Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Na to je upozorio nemački evroposlanik i bivši diplomata Mihael fon der Šulenburg.
Reč je o odredbama iz članova 53, 77 i 107 Povelje UN, koje su posle 1945. omogućavale preduzimanje posebnih mera protiv država poraženih u Drugom svetskom ratu, uključujući Nemačku i Japan.
Šulenburg upozorava da se te odredbe danas smatraju politički zastarelim, ali da postoji jedna pravna činjenica koju Berlin ne može da promeni prostim pozivanjem na kasnije rezolucije: tekst nikada nije uklonjen iz Povelje UN.
Takozvana klauzula o „neprijateljskim državama“ uvedena je prilikom stvaranja posleratnog međunarodnog poretka.
Član 53 Povelje UN sadrži izuzetak od pravila prema kojem regionalne organizacije ne mogu da sprovode prinudne vojne mere bez saglasnosti Saveta bezbednosti kada je reč o državama koje su tokom Drugog svetskog rata bile neprijatelji potpisnica Povelje.
Član 107 dodatno navodi da Povelja ne poništava mere koje su kao posledica Drugog svetskog rata preduzele ili odobrile države odgovorne za takve akcije.
Generalna skupština UN je još 1995. godine ogromnom većinom ocenila da su ove klauzule zastarele i najavila njihovo uklanjanje.
Problem je što to nikada nije sprovedeno do kraja.
Za promenu same Povelje UN potrebno je sprovesti posebnu proceduru i obezbediti ratifikaciju potrebnog broja članica, uključujući stalne članice Saveta bezbednosti. Pošto do toga nije došlo, sporni članovi i danas postoje u zvaničnom tekstu dokumenta.
Šulenburg upravo na tome zasniva upozorenje.
- Jednoznačan odgovor na ovo pitanje verovatno ne postoji - ocenio je nemački političar govoreći o tome da li bi klauzula danas mogla ponovo da bude korišćena.
Berlin se poziva na sporazum „dva plus četiri“
Nemačka smatra da je njen međunarodnopravni položaj konačno rešen sporazumom „dva plus četiri“ iz 1990. godine.
Tim sporazumom dve tadašnje nemačke države i četiri sile pobednice iz Drugog svetskog rata – Sovjetski Savez, SAD, Velika Britanija i Francuska – uredile su uslove nemačkog ujedinjenja i potvrdile puni suverenitet nove nemačke države.
Berlin zbog toga smatra da klauzule iz 1945. više nemaju nikakvu praktičnu primenu.
Šulenburg, međutim, upozorava da bi Moskva mogla da uzvrati drugačijim argumentom – da je Nemačka svojim kasnijim potezima narušila duh sporazuma kojim je njen posleratni status konačno regulisan.
Kao primere navodi nemačko učešće u NATO bombardovanju Savezne Republike Jugoslavije 1999. godine, raspoređivanje nemačkih jedinica u Litvaniji, sve veće prisustvo NATO na prostoru nekadašnje Istočne Nemačke i, pre svega, masovnu vojnu pomoć Ukrajini.
U tom slučaju Moskva bi mogla da tvrdi da se Berlin udaljio od ograničenja i bezbednosnih garancija koje su pratile nemačko ponovno ujedinjenje.
To nije opšteprihvaćeno tumačenje međunarodnog prava, već mogući ruski argument na koji upozorava Šulenburg.
Najveći problem – fabrike dronova za Ukrajinu
Najopasniji deo cele priče odnosi se na nemačku vojnu industriju.
Nemačka više ne učestvuje u ratu samo slanjem gotovog naoružanja Kijevu. Berlin ulaže milijarde evra u proizvodnju municije, raketa, sistema protivvazdušne odbrane i dronova namenjenih Oružanim snagama Ukrajine.
Posebno osetljivo pitanje predstavljaju dronovi velikog dometa koji mogu da budu korišćeni za napade duboko unutar teritorije Rusije.
Šulenburg smatra da bi Moskva upravo takve proizvodne pogone mogla da označi kao deo ukrajinske vojne infrastrukture.
