Strah da bi ruska vojska mogla da krene na Odesu, zauzme najveću ukrajinsku crnomorsku luku i potpuno odseče Ukrajinu od mora stoji u pozadini ubrzanog stvaranja ukrajinske flote van granica zemlje, ocenjuje „Politnavigator“.
Pet polovnih minolovaca iz flota država Severnoatlantskog saveza (NATO) već je prebačeno u britanski Portsmut, dok se dve nove ukrajinske korvete nalaze u Turskoj. Svi ti brodovi čekaju završetak rata kako bi mogli da uđu u Crno more – pod uslovom da Ukrajina tada još bude kontrolisala Odesu i okolne luke.
Prema tumačenju „Politnavigatora“, Zapad ovim potezima praktično pravi rezervnu ukrajinsku flotu van domašaja Rusije, računajući da Moskva neće zauzeti Odesu i otvoriti kopneni koridor duž crnomorske obale do Pridnjestrovlja. Istovremeno, sama odluka da brodovi ostanu u Britaniji pokazuje da se upravo suprotan scenario uzima veoma ozbiljno.
Pet ukrajinskih brodova čeka u Portsmutu
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je 27. jula, na putu ka Sjedinjenim Američkim Državama, posetio britansku pomorsku bazu Portsmut i pregledao pet protivminskih brodova koje su Kijevu predale Velika Britanija, Holandija i Belgija.
Brodovi su dobili imena „Melitopolj“, „Marijupolj“, „Geničesk“, „Čerkasi“ i „Černigov“. Za njih su već formirane ukrajinske posade koje se u britanskim vodama obučavaju za zajedničko delovanje sa flotama država NATO.
„Čerkasi“ i „Černigov“ su britanski minolovci klase „Sandown“, predati Ukrajini u januaru 2023. godine. Preostala tri broda pripadaju klasi „Alkmar“ – dva je ustupila Holandija, a jedan Belgija.
Više od 200 ukrajinskih mornara prošlo je tokom prethodne tri godine obuku za upravljanje ovim brodovima. Minolovci su učestvovali i u vežbama „Si briz 2026“, tokom kojih su ukrajinske posade sa snagama NATO uvežbavale otkrivanje i uništavanje morskih mina, komandovanje pomorskim grupama i zaštitu brodova.
Ukrajinski protivminski odred prošao je i ocenjivanje po standardima NATO, nakon čega je prvi put uključen u komandni sistem stalnih protivminskih snaga Alijanse.
Zelenski je otvoreno potvrdio da brodovi za vreme rata neće ići ka ukrajinskim lukama.
– Do završetka rata biće stacionirani ovde, a kasnije će moći da obavljaju zadatke razminiranja ukrajinskog pomorskog prostora – rekao je Zelenski, prema saopštenju njegovog kabineta.
Zapad računa da će Odesa ostati pod kontrolom Kijeva
Plan da se minolovci posle rata prebace u Crno more zasniva se na pretpostavci da će Ukrajina zadržati Odesu i najmanje jednu veliku luku sposobnu da prihvati ratne brodove.
„Politnavigator“ zato čitavu operaciju posmatra kao deo borbe za budućnost ukrajinskog izlaza na more. Ukoliko bi ruska vojska izvela desant ili kopnenu operaciju prema Odesi, zauzimanje grada ne bi značilo samo gubitak velike luke već i kraj Ukrajine kao crnomorske pomorske države.
Moskva bi u tom slučaju dobila mogućnost da nastavi napredovanje ka granici sa Moldavijom i poveže teritorije pod ruskom kontrolom sa Pridnjestrovljem. Pet brodova u Portsmutu tada praktično ne bi imalo ukrajinsku luku u koju bi moglo da se vrati.
S druge strane, ukoliko Odesa ostane pod kontrolom Kijeva, minolovci bi bili poslati u Crno more radi čišćenja plovnih puteva, zaštite luka i ponovnog uspostavljanja ukrajinskog vojnog prisustva na moru.
