• aktuelno
Dnevne novine
SRBIJA
Informer
Video

23.11.2026

00:00

Nešto ogromno se krije ispod Antakrtika! Isplivalo otkriće koje menja sve što smo dosad znali - spremite se za neverovatno iznenađenje

Fotoilustracija

Vesti

Nešto ogromno se krije ispod Antakrtika! Isplivalo otkriće koje menja sve što smo dosad znali - spremite se za neverovatno iznenađenje

Međunarodni tim naučnika pronašao je ispod ledenog pokrivača Antarktika tragove ogromnih drevnih planinskih venaca, koji su nekada dostizali razmere današnjih Himalaja, a čiji je nastanak možda odigrao presudnu ulogu u jednom od najvažnijih događaja u istoriji života na Zemlji.

Istraživači Australijskog nacionalnog univerziteta (ANU) i nemačkog Centra za istraživanje geonauka (GFZ) utvrdili su da su ove planine nastale pre između 650 i 450 miliona godina, tokom formiranja superkontinenta Gondvane. Njihovo postepeno razaranje moglo je da stvori uslove za nagli razvoj složenih životnih oblika u okeanima.

Ispod kilometara leda ostali temelji nekadašnjih divova

Rezultati istraživanja, objavljeni u naučnom časopisu Earth and Planetary Science Letters, pokazuju da je Antarktik nekada bio poprište ogromnih tektonskih sudara, tokom kojih su nastajali planinski lanci uporedivi sa Himalajima.

Do njihovog formiranja došlo je prilikom sudaranja kontinentalnih masa današnjeg Antarktika, Indije i Afrike, u procesu stvaranja Gondvane.

Naučnici smatraju da su upravo ti sudari izazvali najobimniji period stvaranja planina u geološkoj istoriji Antarktika.

- To su ubedljivo najveći događaji stvaranja planina koji su ikada zahvatili Antarktik - izjavio je profesor Ijan Kembel sa Australijskog nacionalnog univerziteta, jedan od autora istraživanja.

Tokom stotina miliona godina, nekadašnji planinski vrhovi nestajali su pod dejstvom erozije, dok su duboki delovi planinskih sistema ostali sačuvani u Zemljinoj kori, danas skrivenoj ispod antarktičkog leda.

Njihovo postojanje nije utvrđeno neposrednim iskopavanjem, već analizom minerala koji su nekada bili sastavni deo tih planina.

Pronašli 1.712 kristala koji čuvaju istoriju Zemlje

Više od 99,5 odsto Antarktika prekriveno je ledom, čija debljina na pojedinim mestima dostiže nekoliko kilometara, zbog čega je direktno proučavanje njegove geološke građe izuzetno teško.

Naučnici su zato analizirali sedimente prikupljene tokom istraživačkih bušenja okeanskog dna duž oboda kontinenta.

U tim uzorcima pronađeno je i ispitano 1.712 mikroskopskih kristala cirkona, minerala koji može da sačuva podatke o geološkim procesima starim milijardama godina.

Cirkon je posebno značajan jer njegov hemijski sastav omogućava naučnicima da utvrde kada su nastale stene iz kojih potiče, ali i pod kakvim pritiscima i temperaturama su se formirale.

Analizom odnosa uranijuma i olova u kristalima istraživači su odredili njihovu starost, dok su im drugi hemijski pokazatelji pomogli da prepoznaju tragove procesa karakterističnih za duboke delove ogromnih planinskih sistema.

Rezultati su pokazali izrazito snažnu geološku aktivnost u periodu između 650 i 450 miliona godina.

Na osnovu toga istraživači su rekonstruisali nastanak i kasnije razaranje drevnih planinskih venaca, čiji se duboki ostaci, prema njihovoj proceni, nalaze ispod današnjeg ledenog pokrivača.

Drevne planine možda su pokrenule eksploziju života

Najznačajniji deo otkrića odnosi se na moguću vezu između nastanka ovih planina i naglog razvoja životinjskog sveta.

Njihovo razaranje oslobađalo je ogromne količine minerala, uključujući fosfor i gvožđe, koji su rekama dospevali u tadašnje okeane.

Ove materije predstavljaju ključne hranljive sastojke za morske organizme. Njihov povećani priliv mogao je da podstakne razvoj mikroorganizama i algi, čime su stvoreni povoljniji uslovi za razvoj složenijih oblika života.

Istovremeno, intenzivna erozija planina doprinosila je smanjenju količine ugljen-dioksida u atmosferi, dok je taloženje organskog ugljenika u ogromnim rečnim deltama moglo da doprinese dugoročnom povećanju koncentracije kiseonika.

Naučnici su utvrdili da se period ovih geoloških promena vremenski poklapa sa pojavom prvih životinja sa čvrstim skeletnim delovima pre približno 539 miliona godina i kasnijom kambrijskom eksplozijom.

Reč je o periodu između približno 539 i 485 miliona godina, kada je došlo do naglog povećanja raznovrsnosti životinja, a u fosilnim zapisima pojavljuju se mnoge velike grupe organizama poznate i danas.

- Njihov značaj je u tome što se poklapaju sa pojavom prvih životinja sa ljušturom pre 539 miliona godina i kambrijskom eksplozijom, tokom koje je 10 do 30 miliona godina kasnije došlo do dramatičnog povećanja brojnosti i raznovrsnosti životinja - objasnio je Kembel.

Prema njegovim rečima, malo je verovatno da se najveći period stvaranja planina u istoriji Zemlje slučajno poklopio sa jednom od najvažnijih faza evolucije.

Istraživači, međutim, naglašavaju da je reč o naučnom objašnjenju zasnovanom na podudaranju geoloških i bioloških promena, a ne o konačnom dokazu da je erozija ovih planina sama izazvala kambrijsku eksploziju.

BONUS VIDEO

Komentari

Ostavite komentar

Pravila komentarisanja:

Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.

Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.

Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.

Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.

sledeća vest

Politika

Exatlon

Društvo

Hronika

Zabava

Umrla glumica Helen Frejzer
Kultura

Umrla glumica Helen Frejzer

Helen Frejzer, glumica najpoznatija po ulozi zatvorske službenice u seriji "Zatvorenice" televizije ITV, preminula je u 84. godini.

21.11.2026

18:33

Magazin

Džet set