Serija snažnih eksplozija odjeknula je Rjazanjom rano ujutru 29. jula tokom masovnog napada bespilotnih letelica. Pogođeni su skladište kompanije Vajldberis i Rjazanjska rafinerija nafte, dok je šest osoba hospitalizovano.
Snimci objavljeni na društvenim mrežama prikazuju udare, požare i ogromne stubove gustog dima iznad oba objekta. Lokacije su identifikovali analitičari koji proučavaju javno dostupne podatke i geolociraju snimke sa terena.
Istovremeno je pogođena Rjazanjska rafinerija, na čijem području su takođe zabeleženi vatra i gust dim. Tačan obim štete i posledice po proizvodnju još nisu saopšteni.
Gubernator Rjazanjske oblasti Pavel Malkov potvrdio je da ruska protivvazdušna odbrana pokušava da odbije masovni napad na grad i da je na teritoriji jednog preduzeća izbio požar.
- U Rjazanju je u toku odbijanje masovnog napada bespilotnih letelica. Protivvazdušna odbrana dejstvuje. Na teritoriji jednog preduzeća izbio je požar, a operativne službe su na licu mesta - naveo je Malkov.
Nakon završetka vazdušne opasnosti potvrdio je požare na industrijskim lokacijama i saopštio da je hospitalizovano šest osoba. Prema njegovim rečima, njihovi životi nisu ugroženi.
Ruske vlasti nisu navele nazive pogođenih preduzeća, ali objavljeni snimci i njihova geolokacija potvrđuju da su požari izbili na području skladišta Vajldberisa i Rjazanjske rafinerije.
Rafinerija prerađuje pet odsto ruske nafte
Rjazanjska rafinerija, koja posluje u sastavu kompanije „Rosnjeft“, jedno je od najvećih postrojenja za preradu nafte u Rusiji. Njena projektovana godišnja snaga iznosi oko 17 miliona tona sirove nafte.
Postrojenje obezbeđuje približno pet odsto ukupne ruske prerade nafte i proizvodi benzin, dizel, avionsko gorivo, tečni gas i druge naftne derivate.
Rafinerija učestvuje i u snabdevanju ruske vojske, uključujući isporuke dizela i avionskog goriva. Zbog veličine postrojenja, svaki duži prekid proizvodnje može da pogodi rusko unutrašnje tržište i vojnu logistiku.
Nastavljena serija udara na Vajldberis
Napad u Rjazanju predstavlja nastavak serije udara na logističke objekte Vajldberisa širom Rusije.
Tokom napada na Koljedino u Moskovskoj oblasti 28. jula dron je dejstvom ruske protivvazdušne odbrane skrenut sa putanje, nakon čega je pogođeno susedno skladište logističke kompanije „3PL“, površine oko 18.000 kvadratnih metara. Najveći distributivni centar Vajldberisa nalazi se neposredno pored tog objekta.
Dronovi su 25. jula stigli i do logističkog kompleksa Vajldberisa u Jekaterinburgu, udaljenog približno 1.700 kilometara od granice sa Ukrajinom. Zaposleni su evakuisani, a nakon napada izbio je požar na parkingu ispred skladišta.
Najnoviji udar pokazuje da se napadi na Vajldberis nastavljaju, dok su u Rjazanju istovremeno gađani i logistički i naftni kapaciteti.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Ruska izviđačko-jurišna brigada „Sever-V“ saopštila je da je na slavjansko-kramatorskom pravcu uništila američki oklopni transporter „Strajker“ Oružanih snaga Ukrajine (OSU), dok je u odvojenom napadu pogođena samohodna haubica „Akacija“ i skladište njene municije.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Najmanje dvoje civila ranjeno je kada je dron sa kamerom iz ugla operatera (FPV) udario grupu koja se evakuisala iz Konstantinovke, saopštila je ruska grupa trupa „Jug“, koja tvrdi da su napad izvele ukrajinske snage.
Veliki napad bespilotnim letelicama izveden je tokom noći i jutra na više oblasti Rusije, a najteže potvrđene posledice za sada su u Rjazanju i Rostovu na Donu.
