Iranski raketni i napadi dronovima naneli su američkim vojnim bazama na Bliskom istoku daleko veću štetu nego što je Vašington javno priznao, a obnova pogođene infrastrukture i zamena uništene opreme koštaće milijarde dolara.
To je objavio En-Bi-Si njuz pozivajući se na američke zvaničnike i izvore u Kongresu.
Američki zvaničnici naveli su da su pogođeni deseci ciljeva – od pista, skladišta i komandnih štabova do radara, satelitskih komunikacija i desetina letelica. Obim razaranja opisan je kao „daleko gori nego što je javno priznato“.
Kasnija analiza satelitskih snimaka Vašington posta dodatno je pokazala razmere udara. List je identifikovao najmanje 228 oštećenih ili uništenih objekata i komada vojne opreme na američkim lokacijama širom regiona, uključujući hangare, kasarne, skladišta goriva, avione, radare, komunikacionu i protivvazdušnu opremu.
Time je postalo jasno da iranski odgovor nije bio samo demonstrativno ispaljivanje raketa prema američkim bazama, već serija udara koja je pogodila neke od najskupljih i operativno najvažnijih tačaka američke vojne infrastrukture.
Račun ide u milijarde
Koliko će konačno koštati popravka još nije javno saopšteno, ali izvori En-Bi-Sija procenjuju da će biti potrebne milijarde dolara.
Problem za Pentagon nije samo popravljanje zgrada. Uništen ili teško oštećen radar, avion ili specijalizovani komunikacioni sistem može da košta desetine ili stotine miliona dolara, a pojedinu opremu nije moguće brzo nadomestiti.
Kasnije američke procene pokazale su da troškovi obnove baza nisu bili uključeni ni u prve zbirne proračune cene rata. Izvori Si-En-Ena procenjivali su da bi, kada se uračunaju obnova instalacija i zamena uništene opreme, ukupni troškovi mogli biti desetinama milijardi dolara veći od prvobitnih brojki Pentagona.
Bes u Kongresu: „Niko ništa ne zna“
Poseban problem u Vašingtonu izazvala je činjenica da Pentagon nije javno izneo potpunu procenu štete, a prema izvorima En-Bi-Sija, detalje nisu dobijali ni pojedini članovi Kongresa.
Republikanski saradnici u Kongresu žalili su se da nedeljama pokušavaju da saznaju koliko je zapravo američke opreme uništeno i koliko će koštati njena zamena.
- Niko ništa ne zna. I nije zato što nismo pitali. Nedeljama tražimo konkretne podatke i ne dobijamo ih, dok Pentagon istovremeno traži rekordno veliki budžet - rekao je jedan kongresni saradnik.
Američka Centralna komanda odbila je da javno iznese kompletnu procenu borbene štete.
Iran pokazao gde je američka mreža ranjiva
Najozbiljnija posledica udara možda ipak nije finansijska.
Iran je pokazao da kombinacijom velikog broja balističkih raketa i dronova može da preoptereti protivvazdušnu odbranu i pogodi upravo sisteme koji tu odbranu drže na okupu – radare, komandne centre, komunikacije i avijaciju.
To otvara mnogo šire pitanje za Pentagon: koliko su američke baze, izgrađene relativno blizu Irana, održive u dugotrajnom ratu u kojem Teheran može iznova da ih zasipa velikim brojem projektila.
Upravo zato bi razmere štete mogle da ponovo pokrenu raspravu u Vašingtonu o tome koliko je bezbedno držati velike koncentracije američkih snaga i izuzetno skupe opreme u dometu iranskog raketnog arsenala.
Iranski udari tako su razbili jednu od ključnih pretpostavki na kojoj je decenijama počivala američka vojna nadmoć na Bliskom istoku – da se američke baze mogu koristiti kao relativno bezbedna pozadina za vođenje rata. Ovoga puta i sama pozadina našla se direktno na udaru, a račun za posledice meriće se milijardama dolara.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Direktor CIA Džon Retklif iznenada je stigao u Moskvu u trenutku kada su američke obaveštajne službe otkrile rane pripreme Rusije za mogući novi talas vojne mobilizacije za rat u Ukrajini, ali i planove kojima bi Moskva mogla da „testira odlučnost NATO“, objavio je Volstrit žurnal.
Ruski raketni udar na područje Borispolja dok se nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nalazio u Kijevu predstavlja „jasnu uvredu Nemačkoj“, ocenio je dopisnik nemačkog Velta Kristof Vaner.
