Iranski raketni i napadi dronovima naneli su američkim vojnim bazama na Bliskom istoku daleko veću štetu nego što je Vašington javno priznao, a obnova pogođene infrastrukture i zamena uništene opreme koštaće milijarde dolara.
To je objavio En-Bi-Si njuz pozivajući se na američke zvaničnike i izvore u Kongresu.
Američki zvaničnici naveli su da su pogođeni deseci ciljeva – od pista, skladišta i komandnih štabova do radara, satelitskih komunikacija i desetina letelica. Obim razaranja opisan je kao „daleko gori nego što je javno priznato“.
Kasnija analiza satelitskih snimaka Vašington posta dodatno je pokazala razmere udara. List je identifikovao najmanje 228 oštećenih ili uništenih objekata i komada vojne opreme na američkim lokacijama širom regiona, uključujući hangare, kasarne, skladišta goriva, avione, radare, komunikacionu i protivvazdušnu opremu.
Time je postalo jasno da iranski odgovor nije bio samo demonstrativno ispaljivanje raketa prema američkim bazama, već serija udara koja je pogodila neke od najskupljih i operativno najvažnijih tačaka američke vojne infrastrukture.
Račun ide u milijarde
Koliko će konačno koštati popravka još nije javno saopšteno, ali izvori En-Bi-Sija procenjuju da će biti potrebne milijarde dolara.
Problem za Pentagon nije samo popravljanje zgrada. Uništen ili teško oštećen radar, avion ili specijalizovani komunikacioni sistem može da košta desetine ili stotine miliona dolara, a pojedinu opremu nije moguće brzo nadomestiti.
Kasnije američke procene pokazale su da troškovi obnove baza nisu bili uključeni ni u prve zbirne proračune cene rata. Izvori Si-En-Ena procenjivali su da bi, kada se uračunaju obnova instalacija i zamena uništene opreme, ukupni troškovi mogli biti desetinama milijardi dolara veći od prvobitnih brojki Pentagona.
Bes u Kongresu: „Niko ništa ne zna“
Poseban problem u Vašingtonu izazvala je činjenica da Pentagon nije javno izneo potpunu procenu štete, a prema izvorima En-Bi-Sija, detalje nisu dobijali ni pojedini članovi Kongresa.
Republikanski saradnici u Kongresu žalili su se da nedeljama pokušavaju da saznaju koliko je zapravo američke opreme uništeno i koliko će koštati njena zamena.
- Niko ništa ne zna. I nije zato što nismo pitali. Nedeljama tražimo konkretne podatke i ne dobijamo ih, dok Pentagon istovremeno traži rekordno veliki budžet - rekao je jedan kongresni saradnik.
Američka Centralna komanda odbila je da javno iznese kompletnu procenu borbene štete.
Iran pokazao gde je američka mreža ranjiva
Najozbiljnija posledica udara možda ipak nije finansijska.
Iran je pokazao da kombinacijom velikog broja balističkih raketa i dronova može da preoptereti protivvazdušnu odbranu i pogodi upravo sisteme koji tu odbranu drže na okupu – radare, komandne centre, komunikacije i avijaciju.
To otvara mnogo šire pitanje za Pentagon: koliko su američke baze, izgrađene relativno blizu Irana, održive u dugotrajnom ratu u kojem Teheran može iznova da ih zasipa velikim brojem projektila.
Upravo zato bi razmere štete mogle da ponovo pokrenu raspravu u Vašingtonu o tome koliko je bezbedno držati velike koncentracije američkih snaga i izuzetno skupe opreme u dometu iranskog raketnog arsenala.
Iranski udari tako su razbili jednu od ključnih pretpostavki na kojoj je decenijama počivala američka vojna nadmoć na Bliskom istoku – da se američke baze mogu koristiti kao relativno bezbedna pozadina za vođenje rata. Ovoga puta i sama pozadina našla se direktno na udaru, a račun za posledice meriće se milijardama dolara.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Direktor CIA Džon Retklif iznenada je stigao u Moskvu u trenutku kada su američke obaveštajne službe otkrile rane pripreme Rusije za mogući novi talas vojne mobilizacije za rat u Ukrajini, ali i planove kojima bi Moskva mogla da „testira odlučnost NATO“, objavio je Volstrit žurnal.
Ruski raketni udar na područje Borispolja dok se nemački ministar spoljnih poslova Johan Vadeful nalazio u Kijevu predstavlja „jasnu uvredu Nemačkoj“, ocenio je dopisnik nemačkog Velta Kristof Vaner.
U području Ovidiopolja u Odeskoj oblasti zabeležen je udar reaktivne bespilotne letelice, nedaleko od nekadašnjeg sovjetskog obaveštajnog centra „Ovidiopolj-2“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je tri ukaza čiji sadržaj nije javno objavljen upravo na dan iznenadne posete direktora CIA Džona Retklifa Moskvi, što je odmah pokrenulo spekulacije o tome šta se nalazi u dokumentima označenim brojevima 605, 606 i 607.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", Aleksandar Vučić, brutalno je razmontirao potpunu histeriju blokadera koji danima beže od svake vrste dijaloga i televizijskih debata.
