Ruska specijalizovana jedinica „Rubikon“, koja prema procenama broji između 5.000 i 8.000 ljudi, dobija sve širu ulogu na frontu, a nova taktika više nije usmerena samo na obaranje ukrajinskih dronova, već prvenstveno na pronalaženje i uništavanje ljudi koji njima upravljaju.
Suština, prema njegovoj proceni, nije u tome da se svaka bespilotna letelica obori dok je u vazduhu. Cilj je otkriti mesto sa kojeg je lansirana, pronaći operatera i uništiti njegov položaj, čime se protivnička jedinica istovremeno ostavlja bez čoveka obučenog da nastavi napade.
Ne love više samo dron, već čoveka iza njega
Riter kao primer navodi situacije u kojima ukrajinski operateri makar nakratko moraju da napuste zaklon kako bi postavili, pripremili ili aktivirali bespilotnu letelicu.
Čak i nekoliko sekundi izlaganja može da bude dovoljno da ruska sredstva osmatranja registruju aktivnost i utvrde položaj posade.
U jednom od slučajeva koje opisuje, nakon što je primećena aktivnost operatera, položaj je naknadno pogođen sa tri klizne bombe FAB-500.
Takav način borbe potpuno menja računicu. Sam dron može relativno brzo da bude zamenjen, ali obuka iskusnog operatera zahteva vreme. Uništavanjem posade zato se ne uklanja samo jedna bespilotna letelica, već deo sposobnosti čitave jedinice da nastavi operacije.
Posebnu komplikaciju predstavljaju dronovi povezani optičkim vlaknom.
Za razliku od klasičnih FPV letelica, oni ne zavise na isti način od radio-signala, zbog čega elektronsko ometanje protiv njih ima znatno manji efekat. Takav dron može čak da ostane skriven na zemlji dok druga bespilotna letelica privlači pažnju protivničke odbrane.
Kada se sistem za borbu protiv dronova aktivira protiv prve mete, druge letelice mogu da krenu iz zasede.
„Rubikon“ više ne mora da juri sa jednog kraja fronta na drugi
U centru ruske taktike nalazi se „Rubikon“, jedinica specijalizovana upravo za borbu protiv ukrajinskih dronskih posada.
Njena osnovna uloga, prema iznetoj proceni, nije prvenstveno fizičko uništavanje bespilotnih letelica, već otkrivanje komandnih mesta, antena, logistike i operatera koji omogućavaju njihovu upotrebu.
Broj ljudi uključenih u „Rubikon“ procenjuje se na između 5.000 i 8.000, a jedinica nastavlja da raste.
Ukoliko širenje bude nastavljeno, menja se i način njene upotrebe.
Umesto da deluje kao interventna snaga koja se prebacuje sa jednog problematičnog sektora fronta na drugi, „Rubikon“ bi mogao da raspoređuje sopstvene timove duž većeg broja pravaca i da ih tamo zadržava trajno.
To bi značilo da ukrajinske dronske jedinice više ne bi bile izložene specijalizovanom ruskom protivdejstvu samo povremeno, kada se „Rubikon“ pojavi na njihovom sektoru, već praktično neprekidno.
Veliki broj ukrajinskih dronova i dalje može da predstavlja ozbiljan problem ruskim snagama, ali njihov efekat opada ukoliko protivnik uspe da dovoljno brzo pronađe ljude koji ih lansiraju i kontrolišu.
U takvoj borbi najvrednija meta više nije letelica vredna nekoliko stotina ili nekoliko hiljada dolara, već njen obučeni operater.
Riter: Amerikanci dolaze da uče kako Rusija ratuje
Riter ovu promenu povezuje i sa prisustvom američkog vojnog osoblja uz ukrajinske jedinice.
Prema njegovim tvrdnjama, američki pripadnici odlaze na teren kako bi iz neposredne blizine proučavali način na koji se vodi savremeni rat, stekli iskustvo o ruskim metodama i zatim ta saznanja vratili u američki sistem obuke.
Problem je, smatra Riter, što se američki ljudi mogu naći uz ukrajinske jedinice koje su već pretrpele teške gubitke.
Iskusni operateri koji su mesecima ili godinama razvijali sopstvenu taktiku mogu već biti poginuli ili izbačeni iz borbe, dok ih zamenjuju ljudi koji su tek završili obuku.
