Krstareća raketa teška do šest tona, novi projektil „pelikan“ i ogromna masa jurišnih dronova poslati su ka Rusiji u napadu koji su ruske vlasti opisale kao najveći do sada na Moskvu i Moskovsku oblast od početka rata.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski sada je prvi put javno nabrojao čitav arsenal korišćen u toj operaciji.
Napad je izveden u noći između 19. i 20. septembra, poslednjeg dana parlamentarnih izbora za Državnu dumu. Ruske vlasti saopštile su da su stotine letelica išle direktno ka prestonici, dok su pojedini dronovi probili odbranu i pogodili Moskovsku rafineriju i stambene objekte. U Moskovskoj oblasti poginule su najmanje tri osobe.
BREAKING: Ukrainian drones have just struck Russia's Kapotnya oil refinery in Moscow, the city's only refinery with a capacity of around 280,000 barrels per day, in a raid on the capital this morning.
Zelenski je potom otkrio da u napadu nisu korišćeni samo dronovi. Prema njegovim rečima, u operaciji su učestvovali sistemi FP-1, RZ-100, MICH-2000, „paljanica“, „vendeta“, „ljuti“, „bars“, FP-5 „flamingo“, „sičen“ i „pelikan“. U udarima su učestvovali ukrajinska Služba bezbednosti, Snage bespilotnih sistema, Snage za specijalne operacije, vojna obaveštajna služba i Spoljna obaveštajna služba.
Njena maksimalna poletna masa iznosi čak 6.000 kilograma, može da ponese borbeni teret do 1.150 kilograma i, prema zvaničnim podacima proizvođača, ima domet do 3.000 kilometara. Maksimalna brzina je oko 950 kilometara na sat, dok raspon krila iznosi sedam metara.
„Njujork post“ navodi domet od gotovo 3.200 kilometara i opisuje „flamingo“ kao znatno teži projektil od američkog „tomahavka“. Zvanični Fajer Point, međutim, navodi domet do 3.000 kilometara.
Rusko Ministarstvo odbrane tvrdi da je tokom napada oboreno osam raketa „flamingo“ i da nijedna od njih nije stigla do planiranih ciljeva u moskovskom regionu. Prema ruskoj verziji, još jedna krstareća raketa skrenula je sa kursa i pala u nenaseljenom području.
To znači da nema potvrde da je šest tona teški „flamingo“ direktno pogodio Moskvu, ali je potvrđeno i iz Kijeva i iz Moskve da su te rakete bile deo napada na region ruske prestonice.
Istovremeno su neki dronovi uspeli da prođu protivvazdušnu odbranu. Pogođena je Moskovska rafinerija u Kapotnji, jedno od ključnih postrojenja za snabdevanje glavnog grada i njegove okoline gorivom. Rojters navodi da je rafinerija 2024. preradila oko 11,6 miliona tona nafte.
Više od 1.900 dronova, bombi i raketa
Razmere napada ostaju predmet različitih procena.
Gradonačelnik Moskve Sergej Sobjanin rekao je da je od subote oboreno više od 1.600 dronova, od kojih je oko 450 letelo prema Moskvi. Napad je nazvao „bez presedana“ i ocenio da je njegov cilj bio ometanje parlamentarnih izbora. Zelenski, sa druge strane, prilikom predstavljanja operacije nije povezao napad sa glasanjem, već je govorio o udarima na rusku naftnu i logističku infrastrukturu.
Rusko Ministarstvo odbrane iznelo je još veću brojku. Prema njegovom saopštenju, ruska protivvazdušna odbrana tokom tog perioda oborila je 1.951 bespilotnu letelicu avionskog tipa, osam navođenih vazdušnih bombi, osam krstarećih raketa „flamingo“ i četiri projektila sistema HIMARS. Te brojke nije nezavisno potvrdio Kijev.
Udar je ostavio posledice i daleko od pogođenih objekata.
Na četiri moskovska aerodroma tokom napada odloženo je više od 400 letova, dok su privremena ograničenja uvedena na nizu aerodroma širom Rusije. Fajnenšel tajms je naveo da su letovi prizemljeni na tri velika moskovska aerodroma.
U Moskovskoj oblasti oštećene su i stambene zgrade, a u Ramenskom okrugu evakuisano je oko 400 ljudi. Ruske vlasti saopštile su da su u napadu poginule tri osobe.
Napad se dogodio poslednjeg dana glasanja za Državnu dumu, na izborima na kojima je Jedinstvena Rusija bila na putu ka još jednoj ubedljivoj pobedi. Preliminarni rezultati koje je objavio Rojters pokazivali su oko 57,5 odsto glasova za vladajuću stranku.
Misterija „pelikana“
Drugo oružje koje je izazvalo pažnju jeste „pelikan“. Zelenski ga je izričito naveo među sredstvima korišćenim u napadu, ali nije objasnio o kom se tačno sistemu radi.
