Ukrajinski lovac MiG-29MU1 oborio je rusku krstareću raketu S8000 „Banderol“ na izuzetno maloj visini, koristeći staru sovjetsku raketu vazduh-vazduh R-60, u presretanju tokom kojeg je pilot imao svega nekoliko sekundi da reaguje.
Snimak presretanja objavio je vazduhoplovni kanal Sonjašnik, a ukrajinski vojni portal Militarni navodi da je zadatak protivvazdušne odbrane izveo pilot modernizovanog MiG-29MU1.
„Samo nekoliko sekundi za odluku: povući se ili učiniti sve što je moguće kako bi zaštitio svoje najbliže?!“, navedeno je uz snimak.
Presretanje je posebno rizično zbog visine na kojoj je izvedeno. Pri takvom letu pilot nema mnogo prostora za grešku, dok istovremeno mora da pronađe metu, zauzme položaj za napad, lansira raketu i izbegne spuštanje ispod bezbedne visine.
Iz skladišta vraćaju rakete stare više od pola veka
Raketa koristi infracrvenu glavu za samonavođenje koja traži toplotni odraz cilja, prvenstveno motora aviona ili helikoptera, a projektovana je za borbu na kratkim udaljenostima.
Do početka rata u Ukrajini R-60 se već smatrala zastarelim oružjem. Ukrajinska avijacija raspolagala je znatno savremenijim raketama R-73, sa boljim karakteristikama i većim mogućnostima u vazdušnoj borbi.
Međutim, višegodišnje presretanje ruskih krstarećih raketa, „Šaheda“, „Geranja“ i drugih vazdušnih ciljeva troši velike količine protivvazdušnih raketa, zbog čega Kijev pokušava da izvuče maksimum i iz starog sovjetskog arsenala.
Ukrajina je zbog toga počela i modernizaciju R-60 i prilagođavanje tih raketa za lansiranje sa zemaljskih sistema PVO. Izvršni direktor Ukrajinskog saveta proizvođača naoružanja Igor Fedirko naglasio je da je reč o privremenom rešenju kojim se stare rakete sa skladišta ponovo uvode u upotrebu.
- Ima ih u skladištima, a nešto ih još ima i u postsovjetskim zemljama. To je, uslovno rečeno, slepa ulica razvoja. Koristimo ih zato što trenutno nemamo mogućnost i kapacitete da napravimo potpuno novu raketu. Veoma jeftino obnavljamo nešto staro i koristimo ga - objasnio je Fedirko.
Staroj R-60 daju novu elektroniku
Modernizuju se verzije R-60MK i druge varijante, pri čemu se deo stare analogne elektronike menja savremenijim digitalnim komponentama.
Cilj je da stare infracrvene glave za samonavođenje postanu znatno osetljivije i pouzdanije protiv ciljeva za koje raketa prvobitno nije bila projektovana.
Prema podacima koje je izneo Fedirko, pojedine ukrajinske kompanije uspele su da osetljivost senzora povećaju gotovo deset puta.
Rakete se paralelno prilagođavaju i za lansiranje sa zemlje, čime bi Ukrajina dobila dodatni jeftiniji sloj odbrane od dronova i krstarećih raketa, bez trošenja mnogo skupljih savremenih presretača.
Najnovije obaranje pokazuje da R-60 još nije završila svoju karijeru. Ovoga puta raketa projektovana pre više od pola veka nije gađala lovac ili helikopter, već malu rusku krstareću raketu koja je letela na veoma maloj visini.
„Banderol“ dostiže maksimalnu brzinu između 620 i 650 kilometara na sat, dok joj se krstareća brzina kreće između 520 i 560 kilometara na sat. Kada se lansira iz vazduha, deklarisani domet joj je do približno 500 kilometara.
Raketa nosi visokoeksplozivnu rasprskavajuću bojevu glavu OFBČ-150 ukupne mase 114,3 kilograma, od čega 49,5 kilograma čini eksploziv.
Rusija je tokom poslednjih meseci počela intenzivnije da koristi ovaj tip projektila, a Glavna uprava obaveštajne službe Ukrajine procenila je da ruska industrija trenutno ima kapacitet za proizvodnju do 80 „Banderola“ mesečno.
