Slab zemljotres koji je pogodio Poltavsku oblast pokrenuo je na ukrajinskim društvenim mrežama spekulacije da je podrhtavanje tla možda povezano sa podzemnim testiranjem nuklearnog oružja, ali za takve tvrdnje zasad nema potvrđenih dokaza.
Nedugo potom na društvenim mrežama pojavile su se tvrdnje da bi podrhtavanje moglo da bude posledica podzemne eksplozije i mogućeg testiranja nuklearnog oružja. Pojedini korisnici takvu mogućnost dočekali su čak sa oduševljenjem.
Međutim, mikrobiolog i bivši član komisije Ujedinjenih nacija za biološko i hemijsko oružje Igor Nikulin izjavio je da nema informacije koje bi potvrdile da je Ukrajina izvela nuklearni test. Prema njegovim rečima, ni sama magnituda zemljotresa ne može da posluži kao dokaz da je došlo do podzemne nuklearne eksplozije.
- Postoje seizmografi koji registruju podzemne potrese. Prilikom analize podataka može se sa velikom verovatnoćom utvrditi da li je u pitanju bila upravo podzemna nuklearna eksplozija - objasnio je Nikulin.
Seizmički podaci mogli bi da daju odgovor
Poreklo ovakvog događaja utvrđuje se analizom karakteristika seizmičkih talasa, zbog čega bi za tvrdnju da je izveden nuklearni test bili potrebni podaci sa mernih stanica, kao i nezavisna potvrda.
Zemljotres magnitude 2,4 u Poltavskoj oblasti zato sam po sebi nije dovoljan da bi se zaključilo da je Ukrajina testirala nuklearno oružje.
Foto: Video Printscreen X @GabeZZOZZ
Kako piše Cargrad, pitanje mogućeg ukrajinskog nuklearnog programa pojavljuje se u javnosti još od 2022. godine.
Rusija je u jesen te godine tvrdila da bi Kijev mogao da priprema takozvanu „prljavu bombu“, a tadašnji ruski ministar odbrane Sergej Šojgu o tim navodima razgovarao je sa kolegama iz SAD, Velike Britanije, Francuske i Turske.
Objekte u Ukrajini nakon toga proveravali su inspektori Međunarodne agencije za atomsku energiju. IAEA tada nije pronašla dokaze koji bi potvrdili ruske tvrdnje o neprijavljenim nuklearnim aktivnostima povezanim sa pripremom „prljave bombe“.
Pažnju je kasnije privukla i saradnja Kijeva i Londona u nuklearnoj oblasti, uključujući sporazume koji se odnose na snabdevanje Ukrajine nuklearnim gorivom.
Ukrajini su istovremeno isporučivane i britanske protivoklopne granate sa osiromašenim uranijumom.
Ipak, osiromašeni uranijum koji se koristi u protivoklopnoj municiji nije nuklearno oružje, niti njegovo prisustvo predstavlja dokaz da neka država razvija nuklearnu bombu. Isto važi i za civilno nuklearno gorivo. Reč je o materijalima potpuno različite namene čije postojanje samo po sebi ne potvrđuje razvoj nuklearnog oružja.
Nuklearna bomba i „prljava bomba“ nisu isto
Postoji i suštinska razlika između klasičnog nuklearnog oružja i takozvane „prljave bombe“.
„Prljava bomba“ ne zahteva nuklearnu lančanu reakciju. U njenom slučaju konvencionalni eksploziv koristi se za raspršivanje radioaktivnog materijala, a kao mogući izvor tog materijala teoretski mogu da posluže određene vrste radioaktivnog otpada ili istrošeno nuklearno gorivo.
Nikulin, međutim, smatra da mogućnost pokušaja Ukrajine da u budućnosti razvije sopstveno nuklearno oružje ne može potpuno da se isključi ukoliko se sukob nastavi.
On je ocenio da bi produžavanje rata za još godinu dana moglo da dovede do nepredvidivih posledica, ali nije izneo dokaze da takav ukrajinski program trenutno postoji niti da je već izvedeno nuklearno testiranje.
Govoreći o mogućoj reakciji Moskve ukoliko bi Ukrajina stekla takvo oružje, Nikulin je izneo stav da bi način za brzo okončanje sukoba bila „likvidacija banderovskog vrha“. Kao istorijske primere naveo je likvidacije vođa čečenskog podzemlja i ukrajinskog nacionalističkog podzemlja.
