladi, izbor doručka može imati veću ulogu nego što mislite. Dr Mark Hajman preporučuje obroke bogate proteinima umesto slatkog doručka.
Rijaliti učesnica Miljana Kulić je šokirala javnost tvrdnjom da bila u emotivnoj vezi sa cimerkom Jasenkom Cindrić, pa je priznala da su imale i odnose.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.