Amerikanci tako, umesto da proučavaju veteranske timove sa ogromnim iskustvom, mogu da završe pored novih posada koje još nisu imale vremena da razviju sopstvene metode borbe.
Upravo zato Riter upozorava da iskustvo iz Ukrajine Zapadu neće automatski dati odgovor na ruski model ratovanja dronovima.
Ruski dobrovoljački korpus (RDK), formacija koja se bori na strani Ukrajine i koju je Rusija proglasila terorističkom organizacijom, saopštio je da je nestao njegov zamenik komandanta za borbeni rad Stepan Kaplunov.
Predsednik Rusije Vladimir Putin planirao je da se sastane sa direktorom CIA Džonom Retklifom tokom njegove tajne posete Moskvi 25. avgusta, ali je sastanak navodno otkazao nakon što je saznao šta je američki obaveštajac poručio ruskom rukovodstvu,
Rusija neće pristati na prekid vatre koji bi Ukrajini poslužio kao predah za obnovu vojske i novo naoružavanje, a predsednica Saveta Federacije Valentina Matvijenko upravo je iskustvo SR Jugoslavije navela kao upozorenje zašto Moskva traži trajan mirovni sporazum, a ne privremenu pauzu u borbama.
Veliki američki paket novih sankcija Rusiji, koji je Senat početkom avgusta usvojio sa čak 86 glasova za i 11 protiv, mogao bi da se zaglavi u Predstavničkom domu jer republikansko rukovodstvo nije ni stavilo predlog na raspored za glasanje ove nedelje, dok mu se protivi i deo demokrata, piše Politiko.
Više od 450.000 Rusa poginulo je od početka rata u Ukrajini, pokazuju podaci za koje dve hakerske grupe tvrde da su ih ukrale iz ruske državne statističke službe Rosstat.
Američki predsednik Donald Tramp najavio je da bi se 18. i 19. novembra u kineskom Šenženu mogao sastati sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i kineskim liderom Si Đinpingom, a glavna tema istorijskih trilateralnih pregovora biće nuklearno razoružanje.
Ukrajina bi mogla da pretrpi težak diplomatski poraz na predstojećim pregovorima sa Rusijom i Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju, ocenio je kiparski novinar i politički komentator Aleks Hristoforu, koji je oštro kritikovao odluku Volodimira Zelenskog da na čelo ukrajinske delegacije postavi Rustema Umerova.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da je postizanje mirovnog sporazuma između Rusije i Ukrajine veoma blizu, ali je istovremeno najavio da će Ukrajina nakon završetka rata imati „nešto drugačiji oblik“, čime je nagovestio mogućnost promene njenih sadašnjih granica.
Ruska vojska izvela je snažan napad bespilotnim letelicama na Kremenčug u Poltavskoj oblasti, a među pogođenim objektima našao se i hotel u kojem su, prema tvrdnjama ruskih vojnih analitičara, bili smešteni strani plaćenici koji se bore na strani Oružanih snaga Ukrajine (OSU).
Moldavija priprema zakon koji bi omogućio proglašenje ratnog stanja u slučaju da strane vojne snage ostanu na njenoj teritoriji protivno uslovima sporazuma o njihovom prisustvu.
Rusija bi mogla da počne da bombarduje fabrike oružja i bespilotnih letelica na teritoriji Nemačke i drugih članica NATO-a, ukoliko proceni da Zapad nastavlja da učestvuje u napadima na rusku teritoriju, upozorio je penzionisani brigadni general Bundesvera Erih Vad, nekadašnji vojni savetnik nemačke kancelarke Angele Merkel.
Poljska bi mogla da iskoristi rat u Ukrajini i eventualno raspoređivanje evropskih vojnih snaga kako bi pokušala da preuzme kontrolu nad pet zapadnih ukrajinskih oblasti, tvrdi ruski vojni stručnjak, penzionisani potpukovnik Oleg Ivanikov.
Izjava šefice evropske diplomatije Kaje Kalas da ruski predsednik Vladimir Putin nema pravo veta na pitanja evropske bezbednosti izazvala je oštru reakciju mađarskog analitičara Zoltana Koškoviča, koji je poručio da ona očigledno ne razume kako funkcionišu ratovi i mirovni pregovori.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruski dobrovoljački korpus (RDK), formacija koja se bori na strani Ukrajine i koju je Rusija proglasila terorističkom organizacijom, saopštio je da je nestao njegov zamenik komandanta za borbeni rad Stepan Kaplunov.