To dodatno povećava pritisak na ukrajinsku PVO. Svaka skupa savremena raketa potrošena na relativno jeftin vazdušni cilj smanjuje zalihe potrebne za presretanje znatno opasnijih balističkih i krstarećih projektila.
Zbog toga ukrajinska vojska sve češće vraća u borbu oružje koje je donedavno praktično smatrala zastarelim.
Najnovije presretanje upravo je primer takve računice: modernizovani MiG-29, ruska krstareća raketa koja leti tik iznad zemlje i sovjetska R-60 stara više od pola veka — uz svega nekoliko sekundi u kojima pilot mora da odluči da li će krenuti u napad.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom o napadu dronom na aerodrom Lajpcig/Hale, koji je označio kao novu rusku eskalaciju.
Evropska unija ponovo traži način da zamrznutu rusku imovinu upotrebi za finansiranje Ukrajine, koja se suočava sa rupom od oko 27 milijardi dolara u vojnom budžetu, dok Kijev istovremeno traži da mu deo evropskog novca planiranog za 2027. godinu bude isplaćen unapred.
Kijev je više puta upozoravao na velike ruske raketne i dronske napade pre nego što su počeli, što je u ruskom vojnom prostoru otvorilo pitanje da li Ukrajina pripreme otkriva isključivo zahvaljujući zapadnom obaveštajnom sistemu ili informacije dobija i iz izvora unutar Rusije.
"Zona smrti" ispunjena dronovima trebalo bi da zaustavi ruske snage na granici sa NATO, dok bi Kalinjingrad i drugi vojni i logistički ciljevi duboko u Rusiji bili izloženi udarima Alijanse, prema detaljima ratnog scenarija koje je objavio nemački Bild.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Predsednica Moldavije Maja Sandu optužila je Rusiju da pojedine dronove namerno usmerava u vazdušni prostor njene zemlje, nakon što je kod sela Talmaza pala neidentifikovana letelica i u kukuruznom polju ostavila krater širok oko dva metra.
Rusija je prvi put u borbi upotrebila modernizovanu balističku raketu 9M723-2, nezvanično nazvanu „Iskander-1000“, koja može da gađa ciljeve na udaljenosti do 550 kilometara, saopštila je ukrajinska vojna obaveštajna služba,
Kijev je ponovo bio meta udara ruskih bespilotnih letelica „Geranj“, a jedan od najtežih pogodaka zabeležen je u Golosejevskom kraju, gde je pogođen magacin američke logističke kompanije FedEx i izbio veliki požar praćen gustim crnim dimom.
Ruske snage stigle su na oko 12 kilometara od Sumija, dok istovremeno napreduju prema predgrađima Slavjanska, Kramatorska i Družkovke i šire pritisak na više pravaca fronta
Nemačka vojska uspešno je tokom noći na severnom Atlantiku testirala izraelsku balističku raketu LORA dometa do 500 kilometara, samo nekoliko sati nakon što je Berlin javno optužio Rusiju za pokušaj sabotaže na aerodromu Lajpcig/Hale i povukao nove poteze protiv Moskve.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom o napadu dronom na aerodrom Lajpcig/Hale, koji je označio kao novu rusku eskalaciju.
Norveške vlasti zaplenile su ruski brod „Profesor Molčanov“ u luci Barencburg na Svalbardu po zahtevu ukrajinskog Naftogaza, koji pokušava da od Rusije naplati 4,22 milijarde dolara zbog imovine izgubljene na Krimu.
Rusija je prvi put u borbi upotrebila modernizovanu balističku raketu 9M723-2, nezvanično nazvanu „Iskander-1000“, koja može da gađa ciljeve na udaljenosti do 550 kilometara, saopštila je ukrajinska vojna obaveštajna služba,
Špijunski svet ozbiljno je uzdrman pojavom kontraobaveštajnih plenumaških stručnjaka, koji su, kako se pokazalo, stručnjaci za sve, osim za istinu, pismenost, pa i nešto što bismo mogli nazvati elementarnim znanjem iz opšte kulture, kao što je film "Balkanski špijun".