Prema njegovom scenariju, Rusija bi tada mogla da pokuša da se pozove na klauzulu o „neprijateljskim državama“ i tvrdi da udar na fabriku u Nemačkoj koja direktno proizvodi oružje za rat protiv Rusije predstavlja dozvoljenu meru protiv države koja se uključila u sukob.
Takvo tumačenje bilo bi krajnje sporno, ali bi posledice pokušaja njegove primene bile ogromne.
Ruski udar na nemačku teritoriju predstavljao bi napad na članicu NATO i odmah otvorio pitanje aktiviranja člana 5 Severnoatlantskog ugovora o kolektivnoj odbrani.
Drugim rečima, pravni spor oko jedne gotovo zaboravljene rečenice iz 1945. mogao bi u najgorem scenariju da postane uvod u direktan sukob Rusije i NATO.
Rusija bi mogla da tvrdi da je Nemačka postala strana u ratu
Ključna tačka eventualne ruske argumentacije bila bi tvrdnja da Berlin više nije neutralni snabdevač, već država koja svojim fabrikama direktno omogućava ukrajinske udare na rusku teritoriju.
Rusija već godinama upozorava da povećavanje dometa oružja koje Zapad isporučuje Kijevu menja karakter učešća zapadnih država u sukobu.
Posebno je osetljiva proizvodnja naoružanja koje se iz nemačkih pogona neposredno šalje Ukrajini ili nastaje u zajedničkim nemačko-ukrajinskim projektima.
Šulenburg zato upozorava da Berlin ne bi trebalo jednostavno da odbaci mogućnost da Moskva, u slučaju dalje eskalacije, počne da koristi i argumente iz posleratnog pravnog sistema.
- Primena klauzule o ‘neprijateljskim državama’, ili čak pretnja takvim korakom, primorala bi Nemačku da se suoči sa duhovima prošlosti. Ostaje da se nagađa da li bi Nemačka u takvom scenariju mogla da računa na međunarodnu podršku - napisao je Šulenburg.
Najmanje osam ljudi povređeno je u noćašnjem ruskom napadu na Kijev, tokom kojeg su pogođene dve benzinske pumpe u Darnickom i Golosejevskom rejonu ukrajinske prestonice, dok su na mestima udara izbili veliki požari.
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Lider Severne Koreje Kim Džong Un obećao je Vladimiru Putinu i ruskom narodu nepromenljivu podršku i poručio da čvrsto veruje u pobedu Rusije u, kako je naveo, „svetom ratu“ za zaštitu bezbednosti zemlje i međunarodne pravde.
Nemački Bundestag usvojio je 13. novembra reformu obaveštajnih službi kojom se otvara mogućnost izvođenja sajber-napada, onesposobljavanja računarskih sistema i tajnih sabotaža u inostranstvu.
Rusija bi mogla da počne da bombarduje fabrike oružja i bespilotnih letelica na teritoriji Nemačke i drugih članica NATO-a, ukoliko proceni da Zapad nastavlja da učestvuje u napadima na rusku teritoriju, upozorio je penzionisani brigadni general Bundesvera Erih Vad, nekadašnji vojni savetnik nemačke kancelarke Angele Merkel.
Ruska vojska već koristi borbene lasere koji, prema tvrdnjama vojnog stručnjaka Jurija Knutova, uspešno uništavaju do 80 odsto neprijateljskih bespilotnih letelica.
Četiri trgovačka broda pogođena su dronovima za samo dva dana u Crnom moru, u blizini rumunske obale, a dva napada izvedena su unutar teritorijalnih voda Rumunije, članice NATO-a.
Ukrajinska vojska suočava se sa ozbiljnim problemima zbog prekida u radu američkog satelitskog sistema „Staršild“, koji koristi za upravljanje borbenim dronovima i presretanje ruskih bespilotnih letelica.
Ukrajinske snage mogle bi da koriste černobiljsku zonu isključenja za lansiranje bespilotnih letelica prema Rusiji, a posebno zabrinjava mogućnost da se vojna oprema skladišti i priprema u neposrednoj blizini nuklearne elektrane Černobilj.
Ukrajina je, prema navodima ruskih vojnih izvora, počela da koristi meteorološke balone za prenos udarnih dronova prema Moskvi, što je izazvalo ozbiljne poremećaje u radu ruskih aerodroma.