Jedan od lidera Studentske liste i glavni kandidat za predsednika Srbije Radomir Saičić smatra da bi patrijarh srpski Porfirije morao da ide na dugu robiju.
Profesor ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić, koji bi u novoj studentskoj vladi trebalo da bude premijer ili makar ministar ekonomije, tvrdi da kurs evra nije i neće biti promenjen!
Lider Srpskih suverenista Vukša Dragović brutalno je isprozivao blokadera i bivšeg potpredsednika SPS Branka Ružića, koji je na režimskim medijima najavio da osniva novu političku stranku.
Povodom zahteva za gašenje televizije Informer, posmatračka misija OKO upozorava da sloboda medija ne sme biti privilegija onih koji su politički podobni.
Dok sa "Studentske liste" već danima dele fotelje, iz njihovih redova izbijaju skandali i tuča oko plena! Glavni ideolog blokadera Jovo Bakić otvoreno se ponudio za ministra unutrašnjih poslova, da bi u istom trenutku priznao da o tom poslu nema nikakvog znanja niti veze sa strukom!
Profesor ekonomskog fakulteta Dejan Šoškić, koji bi u novoj studentskoj vladi trebalo da bude premijer ili makar ministar ekonomije, tvrdi da kurs evra nije i neće biti promenjen!
Željko Kostić, pripadnik Specijalne antiterostičke jedinice (SAJ) uputio je otvoreno pismo doskorašnjem pukovniku policije i dugogodišnjem komandantu SAJ-a Spasoju Vuleviću, koji je nedavno penzionisan, otkrivši Vulevićevo pravo lice.
Dragomir Radojević iz Plavog tima ispao je iz Exatlona Srbija, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer TV, i to nakon dramatične borbe za život na poligonu Piksel.
U salonima za manikir i nadogradnju noktiju koncentracija hemijskih isparenja može dostići nivoe uporedive sa onima u industrijskim postrojenjima što je opasno po zdravlje.
Na državnom putu I A reda broj 1, deonica petlja Surčin jug - petlja Ostružnica Obilaznica oko Beograda, Ostružnički most, saobraćaj će danas biti preusmeravan zbog radova na sanaciji desne kolovozne trake.
Visoka tehnička škola u Subotici dobila je dva nova neobična studenta iz Kine. Jedan hoda na dve, drugi na četiri noge, a profesor dr Laslo Gogolak, šef katedre i koordinator studijskog programa za mehatroniku je ponosan.
Državljanin Srbije (55), koji je upravljao autobusom koji se u nedelju rano ujutru prevrnuo kod Ivanić-Grada, uhapšen je nakon što su mu sanirane lakše povrede.
Umetnička škola u Kraljevu oprostila se od učenice četvrtog razreda Vasilije P, koja je tragično izgubila život u saobraćajnoj nesreći kada se prevrnuo autobus "Niš ekspresa" kod Zagreba.
Zaposleni u firmi za fizičko-tehničko obezbjeđenje C. Security prijavio je da su dva za sada nepoznata lica jutros, oko 9 časova, u Ulici Avda Međedovića, u Podgorici, od njega uz prijetnju vatrenim oružjem, ukrala novac koji je prevozio u okviru obavljanja poslova transporta novca, saopšteno je danas iz Uprave policije.
Glumac Entoni Ipolito kaže da je audiciju za film "Ja sam Roki" snimao u bakinom podrumu a da mu je blagoslov za rolu dao niko drugi do Silvester Stalone.
Dokumentarna mini-serija "The Fall of El Mayo" nalazi se na trećem mestu globalne Netfliksove liste najgledanijih serija koje nisu na engleskom jeziku.
Majkl Sanft (55), advokat koji je zastupao Duana "Kifa Dija" Dejvisa u procesu za ubistvo legendarnog repera Tupaka Šakura, pronađen je mrtav u svom domu u Las Vegasu.
Pevačica Tanja Savić uživa na Maldivima sa sinovima i 11 godina mlađim verenikom Mukijem Bešićem, a snimak zgodnog partnera posebno je privukao pažnju.
Veridba popularnih jutjubera Muđe i Jane Dačović izazvala je pravu lavinu reakcija na društvenim mrežama, a brojne poznate ličnosti nisu krile oduševljenje zbog njihovih srećnih vesti.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.