Dve nove korvete čekaju u Turskoj
Paralelno sa minolovcima u Velikoj Britaniji, u Turskoj se nalaze dve korvete klase „Ada“, građene za ukrajinsku mornaricu – „Hetman Ivan Mazepa“ i „Hetman Ivan Vigovski“.
„Hetman Ivan Mazepa“ porinut je u oktobru 2022. i započeo je prijemna ispitivanja na moru u maju 2024. godine. Druga korveta, „Hetman Ivan Vigovski“, porinuta je u avgustu 2024, a njena isporuka planirana je za 2027. godinu, prema podacima turskog proizvođača STM.
To znači da se glavni brodovi buduće ukrajinske flote trenutno nalaze ili u britanskim ili u turskim lukama, daleko od Odesе i mogućih ruskih udara.
Bernam obećao nastavak pritiska na Rusiju
Zelenski se u Portsmutu sastao sa novim britanskim premijerom Endijem Bernamom. Bio je to prvi strani državnik koji je posetio Veliku Britaniju od Bernamovog stupanja na dužnost 20. jula.
Dvojica lidera razgovarala su na britanskom nosaču aviona „HMS Kraljica Elizabeta“, a Bernam je najavio nastavak vojne podrške Kijevu i pojačavanje pritiska na Rusku Federaciju.
– Mogu da vas uverim, kao i sve Ukrajince, da naša podrška Ukrajini ostaje nepromenjena. Mislim da ogromna većina Britanaca isto doživljava situaciju. Osećamo nepravdu zbog svega kroz šta ste morali da prođete i jasno shvatamo da je naša dužnost da budemo uz vas i da vas podržavamo – rekao je Bernam.
Velika Britanija tako ne obučava samo ukrajinske mornare već Kijevu čuva i jezgro buduće flote. Međutim, čitava računica zavisi od jednog grada: ako Ukrajina izgubi Odesu, minolovci u Portsmutu i korvete u Turskoj ostaće ratni brodovi bez luke u koju mogu da se vrate.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Najmanje dvoje civila ranjeno je kada je dron sa kamerom iz ugla operatera (FPV) udario grupu koja se evakuisala iz Konstantinovke, saopštila je ruska grupa trupa „Jug“, koja tvrdi da su napad izvele ukrajinske snage.
Rusija će nastaviti da napada brodove i pomorske pravce koji se koriste za dopremanje oružja i municije Oružanim snagama Ukrajine (OSU), saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova posle nove serije udara na luke i teretne brodove u Odesi i Nikolajevu.
Žestok sukob izbio je na Železničkom trgu u Dnjepropetrovsku kada su građani pokušali da spreče pripadnike ukrajinskog vojnog odseka da silom odvedu muškarca.
Rusija je praktično stekla mogućnost da blokira ekonomsku obnovu Ukrajine čak i nakon završetka velikih kopnenih borbi, jer može godinama da drži luke kod Odese zatvorenim i da udara svaki veliki novi infrastrukturni ili vojno-industrijski projekat, ocenio je bivši šef CIA za analizu Rusije Džordž Bibi.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
U području Ovidiopolja u Odeskoj oblasti zabeležen je udar reaktivne bespilotne letelice, nedaleko od nekadašnjeg sovjetskog obaveštajnog centra „Ovidiopolj-2“.
Rusija pokušava da logistički i ekonomski izoluje Odesku oblast udarima po pomorskim pravcima, mostovima i graničnim prelazima prema Moldaviji, ali nema dovoljno snaga za kopnenu operaciju u tom regionu, ocenio je ukrajinski vojno-politički analitičar Aleksandar Kovalenko iz grupe „Informacioni otpor“.
Odeska oblast jutros je bila meta masovnog raketnog i napada dronovima, posle kojeg su izbili veliki požari u dva hipermarketa „Epitsentar“, dok su ukrajinske vlasti prijavile udare na energetsku infrastrukturu i skladišta hrane.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Moskva je zapretila Velikoj Britaniji „posledicama“ nakon što je otkriveno da je Ukrajina prvi put koristila dronove britanske proizvodnje za napade duboko na teritoriji Rusije, a ruska ambasada u Londonu poručila je da će Britanci platiti sve veću cenu što se dublje budu uključivali u sukob.