Pompezno najavljenu i slavno propalu blokadersku konferenciju za medije, osim brutalnih laži o špijunskim softverima obeležio je i čitav niz blokaderskih lapsusa.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se putem Instagrama i otkrio da je pokrenuo podkast pod nazivom "podkAVst", a gost prve emisije biće proslavljeni košarkaški trener Miroslav Muta Nikolić.
Predsednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta poručio je danas hrvatskom premijeru Andreju Plenkoviću da nema moralno pravo da Srbiji drži lekcije o katarzi i suočavanju s prošlošću, dok istovremeno brani i hvali glavnog propagatora ustaštva u Hrvatskoj, pevača Marka Perkovića Tompsona, saopštila je Informativna služba Saveza.
Takmičari prve sezone Exatlona Anabela Zonai i Radojica Lazić udružili su snage u zabavnom izazovu sa voditeljkom "Druge strane Exatlona" Tijanom Jović.
Gordana Pavlović jedna od turistkinja koje je "Barcino turs" prevario, oglasila se na društvenim mrežama i poručila kako one koji stoje iza prevare treba poslati "iza rešetaka.
Srbin Saša D. (35), koji je pobegao iz zatvora JVA Duizburg-Hamborn, već je ranije bežao iz zatvora u Srbiji i to kad su ga policijski službenici doveli na sahranu oca.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kraljevu, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Kraljevu, uhapsili su O. S. (42) iz ovog grada, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo izazivanje opšte opasnosti.
Analiza snimaka sa nadzornih kamera na strelištu "Češka zbrojevka" u Strahinjićima otkrila je detalje napada u kojem je ruski državljanin Mihail Nikolaevič Šabunjin (30) ubio trojicu zaposlenih - Petra Globarevića (24), Nemanju Kapora (20) i Momira Radonjića (67).
Skidanje crne magije, rešavanje ljubavnih problema, zaštita od neverstva, predviđanje sudbine, rešavanje porodičnih problema, samo su neki od oglasa koji nude razni vidovnjaci u Srbiji, naravno uz debelu nadoknadu.
Ubistvo Novice Eleka u Surčinu na trotoaru ispred svoje kuće, ponovo je otvorilo pitanje uličnih obračuna, ali i bezbednosti ljudi koji mogu postati meta napada čak i pred sopstvenim domom.
Seriju "Stižu dolari", koja je omiljena je širom bivše Jugoslavije, prate mnoge zanimljivosti i greške, među kojima je i zamena glumca Nikole Simića Đuzom Stojiljkovićem.
Nova školska godina je počela, a sa njom se vraćaju i poznate tinejdžerske muke. Novi profesori, stari prijatelji, prve ljubavi, simpatije, žurke, nesigurnosti.
Francuski reditelj Žan-Pol Rapeno, poznat po filmovima "Sirano de Beržerak", "Život dvorca" i "Jahač na krovu", preminuo je u 94. godini, prenosi Figaro.
Ako vam je internet iznenada usporio, nemojte odmah pretpostaviti da je problem do vašeg internet provajdera. Pre nego što pozovete korisničku podršku ili odlučite da promenite internet paket, pokušajte sa jednostavnim rešenjem - ponovo pokrenite ruter.
Regulacija holesterola ne mora da podrazumeva skupe namirnice. Jedna od povoljnih i lako dostupnih namirnica koja može da se koristi u brojnim jelima je leblebija.
U novoj epizodi emisije “Demanti” očekuje vas iskrena i emotivna ispovest poznate pevačice, koja je pred kamerama otvoreno govorila o najvažnijim, ali i najtežim poglavljima svog života.
Pevačica Zorana Mićanović večeras ser našla na Tašmajdanu, kako bi uživala u vanvremenskim hitovima Milančeta Radosavljevića i tom prilikom otkrila koja njegova pesma za nju ima emotivno značenje.
Pevačica Ana Nikolić iznenadila je javnost poslednjom objavom na Instagramu, gde je fotografijom sa Milicom Mitrović najavila svoj ulazak u "Elitu 10".
Influenser Jovan Radulović Jodžir doputovao je u Beograd, a društvo su mu tokom dana pravili Ana Spasojević, Nenad Marinković Gastoz i Anđela Đuričić - koja je otkrila do kada će trpeti dečka.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.