Strah da bi ruska vojska mogla da krene na Odesu, zauzme najveću ukrajinsku crnomorsku luku i potpuno odseče Ukrajinu od mora stoji u pozadini ubrzanog stvaranja ukrajinske flote van granica zemlje, ocenjuje „Politnavigator“.
Pet polovnih minolovaca iz flota država Severnoatlantskog saveza (NATO) već je prebačeno u britanski Portsmut, dok se dve nove ukrajinske korvete nalaze u Turskoj. Svi ti brodovi čekaju završetak rata kako bi mogli da uđu u Crno more – pod uslovom da Ukrajina tada još bude kontrolisala Odesu i okolne luke.
Prema tumačenju „Politnavigatora“, Zapad ovim potezima praktično pravi rezervnu ukrajinsku flotu van domašaja Rusije, računajući da Moskva neće zauzeti Odesu i otvoriti kopneni koridor duž crnomorske obale do Pridnjestrovlja. Istovremeno, sama odluka da brodovi ostanu u Britaniji pokazuje da se upravo suprotan scenario uzima veoma ozbiljno.
Pet ukrajinskih brodova čeka u Portsmutu
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski je 27. jula, na putu ka Sjedinjenim Američkim Državama, posetio britansku pomorsku bazu Portsmut i pregledao pet protivminskih brodova koje su Kijevu predale Velika Britanija, Holandija i Belgija.
Brodovi su dobili imena „Melitopolj“, „Marijupolj“, „Geničesk“, „Čerkasi“ i „Černigov“. Za njih su već formirane ukrajinske posade koje se u britanskim vodama obučavaju za zajedničko delovanje sa flotama država NATO.
„Čerkasi“ i „Černigov“ su britanski minolovci klase „Sandown“, predati Ukrajini u januaru 2023. godine. Preostala tri broda pripadaju klasi „Alkmar“ – dva je ustupila Holandija, a jedan Belgija.
Više od 200 ukrajinskih mornara prošlo je tokom prethodne tri godine obuku za upravljanje ovim brodovima. Minolovci su učestvovali i u vežbama „Si briz 2026“, tokom kojih su ukrajinske posade sa snagama NATO uvežbavale otkrivanje i uništavanje morskih mina, komandovanje pomorskim grupama i zaštitu brodova.
Ukrajinski protivminski odred prošao je i ocenjivanje po standardima NATO, nakon čega je prvi put uključen u komandni sistem stalnih protivminskih snaga Alijanse.
Zelenski je otvoreno potvrdio da brodovi za vreme rata neće ići ka ukrajinskim lukama.
– Do završetka rata biće stacionirani ovde, a kasnije će moći da obavljaju zadatke razminiranja ukrajinskog pomorskog prostora – rekao je Zelenski, prema saopštenju njegovog kabineta.
Zapad računa da će Odesa ostati pod kontrolom Kijeva
Plan da se minolovci posle rata prebace u Crno more zasniva se na pretpostavci da će Ukrajina zadržati Odesu i najmanje jednu veliku luku sposobnu da prihvati ratne brodove.
„Politnavigator“ zato čitavu operaciju posmatra kao deo borbe za budućnost ukrajinskog izlaza na more. Ukoliko bi ruska vojska izvela desant ili kopnenu operaciju prema Odesi, zauzimanje grada ne bi značilo samo gubitak velike luke već i kraj Ukrajine kao crnomorske pomorske države.
Moskva bi u tom slučaju dobila mogućnost da nastavi napredovanje ka granici sa Moldavijom i poveže teritorije pod ruskom kontrolom sa Pridnjestrovljem. Pet brodova u Portsmutu tada praktično ne bi imalo ukrajinsku luku u koju bi moglo da se vrati.
S druge strane, ukoliko Odesa ostane pod kontrolom Kijeva, minolovci bi bili poslati u Crno more radi čišćenja plovnih puteva, zaštite luka i ponovnog uspostavljanja ukrajinskog vojnog prisustva na moru.
Dve nove korvete čekaju u Turskoj
Paralelno sa minolovcima u Velikoj Britaniji, u Turskoj se nalaze dve korvete klase „Ada“, građene za ukrajinsku mornaricu – „Hetman Ivan Mazepa“ i „Hetman Ivan Vigovski“.
„Hetman Ivan Mazepa“ porinut je u oktobru 2022. i započeo je prijemna ispitivanja na moru u maju 2024. godine. Druga korveta, „Hetman Ivan Vigovski“, porinuta je u avgustu 2024, a njena isporuka planirana je za 2027. godinu, prema podacima turskog proizvođača STM.