Ogroman logistički centar Vajldberisa u Kotovsku, u Tambovskoj oblasti, potpuno je uništen u požaru posle napada ukrajinskih bespilotnih letelica, a gust dim prekrio je grad do te mere da su vlasti pozvale stanovnike da naredna dva dana što manje izlaze iz kuća.
Ukrajina je ostala bez izlaza na Crno more iz pravca Hersona i Nikolajeva preko Dnjeparsko-buškog limana, jer je ruska vojska praktično blokirala prolaz brodova tim pravcem, izjavio je gubernator Hersonske oblasti Vladimir Saldo.
Poljska državnost prestala bi da postoji za svega dva do tri dana ukoliko bi Varšava ušla u rat sa Rusijom, poručio je pomoćnik ruskog predsednika Vladimira Putina Nikolaj Patrušev, najavljujući da bi Moskva u takvom sukobu upotrebila „ceo arsenal raspoloživih snaga i sredstava“.
Evropu čekaju odlučujuće nedelje ili meseci u kojima će se, prema rečima nemačkog kancelara Fridriha Merca, odlučivati o očuvanju mira i slobode na kontinentu, dok je poručio da neće odustati od podrške Ukrajini uprkos sve težoj političkoj situaciji kod kuće.
Najmanje osam ljudi povređeno je u noćašnjem ruskom napadu na Kijev, tokom kojeg su pogođene dve benzinske pumpe u Darnickom i Golosejevskom rejonu ukrajinske prestonice, dok su na mestima udara izbili veliki požari.
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Lider Severne Koreje Kim Džong Un obećao je Vladimiru Putinu i ruskom narodu nepromenljivu podršku i poručio da čvrsto veruje u pobedu Rusije u, kako je naveo, „svetom ratu“ za zaštitu bezbednosti zemlje i međunarodne pravde.
Nemačka mora ponovo da kupuje jeftinu naftu i gas od Rusije i što pre da se uključi u mirovne pregovore sa Moskvom, poručila je kopredsednica Alternative za Nemačku (AfD) Alis Vajdel, čija je partija samo nekoliko dana ranije odnela ubedljivu pobedu na izborima u Saksoniji-Anhalt.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Moldavija bi mogla da bude sledeća zemlja na meti ruskog predsednika Vladimira Putina, dok evropske države još nisu izvršile promene neophodne za novu eru ratovanja, upozorio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus.
Dan srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave -15. septembar obeležava se danas, a tim povodom predsednik Srbije Aleksandar Vučić uručio je odlikovanja zaslužnim građanima.
Milenko Jovanov, oštro je reagovao na sastav nedavno predate studentske izborne liste, ističući da ona ne predstavlja nestranačku inicijativu, već skup ljudi povezanih sa različitim političkim opcijama.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Ubacivanje automobila u rikverc pri velikoj brzini može imati ozbiljne posledice po menjač i čitav pogonski sklop. Iako savremeni automobili imaju zaštitne mehanizme koji sprečavaju ovakav potez, kod starijih ili manuelnih menjača situacija može biti znatno ozbiljnija.
Više javno tužilaštvo u Beogradu pokrenulo je istragu protiv Miroslava M. zbog sumnje da je u kući u Zemunu neovlašćeno držao veću količinu vatrenog oružja, municije i eksplozivnih materija, velike razorne moći, čije držanje nije dozvoljeno građanima.
U selu Opaljenik kod Ivanjice, trenutno je opsadno stanje pošto jake snage policije tragaju za ubicom koji je sinoć ubio Mileta P. (41) u njegovoj kući.
Slavni glumci Makoli Kalkin, Den Livi i Eni Marfi priredili su jedan od najemotivnijih trenutaka na 78. dodeli Emi nagrada, izašavši zajedno na scenu kako bi se na veličanstven način prisetili glumice Ketrin O'Hare, koja je preminula 30. januara u 72. godini usled posledica plućne embolije i borbe sa teškom bolešću.
Nova televizijska sezona zvanično je otvorena uzbudljivim početkom serije "Domenika Montero", koja je startovala na programima K1 televizije i koja se emituje svakog radnog dana od 14 časova.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.