Jedan od lidera blokaderske liste Jovo Bakić, otvoreno je priznao da se zalaže za Srbiju bez Kosova i Metohije i konačno ogolio stav blokaderske liste o južnoj srpskoj pokrajini.
Da su blokaderi oboleli od mržnje prema Aleksandru Vučiću smo odavno znali, ali sada su otišli korak dalje i odlučili da ucenjuju svoje najbliže, posebno starije kako ne bi glasali za listu "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Jovo Bakić, jedan od lidera tzv "Studentske liste" i ideolog blokaderskog terora pokazao je tokom debate na Radio Beogradu šta zapravo misli o Srbiji i njenim građanima.
Kompanija "Simpo" ad Vranje oglasila se povodom netačnih navoda Jelene Spirić, kandidatkinje za poslanika sa liste "Evropska Srbija", da je u fabrici "Simpo" u Bujanovcu obustavljena proizvodnja.
Blokaderi su još jednom pokazali da im baš ništa nije sveto, pa su bez trunke stida i poštovanja prema srpskim žrtvama skinuli sliku tragično nastradalog policajca Nikole Krsmanovića sa bilborda, kako bi postavili reklamu za svoju prljavu kampanju.
Takmičar Plavog tima Boris Stanojević otkrio je kako je uživao u prednostima koje bolji smeštaj u Exatlonu Srbija donosi i da se osećao kao da je kod kuće.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić- Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić rekao je danas na predizbornom skupu u Valjevu da će ukoliko dobije poverenje građana u rekontrukciju valjevske bolnice biti uloženo 35 miliona evra i da će se nastaviti sa ulaganjem u putnu infrastrukturu još više.
Zbog manjih gužvi i povoljnih cena smeštara, jesenji meseci idealni su za putovanja po Srbiji. Za najviše 2 sata iz Beograda i Novog Sada može se stići do Banje Palić, Banje Vrdnik i Mionice, a smeštaj ćete platiti već od 9 evra.
Sigurnosne kamere i presretnuti snimci zabeležili su neke od najbrutalnijih, ali i najbizarnijih pokušaja likvidacija u podzemlju Balkana. Od plaćenog ubice koji se okliznuo na pločice i promašio metu sa pola metra, preko atentatora koji su u panici zapalili sami sebe bežeći od Tamare Zvicer, pa sve do batinanja begunca koji je zbog slomljenih nogu pao direktno u ruke policiji.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu uhapšen je A.S. (2007) zbog postojanja osnova sumnje da je 24. septembra 2026. godine pokušao da liši života oštećenog D.P. (2008) u centru Beograda.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, UKP, Odeljenja za istraživanje eksploziјa, požara i havariјa, u saradnji sa pripadnicima UKP u sedištu Ministarstva, Upravom za tehniku i Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su M. J. (27), zbog sumnje da јe izvršio krivično delo teška dela protiv opšte sigurnosti u vezi sa krivičnim delom izazivanje opšte opasnosti, saopštio je MUP.
Turski glumac Fejaz Duman, poznat domaćoj publici po ulozi u seriji "Žena" i reditelj Tunč Davut bili su gosti manifestacije Dani turskog filma u Jugoslovenskoj kinoteci sa ostvarenjem "Posečeno drvo”, kandidatom za Oskara za najbolji međunarodni film.
Holivudska glumica Konstans Zimer, zvezda popularnih serija "Svita", "Nerealno" i projekta "Ljubavna priča", šokirala je javnost i fanove širom sveta priznanjem da se u potpunoj tajnosti, poslednjih sedam meseci, borila sa rakom dojke.
Međunarodni beogradski sajam knjiga biće održan od 23. do 31. oktobra, pod sloganom "Reči grade svet", u halama Beogradskog sajma, najavili su danas organizatori.
Novi domaći film „Ruka pravde“, u režiji Nemanje Ćeranića i produkciji TS Media i Tracktor Production, biće premijerno prikazan 10. oktobra 2026. godine na 53. Međunarodnom filmskom festivalu FEST, u okviru prestižnog Gala programa.
Slavni holivudski glumac Majkl Daglas (82) uzdrmao je javnost novim autobiografskim zapisima pod nazivom "One Helluva Ride", u kojima je bez cenzure progovorio o turbulencijama u braku sa 25 godina mlađom koleginicom Ketrin Zita-Džouns.
Korisnici besplatne i osnovne verzije Geminija uskoro će biti ograničeni na jednostavniji model, dok će napredni modeli biti dostupni samo uz skuplje pretplate.
Holivudska zvezda Nikol Kidman izazvala je ogromnu pažnju na "Šanel" reviji u Parizu, pokazavši besprekornu liniju i vitke noge u elegantnoj sako-haljini.
Ako vam se među fotografijama na telefonu stalno pojavljuju slike, snimci i mimovi koje ste dobili preko WhatsAppa, problem možete rešiti promenom samo jednog podešavanja.
Frizer Svetlane Ražnatović Cece, Stevan Radivojević, slavi rođendan u restoranu u centru Beograda, a dekoracija koju je odabrao za ovu priliku je zabavna i u stilu 90-ih.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.