Ruske snage su tokom noći izvele seriju udara na ukrajinsku lučku, logističku i industrijsku infrastrukturu, a najteži napadi zabeleženi su u Odeskoj i Poltavskoj oblasti, gde su pogođeni luka, plovilo i tri industrijska preduzeća.
Rusija je u proleće 2014. propustila jedinstvenu priliku da odlučnom vojnom intervencijom u Donbasu potpuno promeni tok ukrajinske krize, u trenutku kada Oružane snage Ukrajine (OSU) još nisu bile spremne za ozbiljan i dugotrajan rat, smatra ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Rusija je rano jutros izvela novi raketni napad na ukrajinsku prestonicu, svega nekoliko sati nakon odlaska američkih izaslanika Stiva Vitkofa i Džareda Kušnera iz Kijeva. Najmanje šest osoba je povređeno, a prijavljeno je više požara širom grada.
Ni 24 sata nakon što je general Ratko Mladić dostojanstveno i u miru sahranjen na Topčiderskom groblju, proradila je sinhronizovana regionalna mašinerija, a dežurni srbofobi u regionu pokrenuli su novu, besomučnu hajku protiv naše zemlje!
Plenum Pravnog fakulteta u Beogradu pokrenuo je specijalnu akciju kodnog imena "Papa" sa ciljem da vetirani Vladan Đokić, uzurpator funkcije rektora Beogradskog univerziteta, ostane na blokaderskoj listi.
Ministar spoljnih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković izrekao je skandalozne optužbe na račun naše države i zvanično najavio drastično srozavanje diplomatskih odnosa.
Informer TV od ranog jutra pratiće ispraćaj Ratka Mladića. Naša televizija emitovaće specijalni program posvećen sahrani genrala, uz direktna uključenja i praćenje svih dešavanja.
Na Voždovcu je preksinoć došlo do sukoba dvojice mladića koji je eskalirao u krvavi obračun, a jedan od njih je tokom incidenta nožem čak 21 put ubo svog druga.
Pre nego što dođe do napada, u pojedinim slučajevima, kriminalci određeni period posmatraju potencijalnu žrtvu, prate njene navike i pokušavaju da utvrde obrasce njenog svakodnevnog ponašanja, objašnjava kriminolog Dejan Radenković povodom ubistva Novice Eleka u Surčinu.
Nakon napada u Osnovnoj školi Gornja Tuzla, u kojem je petnaestogodišnja devojčica nožem izbola dve učenice, majke napadnutih devojčica odlučile su javno govoriti o onome što se, prema njihovim tvrdnjama, dešavalo pre, tokom i nakon napada.
Duško Maričić Gumar (56), bivši komandant rasformirane Jedinice za specijalne operacije (JSO), služi kaznu od 30 godina zatvora u bolnici požarevačkog zatvora "Zabela", saznaje Informer od dobro obaveštenih izvora.
More je trebalo da bude mesto odmora i uživanja, ali se za pojedine srpske turiste ovog leta letovanje, nažalost, završilo tragično.
Jedna od tragedija dogodila se pre nekoliko dana u Ulcinju, gde je preminula starija Novopazarka. Nažalost, ovo nije jedini takav slučaj koji je ovog leta zadesio naše turiste na moru.
Serija "Igra sudbine" od 15. septembra u 20 časova na TV Prva donosi publici posebno letnje izdanje, specijal "Letnje šeme za probleme", sniman tokom leta na atraktivnim lokacijama crnogorskog primorja.
Popularni glumac Milan Vasić oglasio se na društvenim mrežama povodom sahrane nekadašnjeg komandanta Vojske Republike Srpske, generala Ratka Mladića, i uputio mu poslednji pozdrav.
Ako želite da dan započnete sa više energije i manje gladi, izbor doručka može imati veću ulogu nego što mislite. Dr Mark Hajman preporučuje obroke bogate proteinima umesto slatkog doručka.
Iako se često mogu čuti tvrdnje da su deca rođena u septembru posebna po inteligenciji, visini ili zdravlju, naučna istraživanja daju mnogo oprezniju sliku.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.