Iranski raketni i napadi dronovima naneli su američkim vojnim bazama na Bliskom istoku daleko veću štetu nego što je Vašington javno priznao, a obnova pogođene infrastrukture i zamena uništene opreme koštaće milijarde dolara.
To je objavio En-Bi-Si njuz pozivajući se na američke zvaničnike i izvore u Kongresu.
Američki zvaničnici naveli su da su pogođeni deseci ciljeva – od pista, skladišta i komandnih štabova do radara, satelitskih komunikacija i desetina letelica. Obim razaranja opisan je kao „daleko gori nego što je javno priznato“.
Kasnija analiza satelitskih snimaka Vašington posta dodatno je pokazala razmere udara. List je identifikovao najmanje 228 oštećenih ili uništenih objekata i komada vojne opreme na američkim lokacijama širom regiona, uključujući hangare, kasarne, skladišta goriva, avione, radare, komunikacionu i protivvazdušnu opremu.
Time je postalo jasno da iranski odgovor nije bio samo demonstrativno ispaljivanje raketa prema američkim bazama, već serija udara koja je pogodila neke od najskupljih i operativno najvažnijih tačaka američke vojne infrastrukture.
Račun ide u milijarde
Koliko će konačno koštati popravka još nije javno saopšteno, ali izvori En-Bi-Sija procenjuju da će biti potrebne milijarde dolara.
Problem za Pentagon nije samo popravljanje zgrada. Uništen ili teško oštećen radar, avion ili specijalizovani komunikacioni sistem može da košta desetine ili stotine miliona dolara, a pojedinu opremu nije moguće brzo nadomestiti.
Kasnije američke procene pokazale su da troškovi obnove baza nisu bili uključeni ni u prve zbirne proračune cene rata. Izvori Si-En-Ena procenjivali su da bi, kada se uračunaju obnova instalacija i zamena uništene opreme, ukupni troškovi mogli biti desetinama milijardi dolara veći od prvobitnih brojki Pentagona.
Bes u Kongresu: „Niko ništa ne zna“
Poseban problem u Vašingtonu izazvala je činjenica da Pentagon nije javno izneo potpunu procenu štete, a prema izvorima En-Bi-Sija, detalje nisu dobijali ni pojedini članovi Kongresa.
Republikanski saradnici u Kongresu žalili su se da nedeljama pokušavaju da saznaju koliko je zapravo američke opreme uništeno i koliko će koštati njena zamena.
- Niko ništa ne zna. I nije zato što nismo pitali. Nedeljama tražimo konkretne podatke i ne dobijamo ih, dok Pentagon istovremeno traži rekordno veliki budžet - rekao je jedan kongresni saradnik.
Američka Centralna komanda odbila je da javno iznese kompletnu procenu borbene štete.
Iran pokazao gde je američka mreža ranjiva
Najozbiljnija posledica udara možda ipak nije finansijska.
Iran je pokazao da kombinacijom velikog broja balističkih raketa i dronova može da preoptereti protivvazdušnu odbranu i pogodi upravo sisteme koji tu odbranu drže na okupu – radare, komandne centre, komunikacije i avijaciju.
To otvara mnogo šire pitanje za Pentagon: koliko su američke baze, izgrađene relativno blizu Irana, održive u dugotrajnom ratu u kojem Teheran može iznova da ih zasipa velikim brojem projektila.
Upravo zato bi razmere štete mogle da ponovo pokrenu raspravu u Vašingtonu o tome koliko je bezbedno držati velike koncentracije američkih snaga i izuzetno skupe opreme u dometu iranskog raketnog arsenala.
Iranski udari tako su razbili jednu od ključnih pretpostavki na kojoj je decenijama počivala američka vojna nadmoć na Bliskom istoku – da se američke baze mogu koristiti kao relativno bezbedna pozadina za vođenje rata. Ovoga puta i sama pozadina našla se direktno na udaru, a račun za posledice meriće se milijardama dolara.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Direktor CIA Džon Retklif iznenada je stigao u Moskvu u trenutku kada su američke obaveštajne službe otkrile rane pripreme Rusije za mogući novi talas vojne mobilizacije za rat u Ukrajini, ali i planove kojima bi Moskva mogla da „testira odlučnost NATO“, objavio je Volstrit žurnal.
Ruski raketni udar na područje Borispolja dok se nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nalazio u Kijevu predstavlja „jasnu uvredu Nemačkoj“, ocenio je dopisnik nemačkog Velta Kristof Vaner.