To znači da se glavni brodovi buduće ukrajinske flote trenutno nalaze ili u britanskim ili u turskim lukama, daleko od Odesе i mogućih ruskih udara.
Bernam obećao nastavak pritiska na Rusiju
Zelenski se u Portsmutu sastao sa novim britanskim premijerom Endijem Bernamom. Bio je to prvi strani državnik koji je posetio Veliku Britaniju od Bernamovog stupanja na dužnost 20. jula.
Dvojica lidera razgovarala su na britanskom nosaču aviona „HMS Kraljica Elizabeta“, a Bernam je najavio nastavak vojne podrške Kijevu i pojačavanje pritiska na Rusku Federaciju.
– Mogu da vas uverim, kao i sve Ukrajince, da naša podrška Ukrajini ostaje nepromenjena. Mislim da ogromna većina Britanaca isto doživljava situaciju. Osećamo nepravdu zbog svega kroz šta ste morali da prođete i jasno shvatamo da je naša dužnost da budemo uz vas i da vas podržavamo – rekao je Bernam.
Velika Britanija tako ne obučava samo ukrajinske mornare već Kijevu čuva i jezgro buduće flote. Međutim, čitava računica zavisi od jednog grada: ako Ukrajina izgubi Odesu, minolovci u Portsmutu i korvete u Turskoj ostaće ratni brodovi bez luke u koju mogu da se vrate.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Najmanje dvoje civila ranjeno je kada je dron sa kamerom iz ugla operatera (FPV) udario grupu koja se evakuisala iz Konstantinovke, saopštila je ruska grupa trupa „Jug“, koja tvrdi da su napad izvele ukrajinske snage.
Rusija će nastaviti da napada brodove i pomorske pravce koji se koriste za dopremanje oružja i municije Oružanim snagama Ukrajine (OSU), saopštilo je rusko Ministarstvo spoljnih poslova posle nove serije udara na luke i teretne brodove u Odesi i Nikolajevu.
Žestok sukob izbio je na Železničkom trgu u Dnjepropetrovsku kada su građani pokušali da spreče pripadnike ukrajinskog vojnog odseka da silom odvedu muškarca.
Irski novinar i geopolitički komentator Čej Bouz ocenio je da se položaj Volodimira Zelenskog naglo pogoršava dok ruski udari sve snažnije pritiskaju ukrajinsku ekonomiju, energetiku i crnomorske luke.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski izjavio je da je Kijev spreman da traži kompromis sa Rusijom o žitu i energetici, ali da ustupci moraju da budu obostrani.
Rusija je praktično stekla mogućnost da blokira ekonomsku obnovu Ukrajine čak i nakon završetka velikih kopnenih borbi, jer može godinama da drži luke kod Odese zatvorenim i da udara svaki veliki novi infrastrukturni ili vojno-industrijski projekat, ocenio je bivši šef CIA za analizu Rusije Džordž Bibi.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
U području Ovidiopolja u Odeskoj oblasti zabeležen je udar reaktivne bespilotne letelice, nedaleko od nekadašnjeg sovjetskog obaveštajnog centra „Ovidiopolj-2“.
Rusija pokušava da logistički i ekonomski izoluje Odesku oblast udarima po pomorskim pravcima, mostovima i graničnim prelazima prema Moldaviji, ali nema dovoljno snaga za kopnenu operaciju u tom regionu, ocenio je ukrajinski vojno-politički analitičar Aleksandar Kovalenko iz grupe „Informacioni otpor“.
Odeska oblast jutros je bila meta masovnog raketnog i napada dronovima, posle kojeg su izbili veliki požari u dva hipermarketa „Epitsentar“, dok su ukrajinske vlasti prijavile udare na energetsku infrastrukturu i skladišta hrane.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Moskva je zapretila Velikoj Britaniji „posledicama“ nakon što je otkriveno da je Ukrajina prvi put koristila dronove britanske proizvodnje za napade duboko na teritoriji Rusije, a ruska ambasada u Londonu poručila je da će Britanci platiti sve veću cenu što se dublje budu uključivali u sukob.
Ruske snage su tokom noći izvele seriju udara na ukrajinsku lučku, logističku i industrijsku infrastrukturu, a najteži napadi zabeleženi su u Odeskoj i Poltavskoj oblasti, gde su pogođeni luka, plovilo i tri industrijska preduzeća.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Prema saznanjima Gledalačko obaveštajne službe Informera (GOSI), rektor Vladan Đokić definitivno je vetiran, prvi na listi biće bivši košarkaš Dejan Bodiroga, a bivši guverner Narodne banke Srbije, koji je upropastio ekonomiju, Dejan Šoškić biće drugi.