Deo izveštaja povezao je naziv „pelikan“ sa novom balističkom raketom FP-7 kompanije Fajer Point. Ta raketa lansira se sa zemlje, dostiže brzinu oko 1.500 metara u sekundi i projektovana je za gađanje ciljeva na relativno kratkim udaljenostima.
Ranije objavljene specifikacije FP-7 govorile su o dometu do 200 kilometara i bojevoj glavi od 150 kilograma. Fajer Point je u međuvremenu na svojoj stranici objavio novije podatke prema kojima FP-7 može da ponese do 200 kilograma na udaljenost do 250 kilometara, uz deklarisanu preciznost od oko 14 metara.
Međutim, nije potpuno razjašnjeno da li je Zelenskijev „pelikan“ upravo FP-7. Gardijan i Al Džazira navode da se među analitičarima pojavila dilema da li se uopšte radi o balističkoj raketi ili o drugoj vrsti dugometnog bespilotnog sistema. Ono što jeste potvrđeno jeste da je Zelenski prvi put javno naveo „pelikan“ kao jedno od sredstava upotrebljenih u velikoj operaciji protiv Rusije.
Fajer Point razvija i znatno veću balističku raketu FP-9. Prema podacima kompanije, ona bi trebalo da nosi do 800 kilograma bojevog tereta, ima domet do 855 kilometara i maksimalnu brzinu od oko 2.200 metara u sekundi.
Pre pojave domaćih balističkih projekata, Ukrajina se za takve udare u velikoj meri oslanjala na zapadno oružje, pre svega američke rakete ATACMS. Kijev je razvijao i domaći projekat „sapsan“, ali upravo razvoj FP-7 i FP-9 pokazuje pokušaj Ukrajine da sopstvenom proizvodnjom smanji zavisnost od odluka zapadnih saveznika o isporukama raketa.
Moskva najavila jači odgovor
Rusko Ministarstvo odbrane posle napada najavilo je da će pojačati udare na vojne ciljeve u Kijevu.
„Kao odgovor na napade kijevskog režima na civilne objekte na teritoriji Rusije, Oružane snage Ruske Federacije nastaviće i intenzivirati udare visokopreciznim oružjem po vojnim objektima u Kijevu“, saopštilo je ministarstvo.
Rusija je u avgustu više nego udvostručila isporuke dizela Kazahstanu, Kirgistanu, Mongoliji i Tadžikistanu, dok je istovremeno količina goriva poslata na domaće rusko tržište pala za oko 300.000 tona, pokazuju podaci do kojih je došao Rojters.
Ruske snage izvele su tokom noći novu seriju udara na Kijev i Kijevsku oblast, a jedan od najupečatljivijih prizora zabeležen je u Višnjevu, gde je posle udara izbio veliki požar.
Prvi zamenik predsednika Odbora ruske Državne dume za odbranu Aleksej Žuravljov pozvao je na udar „Orešnikom“ ili dalekometnim dronovima na objekte u Litvaniji ukoliko na njenoj teritoriji bude raspoređeno nuklearno oružje
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Veliki napad dronovima na Moskvu izazvao je ozbiljne poremećaje u vazdušnom saobraćaju Rusije, pa je tokom prethodnih 24 sata na moskovskim aerodromima zabeleženo najmanje 403 kašnjenja letova, dok je još 12 letova otkazano.
Moskva je odbila, kako je gradonačelnik glavnog grada Sergej Sobjanjin opisao, najveći napad dronovima do sada, a ruski sistemi protivvazdušne odbrane od subote su oborili više od 1.600 bespilotnih letelica.
Dok se u Rusiji završavaju trodnevni izbori za Državnu dumu, Moskvu i okolinu pogodili su masovni napadi dronovima. Prema ruskim vlastima, ima poginulih i povređenih, oštećeni su stambeni objekti, kuće i automobili, a zabeleženi su požari i šteta na Moskovskoj rafineriji nafte.
Ukrajinski predsednik Volodomir Zelenski je izjavio da je Ukrajina spremna da do ponedeljka uveče ne napada Moskvu i očekuje isti potez Rusije prema Kijevu.
Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je Ukrajina tokom poslednjih nekoliko meseci više puta pogodila brodove povezane sa Sjedinjenim Američkim Državama i isporuke nafte u kojima postoje američki interesi.
Rusija je pojačala protivvazdušnu odbranu oko Moskovske rafinerije nafte u Kapotnji nakon velikog ukrajinskog napada koji je zaustavio preradu sirove nafte u ovom postrojenju.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je protivvazdušna odbrana tokom prethodna 24 sata oborila osam vođenih avionskih bombi, osam krstarećih raketa "Flamingo" i 1.951 dron.
Ukrajina je tokom masovnog noćnog napada na Rusiju, prema tvrdnjama predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog, koristila veliki broj dalekometnih dronova, ali i rakete "Flamingo" i "Pelikan".