U području Ovidiopolja u Odeskoj oblasti zabeležen je udar reaktivne bespilotne letelice, nedaleko od nekadašnjeg sovjetskog obaveštajnog centra „Ovidiopolj-2“.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Vršilac dužnosti predsednika Republike Ana Brnabić gost je emisije "Kolegijum" na Informer TV gde otvoreno govori o daljim potezima i budućoj političkoj borbi nakon jučerašnjih izbora.
U jednom noćnom klubu u Dubaiju osvanula je šokantna video poruka kojom se vođa "kavačkog" klana obraća doskorašnjem predsedniku, sada lideru opozicije Aleksandru Vučiću i slavi pobedu blokadera na izborima u Srbiji.
Ilija Srdanović, prvi na blokaderskoj listi koja je pobedila na oktobarskim izborima, po svoj prilici namera da se izvinjava političkom Sarajevu i političkom Zagrebu.
Marko Simov se oglasio na svom Instagram profilu i u emotivnom tekstu objasnio šta zaista predstavlja politika Aleksandra Vučića i zašto je borba za Srbiju iznad svakog uličarskog mešetarenja.
Sonja Biserko, osvedočena antisrpkinja i ideolog blokadera, jedna od najglasnijih promoterki takozvane Studentske liste, već je otkrila u kom smeru će se kretati blokaderska politika sada kada su se dokopali fotelja.
Član Glavnog odbora SNS Janko Langura oglasio se na svom Instagram nalogu uz snimak koji prikazuje haos i teror koji su blokaderi napravile nakon proglašenja izbornih rezultata.
Zbog napada na zgradu televizije Informer i promene programske šeme, emitovanje večerašnje epizode najvećeg sportskog rijalitija Exatlon Srbija je odloženo, a na programu naše televizije do daljnjeg će se emitovati specijalni program.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Srpska pravoslavna crkva i njeni vernici 27. oktobra obeležavaju praznik Svete Petke, jedne od najpoštovanijih svetiteljki u našem narodu. Za ovaj praznik vezuju se brojni običaji i verovanja, a posebnu simboliku ima veče uoči same svetkovine.
Lukovska Banja, smeštena na obroncima Kopaonika, sve je privlačnija destinacija za odmor, zahvaljujući toplim termalnim vodama, prelepoj prirodi i povoljnom smeštaju, koji se može pronaći već od oko 20 evra po noćenju.
Pripadnici policije u Sopotu uhapsili su u subotu uveče M. Z. (61) zbog sumnje da je počinio krivično delo nasilje u porodici, nakon što je u alkoholisanom stanju brutalno pretukao svoju majku R. Z. (83).
Cetinjaninu Vladislavu Paju Jabučaninu, privremeno je oduzeto 11 automobila i 26 umetničkih slika, a zabranjeno mu je raspolaganje zemljištem u katastarskoj opštini Konak, ukupne površine 13.411 kvadratnih metara, i suvlasničkim udelom od 1/20 u garaži površine 349 kvadrata.
Beogradska policija intenzivno traga za trojicom nepoznatih razbojnika koji su tokom vikenda u Surčinu opljačkali baku, odnevši joj veliku sumu novca, zlatni nakit, ali i psa.
Lazar Ristovski jedan je od najprepoznatljivijih glumaca domaće kinematografije, igrao je u kultnim filmovima, oprobao se kao reditelj, producent i pisac, a njegov životni put obeležili su veliki snovi, upornost i ljubav prema umetnosti.
Iza nekih holivudskih promašaja stoje desetine ili čak stotine miliona dolara gubitaka, pogrešne odluke producenata, skupi nastavci koji nikome nisu bili potrebni i filmovi u koje su studiji uložili ogromne pare, a publika ih nije prihvatila.
Dugometražni igrani film "Saligia" reditelja Petra Ristovskog imaće domaću premijeru 30. novembra u MTS dvorani, dok će se od 4. decembra naći u redovnoj bioskopskoj distribuciji širom Srbije.
Stare komode, trpezarijski stolovi i masivni ormari nose sentimentalnu vrednost. Godine upotrebe ostavljaju ožiljke, a jedno pogrešno čišćenje može nepovratno da ih ošteti. Uz samo nekoliko trikova, vaš omiljeni drveni komad može zasijati punim sjajem.
U braku su od 2005. godine, redovno se pojavljuju na važnim državnim događajima i žive u jednoj od najpoznatijih rezidencija na svetu. Međutim, iza zatvorenih vrata Bele kuće, život Donalda i Melanije Tramp navodno izgleda znatno drugačije od idilične slike koju javnost ima o jednom predsedničkom paru.
Komentari