U području Ovidiopolja u Odeskoj oblasti zabeležen je udar reaktivne bespilotne letelice, nedaleko od nekadašnjeg sovjetskog obaveštajnog centra „Ovidiopolj-2“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, brutalno je razmontirao potpunu histeriju blokadera koji danima beže od svake vrste dijaloga i televizijskih debata.
Član Predsedništva SNS-a Milenko Jovanov žestoko je reagovao na sramne uvrede i histeriju blokadera koji i dalje prestravljeno beže od bilo kakvog televizijskog duela i razgovora sa nosiocem liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandrom Vučićem.
Ministarstvo pravde Republike Srbije i Grad Niš zaključili su danas Protokol o saradnji koji će kandidatima za polaganje pravosudnog ispita sa područja Zaječarskog, Nišavskog, Pirotskog, Topličkog, Jablaničkog, Pčinjskog i drugih okruga omogućiti da ovaj ispit polažu u Nišu počev od decembra 2026. godine.
Danas je Skupština grada Beograda prihvatila inicijativu, koju je član Predsedništva SNS Uglješa Mrdić proletos podneo u ime Aleksandra Vučića, a na osnovu koje ulice u Beogradu dobijaju pisac Milovan Vitezović, reditelj i pisac Bratislav Petković.
Politički analitičar Uroš Piper razotkrio je opasan plan lažne beogradske "elite" koja otvoreno poziva na ulični puč, nasilje i krvoproliće 25. oktobra, bez obzira na izborne rezultate i volju naroda!
Najnovije političke aktivnosti i učestvovanje na izbornoj listi blokadera Tihomira Stanića ponovo su otvorile pitanje političke doslednosti i objektivnosti javnih ličnosti koje se aktivno angažuju u izbornim kampanjama.
Takmičar Plavog tima Boris Stanojević otkrio je kako je uživao u prednostima koje bolji smeštaj u Exatlonu Srbija donosi i da se osećao kao da je kod kuće.
Nekada nezaobilazne u gotovo svakom domu, kaljeve peći danas se ponovo vraćaju u naše kuće. Iza njihove izrade i obnove stoji stari zanat koji, uprkos vremenu, i dalje čuva svoje mesto.
Nela Cakić doživela je pravu dramu kada je njena kuca, toj pudla Kim, napadnuta od strane staforda, koji je šetao bez povoca i ogrlice, u poznatom beogradskom tržnom centru, a uplašena Kim sama je pobegla i spasila se.
Mladi lovac Luka S. (23) poginuo je u stravičnoj nesreći koja se dogodila 4. oktobra u ataru sela Vrćenovica, na teritoriji opštine Aleksinac, kada je kvad kojim se vraćao iz lova sleteo u provaliju duboku oko 20 metara.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu policijski službenici PS Zemun doneli su rešenje o zadržavanju do 48 sati osumnjičenog B.Z. (87), vlasnika preduzeća "Unicop" zbog sumnje da je kao odgovorno lice navedenog preduzeća izvršio krivično delo građenje bez građevinske dozvole.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
Među brojnim potresnim svedočenjima o stravičnim stradanjima u ustaškom logoru Jasenovac, sudbina Vukašina Mandrape zauzima posebno, gotovo mitološko mesto.
U svetu brzog online dejtinga, prvi utisak se stvara u svega dve sekunde - trenutak za pogled na fotografiju i kratak prelet preko opisa profila. Iako se često misli da je univerzalan "recept" za privlačnost potpuna enigma, podaci popularne platforme Badoo i opsežna istraživanja kompanije Match Group otkrivaju vrlo konkretne i zanimljive obrasce.
Ajkula nazvana "Bukang-i" već skoro tri nedelje odbija da napusti uski kanal u parku na obali Busana, uprkos upornim pokušajima lokalnih vlasti i pomorske policije da je spasu.
Norveška vlada priprema zakon kojim bi bila zabranjena upotreba pametnih naočara sa kamerama na pojedinim javnim mestima, dok bi privatna upotreba i dalje bila dozvoljena.
Voditeljka Ana Radulović otišla je na još jedno putovanje, a njena nova fotografija u belom šortsu gde je istakla zgodne noge njene pratioce ostavila je bez daha.
Pevačica Milica Pavlović govorila je o sukobu iz 2012. godine sa muzičkim magom Sašom Popovićem, koji je nastao zbog pesme koju je izabrala za takmičenje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.