Predsednik SAD Donald Tramp privatno razgovara sa najvišim saradnicima o mogućnosti da formalno proglasi šestomesečni rat sa Iranom završenim i američku strategiju prebaci sa velikih vojnih operacija na snažan ekonomski pritisak, objavio je Volstrit žurnal.
Naprotiv, Pentagon istovremeno produžava raspoređivanje američkih snaga duboko u 2027. godinu, dok se u regionu i dalje nalazi oko 50.000 američkih vojnika, 19 ratnih brodova, sistemi protivvazdušne odbrane, borbene eskadrile i padobranske jedinice.
Tramp hoće drugi rat – ekonomski
Suština promene bila bi u tome da Vašington više ne pokušava prvenstveno vojnom silom da slomi Iran, već da ga ekonomskom blokadom, sankcijama i izolacijom natera da prihvati američke zahteve.
Trampova administracija poslednjih nedelja već ubrzano pojačava taj pritisak. Sjedinjene Američke Države prete teškim sankcijama zemljama koje nastave da posluju sa Iranom, dok istovremeno održavaju pomorsku blokadu i pokušavaju da dodatno ograniče iranske prihode i trgovinu.
Tramp je još u avgustu najavio „ekonomski rat“ protiv Teherana i obećao, kako je naveo, najtežu ekonomsku operaciju ikada pokrenutu protiv jedne države.
Cilj je da se Iran iscrpi dovoljno da se vrati za pregovarački sto pod uslovima povoljnijim za Vašington.
Rojters je ranije objavio da najviši Trampovi saradnici žele da se rat makar privremeno drži pod kontrolom i da se izbegne velika nova eskalacija, dok se ekonomski pritisak koristi kao glavno sredstvo za izvlačenje ustupaka od Teherana.
Rat bi bio „završen“, ali 50.000 vojnika ostaje
Upravo tu se nalazi najveći paradoks nove američke strategije.
Dok Tramp razmatra da politički proglasi rat završenim, Pentagon istovremeno pravi planove koji omogućavaju američkoj vojsci da ostane spremna za nove borbene operacije još najmanje tokom naredne godine.
Ministar odbrane Pit Hegset produžava raspoređivanje snaga na Bliskom istoku, što pokazuje da Vašington ne računa na potpuno smirivanje situacije.
Američka vojska trenutno u regionu drži 19 ratnih brodova, lovačke jedinice, protivvazdušne sisteme i desetine hiljada vojnika, čime Tramp zadržava mogućnost da veoma brzo ponovo krene u snažne udare ukoliko proceni da Iran ne popušta.
Volstrit žurnal navodi da takvo dugotrajno raspoređivanje već ozbiljno opterećuje američke vojnike, njihove porodice, održavanje tehnike i logistiku, iako je Hegset na početku rata obećavao kratku i odlučujuću kampanju.
Šest meseci rata nisu donela ono što je Vašington tražio
Američko-iranski rat ušao je u sedmi mesec, a uprkos ogromnim vojnim operacijama Iran nije prihvatio ključne zahteve Vašingtona.
Borbe su znatno slabijeg intenziteta nego tokom prvih meseci, ali nisu potpuno prestale.
Američke snage su poslednjih dana ponovo gađale iranske ciljeve, uključujući lansere raketa i objekte oko Ormuskog moreuza, dok je Iran odgovarao raketnim napadima prema američkim saveznicima i ciljevima u regionu.
Tramp je istovremeno upozorio da će Iran, ukoliko odgovori na američke napade, biti pogođen još snažnije.
Zbog toga eventualno proglašenje kraja rata ne bi predstavljalo klasičan mirovni sporazum niti potpuno obustavljanje neprijateljstava. Mnogo više bi značilo promenu američke strategije – od pokušaja vojnog slamanja Irana ka dugotrajnom ekonomskom gušenju, uz ogromnu američku vojnu silu koja ostaje raspoređena u regionu kao pretnja ukoliko Teheran odbije da popusti.
Tramp, drugim rečima, razmatra da objavi da je rat završen, ali ne i da skloni vojsku koja bi mogla ponovo da ga pokrene.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin odbio je da isključi mogućnost udara na objekte britanske vojne industrije na teritoriji Velike Britanije, odgovorivši uz osmeh da je pitanje da li bi takve fabrike mogle da postanu ruske mete – „vojna tajna“.
Predsednik SAD Donald Tramp poručio je da može praktično odmah da organizuje novi sastanak sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, ali da to ne želi dok rat u Ukrajini ne bude pred završetkom i dok na stolu ne bude realna mogućnost sklapanja mirovnog sporazuma.
Ukrajinski lovac MiG-29MU1 oborio je rusku krstareću raketu S8000 „Banderol“ na izuzetno maloj visini, koristeći staru sovjetsku raketu vazduh-vazduh R-60, u presretanju tokom kojeg je pilot imao svega nekoliko sekundi da reaguje.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je danas u Vladivostoku da postoje šanse za mir u Ukrajini, ali da Moskva i Kijev pre svega moraju međusobno da postignu dogovor, dok druge zemlje mogu da pomognu u tom procesu.
