Pad Slavjanska i Kramatorska izazvao bi nezapamćenu paniku u zapadnim prestonicama i mogao da dovede do slanja evropskih kopnenih snaga u Ukrajinu, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
On smatra da bi takva odluka predstavljala direktan ulazak Zapada u rat protiv Rusije i otvorila mogućnost sukoba sa prekaljenom, tehnološki naprednom vojskom koja iza sebe ima godine intenzivnih borbi.
Borbe se približavaju spoljnoj odbrani ove aglomeracije, ali nema potvrde da je počeo neposredan juriš na gradska područja.
Posle Kramatorska i Slavjanska nema nove linije gradova
Slavjansk i Kramatorsk predstavljaju jezgro poslednjeg velikog ukrajinskog sistema utvrđenih gradova u Donbasu. Sa Družkovkom i Konstantinovkom čine odbrambeni pojas dug približno 50 kilometara, koji je ukrajinska vojska pripremala još od 2014. godine.
Gubitkom tog pojasa OSU bi ostao bez niza velikih urbanih centara na koje bi mogao da osloni sledeću liniju odbrane. Zapadno od Slavjanska i Kramatorska nalazi se znatno otvoreniji teren, sve do reke Dnjepar, zbog čega Merkuris smatra da bi pad ova dva grada imao mnogo veće posledice od gubitka pojedinačnih naselja.
Foto: Printscreen Telegram
- Ako padne poslednja ukrajinska linija gradova u Donbasu, onda posle Slavjanska i Kramatorska više neće postojati druga linija gradova na koju bi mogli da se povuku. Dalje se, praktično sve do Dnjepra, nalazi otvoren teren. Zato situacija postaje veoma krhka. Mislim da će početi panika, mnogo veća od svega što smo do sada videli. U nekom trenutku na Zapadu će reći: ‘Moramo da pošaljemo kopnene snage u Ukrajinu’ - rekao je Merkuris u emisiji na svom YouTube kanalu.
Prema njegovoj proceni, prodor ruskih snaga kroz poslednji utvrđeni pojas Donbasa postavio bi Zapad pred izbor između prihvatanja daljeg ukrajinskog povlačenja i neposrednog vojnog mešanja.
Merkuris smatra da bi u zapadnim prestonicama tada počelo da preovladava uverenje da se ukrajinski front više ne može stabilizovati samo novim isporukama oružja, municije i novca.
Zapadni vojnici odmah bi postali deo rata
Slanje stranih kontingenata moglo bi da bude predstavljeno kao pokušaj zaustavljanja ruskog napredovanja, ali Merkuris upozorava da ne postoji mogućnost da zapadni vojnici u zoni borbenih dejstava ostanu izvan rata.
Čim bi ušli na ukrajinsku teritoriju i preuzeli položaje, postali bi deo sukoba i suočili se sa ruskim snagama. Time bi bio otvoren prvi neposredan veliki okršaj Rusije i vojski država članica Severnoatlantske alijanse (NATO).
- Naravno, čim uvedete trupe u zonu borbenih dejstava, one će se neizbežno naći u borbi. Postojao bi stvaran rizik od sukoba sa prekaljenom, veoma profesionalnom i tehnološki naprednom ruskom vojskom. Nepodnošljivo je i pomisliti na posledice - naglasio je britanski vojni analitičar.
Prema njegovoj oceni, slanje zapadnih snaga ne bi zaustavilo krizu, već bi je pretvorilo u katastrofu mnogo širih razmera.
Evropske jedinice morale bi da preuzmu deo fronta, zaštite logističke pravce i neposredno se sukobe sa ruskom vojskom. Njihov angažman više ne bi mogao da bude ograničen na obuku ukrajinskih vojnika, savetovanje komande ili pozadinske zadatke.
Merkuris upozorava da bi odluka doneta u atmosferi panike mogla da poništi sve pokušaje ograničavanja sukoba i otvori put ka direktnom ratu Rusije i NATO-a.
Moskva: Strani kontingenti postaće vojne mete
Ministarstvo spoljnih poslova Rusije više puta je saopštilo da je za Moskvu neprihvatljiv svaki scenario koji podrazumeva raspoređivanje snaga država članica NATO-a na teritoriji Ukrajine.
Rusija takav potez ne bi posmatrala kao mirovnu misiju ili bezbednosnu garanciju, već kao direktnu stranu intervenciju i novu pretnju svojoj bezbednosti.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova upozorila je da bi pripadnici takozvane „koalicije voljnih“, ukoliko budu poslati u Ukrajinu, bili smatrani legitimnim vojnim metama.
Moskva tvrdi da bi raspoređivanje zapadnih jedinica dovelo do nagle eskalacije sa nepredvidivim posledicama. Rusko Ministarstvo spoljnih poslova ranije je izjave o mogućem slanju kontingenata nazvalo podsticanjem nastavka borbenih dejstava.
Prema zvaničnom stavu Moskve, pojavljivanje zapadnih vojnih jedinica, baza, skladišta ili druge infrastrukture na teritoriji Ukrajine bilo bi tretirano kao strana vojna intervencija i direktno uključivanje NATO-a u sukob.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Posle udara na ruski sektor goriva, ukrajinski dronovi prešli su na logističke centre i skladišta internet-trgovine, sa ciljem da izazovu poremećaje u snabdevanju, gubitke privrede i rast nezadovoljstva među građanima i preduzetnicima, ocenjuju ruski komentatori.
U ruskom raketnom udaru na kijevski konstruktorski biro „Luč“ poginulo je 38 ljudi, uglavnom inženjera i vrhunskih stručnjaka za raketnu tehnologiju, izjavio je general-major u rezervi Oružanih snaga Ukrajine (OSU) Sergej Krivonos.