Rumunska vojska podigla je četiri borbena aviona F-16 i vojni helikopter IAR-330 SOKAT nakon što su dva neidentifikovana drona iz pravca Moldavije neovlašćeno ušla u vazdušni prostor zemlje, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Sve manje Evropljana želi da ratuje protiv Rusije na strani Ukrajine, a među glavnim razlozima su veliki gubici na frontu, loše postupanje ukrajinskih komandanata prema stranim borcima i odluka evropskih država da povećaju sopstvene vojske, izjavio je ruski komandant specijalnih snaga „Ahmat“ Apti Alaudinov.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Najmanje osam ljudi povređeno je u noćašnjem ruskom napadu na Kijev, tokom kojeg su pogođene dve benzinske pumpe u Darnickom i Golosejevskom rejonu ukrajinske prestonice, dok su na mestima udara izbili veliki požari.
Ocena lidera opozicije Aleksandra Vučića da Studentska lista, koja je osvojila većinu u Skupštini Srbije, svesno odugovlači da formira novu vladu pokazala se tačnom ako se u vidu ima istorijsko iskustvo i paralela sa 5. oktobrom 2000.
Poverenica Gradskog odbora Srpske napredne stranke i poslanica u Skupštini Srbije Ana Brnabić, posetila je Opštinske odbore SNS Čukarica i Palilula, gde je sa članovima razgovarala o dosadašnjem radu, izazovima i planovima za naredni period.
Ni pet dana od proglašenja vanredne situacije, a deset od hapšenja gradonačelnice i direktora javnog komunalnog preduzeća zbog odlaganja smeća na nelegalnoj deponiji, u Smederevu se ne nazire rešenje problema.
Predstavnici Studentske liste i šire gledano studentskog pokreta po svoj prilici nemaju odgovor ni na jedan od najmanje pet izazova sa kojima se Srbija suočava, pokazuje istraživanje Informera.
Nemanja Makuljević i Ivan Markioli bili su gosti u emisiji "Srbija zove Dominikanu", gde su sumirali utiske nakon ispadanja iz popularnog sportskog takmičenja "Exatlon".
Čak 80 vlasnika "Tesle" u Južnoj Koreji prijavljeno je tužilaštvu krajem oktobra zbog sumnje da su nelegalno aktivirali "Full Self-Driving sistem", uz pretnju kaznom do dve godine zatvora.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušan je muškarac L. P. (41), osumnjičen da je 21. novembra 2026. silovao ženu na naročito svirep način, uz upotrebu sile, pri čemu je žrtva zadobila teške telesne povrede.
Na parkingu tržnog centra Galerija u Beogradu, dogodio se napad u kojem je, prema prvim informacijama, muškarac nožem povredio svoju bivšu emotivnu partnerku, ubovši je u gornji deo tela.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Riba se više neće lepiti za pleh niti raspadati ako ga obložite papirom za pečenje i premažete uljem ili ribu pripremite u zatvorenom paketiću od papira, koji čuva njenu sočnost i mekoću.
"Muški grip" je godinama predmet šala, ali novo naučno istraživanje pokazuje da muškarci zaista mogu teže da podnose pojedine virusne infekcije, a razlog bi mogao bude način na koji njihov imunski sistem reaguje.
Pevačica Seka Aleksić otkrila je kako je uspela da smrša čak 20 kilograma, ali je njeno objašnjenje o korišćenju leka Vegovi (Wegovy) izazvalo burne reakcije na društvenim mrežama.
Pevačica Vesna Đogani prokomentarisala je otkazivanje sve većeg broja koncerata na gradskim trgovima zbog previsokih honorara izvođača, a posebno se osvrnula na slučaj Dina Merlina, čiji je nastup za doček Nove godine u Splitu otkazan zbog cene koja je dostizala čak 160.000 evra.
Diva Jelena Karleuša našla se u veoma neprijatnoj situaciji, nakon što su počeli da joj stižu pozivi od ljudi sa kojima uopšte nije pokušavala da stupi u kontakt.
Pevačica Mia Borisavljević je progovorila o aktuelnostima na estradi, te se osvrnula na sve ređe klupske nastupe, ali je dala svoj sud i o kolegama koji na koncertima izvode tuđe pesme.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.