Moćan državnički govor koji je predsednik Srbije Aleksandar Vučić održao u Ujedinjenim nacijama otvorio je i pitanje hipotetičkog scenarija - šta bi bilo da je na njegovom mestu bio neko drugi...
Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) upozorila je vlade Španije, Francuske i Italije na mogućnost ruskog napada dronovima koji bi mogli biti lansirani sa trgovačkih brodova u Sredozemnom moru, objavio je španski list "El Mundo".
Nakon što je sinoć sa govornice Generalne skupštine UN u Njujorku održao istorijski govor, predsednik Aleksandar Vučić neumorno nastavlja bespoštednu borbu za nacionalne interese Srbije.
Navodna predizborna biciklistička tura takozvane "studentske liste", pompezno nazvana "Čuvari Ustava", pretvorila se u potpunu lakrdiju i javni fijasko. Nakon što su doživeli totalni debakl i postali predmet podsmeha u Šapcu, uličarski maratonci nastavili su da bauljaju kroz Mačvu, gde ih je dočekao novi hladan tuš u Bogatiću.
Direktor Kancelarije za Kosovo i Metohiju, Petar Petković, izjavio je da se lažni premijer, Aljbin Kurti, direktno uključio u kampanju blokaderske liste na taj način što je ovu listu podržao "ministar" za "povratak privremenih institucija" i predsednik stranke Za slobodu pravdu i opstanak Nenad Rašić.
Za nedeljnik "Kompas", profesor Filozofskog fakuulteta Čedomir Antić je objasnio da se ustaško nasleđe i divljanje u Hrvatskoj ne sme posmatrati kao unutrašnja stvar Zagreba, već kao opasna pretnja i bezobzirno gženje srpskih, jevrejskih i romskih žrtava.
Srećko Bogdanović (31) vatrogasac iz Bajine Bašte koji je juče spasio grupu turista od medveda u blizini turističkog centra na Tari, kaže da ljudi nisu mogli da poveruju da je zver bila na nekoliko koraka od njih.
Roditelji negovatelji od 1. oktobra dobijaće mesečnu naknadu od 65.000 dinara, uz uplatu poreza i doprinosa, što im omogućava penzijsko i zdravstveno osiguranje.
Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) podigla je u danas objavljenom izveštaju prognozu rasta srpske privrede za 2026. godinu sa junskih 2,8 odsto na 3,1 odsto, uz ocenu da će oporavak investicija i turizam povezan sa specijalizovanom izložbom Ekspo 2027 podržati ekonomsku aktivnost.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Smederevu, u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u ovom gradu, uhapsili su V. Đ. (18) i N. N. (18) iz Smedereva zbog postojanja osnova sumnje da su izvršili krivično delo ugrožavanje sigurnosti.
Policija u Beogradu u saradnji sa Prvim osnovnim јavnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je D. N.(59) zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio dva krivična dela prevara.
Postoje knjige koje se pročitaju jednom i zaborave, ali i one kojima se čitaoci vraćaju godinama, koje se prenose iz generacije u generaciju i čije se stranice iznova otvaraju i dugo nakon što su prvi put objavljene.
Preminuo je Husnija Hašimović, glumac kojeg su čitave generacije gledalaca s ponosom pamtile i obožavale po kultnoj ulozi Merdžana u filmu "Dom za vešanje".
Sa padom temperature često se na prozorima pojavljuju zamagljenje i kapljice vode. Učestala kondenzacija može dovesti do buđi, oštećenja zaptivki i vlaženja prozorskih dasaka.
Nove tvrdnje o sahrani princeze Dajane otkrivaju šta je želela za svoj poslednji ispraćaj. Njen brat Čarls Spenser tvrdi da lična želja da joj se na sahrani izvede Mocartov "Rekvijem" ipak nije ispunjena.
Lenji svinjski gulaš iz rerne jedno je od onih starinskih jela koje podseća na domaću kuhinju i porodična okupljanja. Priprema je jednostavna, a nema potrebe da satima stojite pored šporeta i neprestano mešate.
Nova epizoda emisije "Demanti" donosi potresnu životnu priču pevačice Mirne Košanin iz Kraljeva, koja je pred kamerama otvoreno govorila o najtežim trenucima svog života i svemu što je godinama nosila u sebi.
Vi birate ko je bolji par - glumica Jelisaveta Orašanin i njen bivši suprug i košarkaš Miloš Teodosić ili glumica i njen novi partner glumac Pavle Mensur?
Kako Informer saznaje, vlasnici brenda "Dsquared2" su u okviru Milan Fashion Weeka na svoju reviju pozvali i srpsku pevačicu Sandru Afriku, koja je bila njihova gošća i na privatnoj zabavi organizovanoj nakon revije.
Voditeljka Jovana Jeremić je poklon koji je juče namenila svom vereniku Milošu Stojanoviću Tigru odmah uramila i postavila na zid i to u svom stanu, a još detalja iz svog stana je pokazala na društvenim mrežama.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.