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da su tokom noći izvedeni udari na objekte u Kijevskoj i Odeskoj oblasti u Ukrajini, uz upotrebu visokopreciznog vazdušnog oružja i udarnih dronova.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija je u avgustu više nego udvostručila isporuke dizela Kazahstanu, Kirgistanu, Mongoliji i Tadžikistanu, dok je istovremeno količina goriva poslata na domaće rusko tržište pala za oko 300.000 tona, pokazuju podaci do kojih je došao Rojters.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić govoriće danas u popodnevnoj sesiji na Generalnoj debati u okviru 81. zasedanja Generalne skupštine Ujedinjenih nacija u Njujorku.
Izraelski vojno-politički analitičar Jakov Kedmi tvrdi da obnovljeni kontakti Moskve i Vašingtona nisu posledica promene američkog odnosa prema Rusiji, već činjenice da SAD, prema njegovoj oceni, ne mogu da zanemare ruski strateški arsenal, ekonomsku izdržljivost i veze Moskve sa velikim državama poput Kine i Indije.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić obratio se javnosti iz Njujorka i otkrio o čemu će govoriti u UN, dotakao se bizarnog spota blokaderske liste i poslao udarnu poruku ženama koje trenutno trpe napade od strane zgubidana.
Nakon niza skandala, društvenim mrežama brzinom svetlosti preplavile su skandalozne fotografije Živojina Milovanovića, 31. kandidata na blokaderskoj listi, koje su u potpunosti ogolile pravo, izopačeno lice blokadera.
Dokle doseže bolesna mržnja i bezobzirnost blokadera, najbolje svedoči skandalozan i potresan snimak koji se pojavio na društvenim mrežama, a koji prikazuje najbrutalniju zloupotrebu maloletne dece u političke svrhe.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić boravi u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD), gde učestvuje na 81. zasedanju Generalne skupštine Ujedinjenih nacija (UN).
Trend umotavanja pasoša u aluminijumsku foliju širi se društvenim mrežama zbog tvrdnji da blokira signal čipa, iako stručnjaci navode da očitavanje podataka u prolazu nije realno.
Tokom izvođenja radova na redovnom održavanju u Ulici cara Dušana u Zemunu, od 22. do 24. septembra, od 22 do 6 časova, doći će do promena u radu linija javnog linijskog prevoza.
Dečak (14) zadobio je teške telesne povrede u brutalnoj tuči u ulici Palmira Toljatija na Novom Beogradu, dok su ekipe Hitne pomoći tokom noći imale čak 75 intervencija, uključujući i zbrinjavanje povređenih u dve saobraćajne nezgode.
Osnovno javno tužilaštvo u Pančevu podiglo je optužnicu protiv M.P. (51) iz Starčeva, zbog sumnje da je zlostavljao svoju suprugu, kao i da je dao svojoj maloletnoj ćerki i rekao joj da puca u njega.
Policija u Beogradu po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije, uhapsila je azerbejdžanskog državljanina A. T. (36) zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo davanje mita.
Tri pešaka povređena su u utorak u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila na autobuskoj stanici u Živinicama, kada je autobus iz za sada nepoznatih razloga udario u stanicu.
Svetska javnost i dalje sa nevericom čita vesti o iznenadnoj smrti Preslija Gerbera, sina legendarne manekenke Sindi Kraford, koji je 20. septembra preminuo u luksuznom centru za rehabilitaciju u Los Anđelesu.
U Kaliforniji je 19. septembra održana zatvorena komemoracija u čast prerano preminule glumice Hejden Panetijer, koja je preminula 16. avgusta u 36. godini.
Lični predmeti francuske glumice Brižit Bardo (1934-2025) prodati su na aukciji u Parizu za skoro milion evra, a prihod je namenjen njenoj fondaciji za zaštitu životinja.
Distopijska naučnofantastična serija "Silo" jedna je od najzapaženijih produkcija na Apple TV, a priča o poslednjih 10.000 ljudi koji žive duboko pod zemljom osvojila je publiku širom sveta.
Iako su prošle 3 godine otkako su princ Hari i Megan Markl zvanično rekli "zbogom" kraljevskim dužnostima, javnost i dalje raspravlja o tome da li je pošteno da ovaj par zadrži titule koje su dobili.
Ako vam se jede ajvar, a nemate vremena za tradicionalnu pripremu, postoji mnogo jednostavnija varijanta. Ovaj brzi recept pravi se u znatno kraćem roku i može da se posluži praktično odmah.
Sa dolaskom jeseni, vlasnici pasa bi trebalo da pojačaju oprez. Veterinari upozoravaju na nekoliko sezonskih opasnosti koje je lako zanemariti, a pojavljuju se svuda.
Burna atmosfera u emisiji "Amidži šou" dostigla je vrhunac kada je reper Dragomir Despić Desingerica prešao granicu u šalama na račun pevačice Male Cane.
Fudbaler Nemanja Gudelj dobio je veliko priznanje za godine provedene u dresu reprezentacije Srbije, a na tome mu je na Instagramu čestitala i tašta Ceca Ražnatović.
Zbog tragične saobraćajne nesreće oglasila se i poznata sarajevska influenserka, frizerka i vlasnica salona Nejra Bećirović, u čujem je radila poginula devojka.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.