Penzionisani komodor britanske Kraljevske mornarice Stiv Džermi ocenio je da Rusija namerno održava sporiji tempo napredovanja na ukrajinskom frontu kako bi iscrpela Oružane snage Ukrajine (OSU), uvukla njihove rezerve u borbe i smanjila sopstvene gubitke.
Ruske bespilotne letelice „Geranj“ pogodile su benzinsku pumpu i cisternu sa gorivom namenjenim Oružanim snagama Ukrajine (OSU) na pravcu Slavjanska i Kramatorska.
Borbe na istoku Ukrajine ulaze u novu fazu, a glavna tačka pritiska sve više postaje slavjansko-kramatorska aglomeracija, najvažniji preostali ukrajinski bedem u Donbasu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naložio je državnim i vojnim strukturama da detaljno analiziraju stepen uključenosti svake strane koja, prema oceni Moskve, podstiče Kijev na nastavak borbenih dejstava.
Zapadne zemlje se, prema oceni ruskog poslanika i general-potpukovnika u penziji Andreja Guruljova, više ne zadržavaju samo na političkim izjavama protiv Moskve, već sistematski podižu vojne kapacitete za mogući veliki sukob sa Rusijom.
Bivši savetnik predsednika Rusije Vladimirа Putina Andrej Ilarionov tvrdi da je Moskva dobila retku priliku da pojača globalno sučeljavanje sa Zapadom i da period od jula do novembra vidi kao prozor za delovanje na tri ključna fronta: u Evropi, na Bliskom istoku i u istočnoj Aziji.
Ruske snage stigle su na oko osam do devet kilometara od Slavjanska, jednog od ključnih gradova ukrajinske odbrane u Donbasu, a najnoviji snimci sa fronta zapadno od Raj-Aleksandrovke potvrđuju procenu koju je izneo predsednik Rusije Vladimir Putin.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Predsednik Sjedinjenih Američkih Država Donald Tramp odložio je plan za veliko proširenje vojnih operacija protiv Irana zbog upozorenja da bi nastavak rata mogao opasno da iscrpi američke zalihe protivraketnih presretača Patriot i druge municije za sisteme protivvazdušne odbrane na Bliskom istoku.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić poručio je da mu ne pada na pamet da beži iz Srbije kako to godinama unazad tvrde blokaderi i njihove medijske trovačnice.
Najbliži pajtos rektora blokadera Vladana Đokića, Nebojša Bojović, "čuven" po tome što se da u beg čim mu neko od novinara postavi pitanje, još jednom je dolijao Informerovim kamerama.
Na blokaderskoj listi, pod rednim brojem 161, sakrio se Đorđe Terek, aktivista Pokreta slobodnih građana. Ono što blokaderi zapravo nude su kadrovi sa ozbiljnim skandalima, među kojima je i sramno gađanje Bajrakli džamije u Beogradu.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić prokomentarisao je jezive izjave bivše tužiteljke i druge na blokaderskoj listi Jasmine Paunović kod teoretičara zavere Dejana Lučića.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostujući na TV Prva rekao je da pregovori u okviru strateškog dijaloga Srbije i SAD neće biti jednostavni, naglasivši da su pred obema stranama teške odluke i naporan dijalog.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostuje u jutarnjem programu TV Prva, gde govori o ukidanju američkih carina za Srbiju, ali i o merama pomoći građanima čija isplata počinje u septembru.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je juče na skupu građana u selu Drežnik kod Užica da će biti ubrzana gradnja autoputa od Mačkata ka Kotromanu na granici sa Republikom Srpskom.
Banke su na osnovu novog Zakona o zaštiti korisnika finansijskih usluga odobrile olakšice na 1.825 kredita i prihvatile 79 odsto od ukupno obrađenih zahteva građana, objavila je juče Narodna banka Srbije.
Kiša, hladnoća, mantili… malo ko bi tog 25. jula 1960. godine rekao da se nalazi usred leta. Jer, temperatura je naglo pala, praćena upornom kišom, i Beograđani su tog dana bili u skoro pa zimskoj garderobi.
Novi kilometri asfalta u zaseoku Ilijak, u Mrčajevcima, doneli su meštanima veću bezbednost, lakšu svakodnevicu i razlog više da mlade porodice ostanu na svojim ognjištima.
Rano jutros u blizini Najlon pijace u Novom Sadu dogodila se saobraćajna nezgoda u kojoj su učestvovala dva putnička vozila, a jedno od njih se od siline udara prevrnulo na kolovozu.
Opštinski sud u Livnu potvrdio je optužnicu protiv A. L. starog 19 godina, koji se tereti da je zapretio profesoru nakon što je, tokom popravnog ispita, uhvaćen u prepisivanju.
Eksplicitne scene iz domaćih hit-serija poslednjih godina redovno podižu prašinu, dele publiku i otvaraju pitanje da li je reč o umetničkoj slobodi ili lovu na gledanost.
Od paničnog straha od gubitka erekcije i ženskog tela, pa sve do straha od poljupca i dodira, stručnjaci otkrivaju koje skrivene anksioznosti uništavaju intimni život i kako se sa njima izboriti.
Starleta Slađana Lazić, poznatija kao Slađa Poršelina, nikada iskrenije je govorila o bivšem partneru sa kojim je bila četiri godine, ali i o teškom periodu koji je ostavila iza sebe.
Kristina Spalević se sinoć, kako je tvrdila u snimku sa Instagrama, uputila ka policijskoj stanici Voždovac, sa namerom da priloži dokaze protiv bivšeg partnera Kristijana Golubovića.
Maja Marinković žestoko je uzvratila Danilu Dači Virijeviću, nakon što je on sa podsmehom komentarisao snimak njenog oca Radomira Takija Marinkovića koji je nastao na buvljaku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.