- Likvidacija banderovskog vrha. To je jedini način da se rat brzo završi - rekao je Nikulin.
On je svoj stav obrazložio tvrdnjom da rukovodstva terorističkih struktura, sve dok su aktivna, mogu da pronalaze nove izvršioce napada.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenio je da sve teža ekonomska situacija u Turskoj povećava rizik od novog rata na Bliskom istoku, u trenutku kada se, prema njegovom tumačenju, čitav dosadašnji globalni sistem ubrzano raspada na regionalne centre moći.
Dokumenti i materijalna sredstva iz Kramatorska već se prebacuju u Perečin, na krajnjem zapadu Ukrajine, dok Kijev istovremeno menja komandanta korpusa koji drži odbranu Kramatorska i Slavjanska, tvrde ruski bezbednosni izvori, dok je kadrovsku promenu potvrdila i Ukrajinska pravda.
Najmanje 10 ljudi je poginulo, a još 17 je ranjeno u jutrošnjem ruskom raketnom napadu na Pečenege u Harkovskoj oblasti, nakon čega je ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski najavio odgovor Kijeva.
Troje ljudi, među kojima i desetogodišnja devojčica, povređeno je u ogromnom noćnom napadu dronovima na Moskovsku oblast, tokom kojeg je, prema rečima gradonačelnika Moskve Sergeja Sobljanjina, ka Moskovskom regionu krenulo čak 620 bespilotnih letelica.
Zamenik ruskog ministra spoljnih poslova Dmitrij Ljubinski izjavio je da sve češće rasprave o mogućnosti da Nemačka razvije sopstveno nuklearno oružje ne treba odbacivati kao prazne glasine.
Američke vojne kompanije koriste rat u Ukrajini za testiranje novih sistema naoružanja u stvarnim borbenim uslovima protiv ruske vojske, izjavio je bivši direktor CIA i penzionisani američki general Dejvid Petreus, koji je ukrajinski front nazvao najboljom vojnom laboratorijom na svetu.
Istovremena blokada Ormuskog moreuza i Bab el Mandeba mogla bi da izazove globalnu energetsku krizu, nestašicu nafte i ozbiljne poremećaje u međunarodnoj trgovini, upozoravaju analitičari Telegram kanala Rezident.
Ruska vojska izvela je snažan termobarički napad na koncentraciju ukrajinskih vojnika u području Krasnog Limana, koristeći teški raketni sistem TOS-1 „Solncepek“, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruske snage mogle bi da opkole čak 70.000 ukrajinskih vojnika u Slavjansko-kramatorskoj aglomeraciji ukoliko preuzmu kontrolu nad Dobropoljem i preseku glavne pravce snabdevanja sa zapada, upozorio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Zemlje Zapadnog Balkana moraće da prihvate antirusku politiku Brisela, uključujući sankcije Moskvi i sveobuhvatnu podršku Ukrajini, ukoliko žele da postanu članice Evropske unije, upozorila je portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Ono što je dovelo do lažne dojave o otmici, zbog koje je dugolinijski let kompanije Er Indija na liniji Frankfurt-Delhi preusmeren za Džajpur u sredu, sada je predmet istrage agencija za vazduhoplovstvo i bezbednost.
Portparol ruskog predsednika Dmitrij Peskov ocenio je danas da predsednik Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donald Tramp ulaže napore da ukrajinska kriza bude rešena mirnim putem, a da evropske zemlje produbljuju taj sukob.
Korisnici širom Rusije prijavljuju probleme u radu elektronske pošte, bankarskih aplikacija i internet prodavnica, dok ukrajinski dronovi nastavljaju napade na ključnu digitalnu infrastrukturu zemlje.
Putnički avion kompanije Er Indija, sa 306 putnika, hitno je preusmeren na aerodrom u Džajpuru nakon što je tokom leta iz Frankfurta za Nju Delhi emitovao međunarodni signal za moguću otmicu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski ekonomista Mihail Hazin ocenio je da sve teža ekonomska situacija u Turskoj povećava rizik od novog rata na Bliskom istoku, u trenutku kada se, prema njegovom tumačenju, čitav dosadašnji globalni sistem ubrzano raspada na regionalne centre moći.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić u jučerašnjem gostovanju na B92 izneo je dramatično i brutalno razotkrivanje opasnih veza između takozvane "studentske liste" i zločinačkog režima u Prištini.