Predsednica Skupštine Republike Srbije Ana Brnabić žestoko je odgovorila osvedočenom ustaši, antisrbinu i blokaderskom ideologu Toninu Piculi, ali i čitavoj Evropskoj uniji (EU).
Jedan od glavnih predstavnika nevladine organizacije CRTA, koja je najpoznatija po plasiranju naručenih anketa i pumpanju lažnih istraživanja u korist opozicije i blokadera, jeste Raša Nedeljkov, čovek kog je sada do srži raskrinkao poznati korisnika Iksa Vukša Dragović.
Bivša visoka funkcionerka njegove Stranke slobode i pravde, Ana Stevanović Đukić, odlučila je da do kraja raskrinka prljavi veš svog nekadašnjeg šefa i javnosti predstavi pravu istinu o lažnom moralu, kupovini diploma i tajnim kovertama punim evra.
Mark Kinanga u Srbiju je stigao pre četiri godine, za samo dve naučio je jezik i uklopio se u novu sredinu, a uskoro ćemo videti kako će se snaći u Exatlonu.
IT stručnjak Nemanja Makuljević imao je veliku želju da bude deo sportskog rijalitija Exatlon, a uskoro ćemo ga videti na poligonima u Dominikanskoj Republici.
Doktor Stojan Radenović, matematičar i profesor u penziji gostujući u Info jutru objasnio je zašto je za njega čast da bude na izbornoj listi Srpske napredne stranke.
Informer TV od ranog jutra pratiće ispraćaj Ratka Mladića. Naša televizija emitovaće specijalni program posvećen sahrani genrala, uz direktna uključenja i praćenje svih dešavanja.
Na tradicionalnoj i čuvenoj "Rakijadi" koja se održava 3.oktobra u selu Pranjani kod Gornjeg Milanovca, održaće se niz takmičenja od kojih neka možda neće dobro uticati na pobednike.
Potpredsednik Vlade Srbije i ministar finansija Siniša Mali oglasio se na svom Instagram profilu povodom predstojećih parlamentarnih izbora, poručivši da građani 25. oktobra odlučuju o daljem pravcu razvoja zemlje.
Svaki školski odmor za đake Osnovne škole "Vuk Stefanović Karadžić" u Vranju bezbedniji je od sinoć. Leglo opasnih insekata iz stabla u školskom dvorištu je uklonjeno i nema bojazni da će "pojuriti" neko dete.
Jovan Vukotić, vođa "škaljarskog" klana ubijen je 8.9.2022. godine u Istanbulu, a i pre toga je bio na meti suparničkog "kavačkog" klana. Nakon prvog napada 21.11.2020. godine ispred policijske stanice u Kotoru, isplivao je audio zapis koji su presreli "kavčani", a u kojem Vukotić svojim saborcima objašnjava kako su pokušali da ga "nameste".
Po nalogu Višeg јavnog tužilaštva u Pančevu danas je određeno zadržavanje do 48 časova za P. V. (35) iz Starčeva zbog sumnje da јe izvršio krivična dela teško ubistvo i nedozvoljeno nošenje eksplozivnih materiјa.
Radnik (33) koji je danas poginuo na Vračaru u Beogradu nastradao je kada je njegov bezbednosni kanap, kojim je bio vezan dok je prao prozore na zgradi u izgradnji, povukao retrovizor trolejbusa koji je prolazio pored gladilišta, nakon čega je pao na ovo vozilo.
Veliko Gradište zavijeno je u crno nakon što je Anita Č. (46) podlegla teškim povredama deset dana nakon krvavog pira koji je, kako se sumnja, počinio njen rođeni brat Bogdan K. (39).
Ekranizacija istorijskih ličnosti i kompleksnih biografskih drama uvek privlači veliku pažnju javnosti. Nema sumnje da bi film o životu bivšeg komandanta Vojske Republike Srpske generala Ratka Mladića izazvao veliko interesovanje publike u Srbiji, ali i u svetu.
Ako često patite od zatvora, rešenje može biti jednostavnije nego što mislite. Nove smernice izdvajaju nekoliko namirnica koje mogu pomoći u ublažavanju ovog neprijatnog problema, a među njima se ističe kivi.
Spatifilum se preporučuje ne samo zbog svoje zapanjujuće vizuelne privlačnosti koja može da transformiše svaki prostor već i zbog značajnih dobrobiti koje pruža.
Na prvi pogled teško je razlikovati pravu kožu od kvalitetne imitacije. Ipak, uz nekoliko jednostavnih provera možete već u prodavnici dobiti dobar trag o tome od čega su cipele zaista napravljene.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.