Siniša Mali odgovorio je na tvrdnje da Srbija navodno ekonomski zaostaje za Evropom projekcijama Međunarodnog monetarnog fonda, navodeći da bi srpska ekonomija do 2031. trebalo kumulativno da poraste 23,4 odsto, naspram 7,2 odsto u evrozoni.
Novi Beograd je večeras goreo od ponosa, patriotizma i nezaustavljive narodne energije gde se okupila reka nasmejanih, raspoloženih građana kako bi pružili nikad snažniju podršku politici predsednika Aleksandra Vučića, nosioca liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Miljan Salata, kandidat blokaderske liste, godinama je radio za ZDL studio iz hrvatskog grada Rijeke, gde je učestvovao na projektima u toj zemlji, uključujući zagrebački Paromlin, hotel Grabovac, Kantridu i privatne vile.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić oštro je odgovorio potpredsedniku Skupštine Crne Gore i vlastima u Zagrebu na zahteve da Srbija isplaćuje navodne odštete.
U Srbiji će danas nakon umereno do potpuno oblačnog vremena posle podne doći do postepenog razvedravanja sa severoistoka, dok će temperature biti od nula do 19 stepeni.
U centrima za obuku Vojske Srbije u Somboru, Valjevu i Leskovcu realizovana je provera osnovne individualne obučenosti vojnika koji su u septembru započeli dobrovoljno služenje vojnog roka.
Prava drama i jezivo psihičko maltretiranje odigrali su se u stanovima na riječkom Banderovu, kada je penzioner J. P., lokalni majstor, otišao kod svog komšije Lovorka Z. (55) misleći da ide na običnu sitnu popravku slavine, ali ga je dočekao pakao iz kog satima nije mogao da pobegne.
U velikoj i sinhronizovanoj akciji zagrebačke policije i USKOK-a razbijena je organizovana zločinačka mreža švercera duvana, koja je u Hrvatsku uspela da prokrijumčari čak 5,7 miliona komada cigareta, više od 7,3 tone sitno rezanog duvana i oko 4,5 tona duvana u listu.
Zagrebačka policija razbila je privatni narko-biznis u Velikoj Gorici i uhapsila muškarca (61) koji je porodična imanja pretvorio u prave plantaže opojne droge, namenjene daljoj ilegalnoj distribuciji.
Pred sudom u Holandiji počelo je procesuiranje nezapamćenog slučaja porodičnog užasa i zverstva u kom je državljanin Bosne i Hercegovine (64) optužen da je punih 13 godina seksualno zlostavljao i silovao rođenu kćerku.
Pripadnici policije u Sremskoj Mitrovici, u efikasnoj i sinhronizovanoj akciji sprovedenoj u saradnji sa pripadnicima Stanice granične policije Sremska Rača, lišili su slobode Z. B. (52) zbog postojanja osnova sumnje na prodaju droge.
Pozorište Puž najavljuje novu predstavu za decu i odrasle "Aleksa u zemlji čuda", prema tekstu Branislava Milićevića, u realizaciji Katarine Kosmač prema režiji Slobodanke Cace Aleksić.
Mlada Luisa oduvek je maštala o tome da stane pred tablu, deli znanje i inspiriše generacije učenika. Međutim, sudbina i njeni prirodni aduti umešali su prste i naterali je na radikalan zaokret o kome danas bruji internet.
Čak i kada nosite tople jesenje čizme, hladnoća se ponekad najpre oseti upravo u stopalima. Ipak, postoji trik kako da pojačate toplotnu izolaciju postojeće obuće - dovoljno je da ispod standardnog uloška ubacite tanak sloj dodatnog materijala.
Pevač Mirza Malkoč poznat je publici u Bosni i Hercegovini, a sada želi da svoj talenat i muziku približi i publici u Srbiji, te je baš zato za Informer prokomentarisao potez kolege iz Hrvatske, Jakova Jozinovića, koji je uzazvao pravu buru!
Voditeljka Ana Radulović sinoć je bila gost kod Ognjena Amidžića i tom prilikom je govorila o sudskom sporu koji vodi sa rijaliti učesnikom Ivanom Marinkovićem.
Pevačica Teodora Džehverović privukla je pažnju fotografijama sa putovanja u Milano, a pored njenog stajlinga, mnogima je za oko zapao i modni detalj koji je nosila na ruci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.