"Zona smrti" ispunjena dronovima trebalo bi da zaustavi ruske snage na granici sa NATO, dok bi Kalinjingrad i drugi vojni i logistički ciljevi duboko u Rusiji bili izloženi udarima Alijanse, prema detaljima ratnog scenarija koje je objavio nemački Bild.
O mogućem planu sada je javno progovorila i potpredsednica litvanskog Sejma Viktorija Čmilite-Nilsen, koja smatra da se takvi scenariji zaista razrađuju iza zatvorenih vrata NATO.
- Znamo da je Kalinjingrad izuzetno važan za Rusiju. U to nema nikakve sumnje. Takvi planovi, ako zaista postoje, a možemo sa sigurnošću pretpostaviti da se razvijaju u NATO iza zatvorenih vrata - rekla je Čmilite-Nilsen za poljsku televiziju TVP.
Posebno mesto u takvom scenariju zauzima Kalinjingradska oblast.
Ruska eksklava između Poljske i Litvanije predstavlja jedan od najvažnijih vojnih položaja Moskve na Baltiku. Tamo su raspoređene snage Baltičke flote, raketni sistemi, protivvazdušna odbrana i druga sredstva koja bi u slučaju velikog sukoba direktno ugrožavala operacije NATO u regionu.
Čmilite-Nilsen je otvoreno ocenila da Rusija ima ranjive regione, a Kalinjingrad je izdvojila upravo kao jedan od najvažnijih.
Foto: Fotoilustracija
Bild navodi da NATO priprema koncept kojim bi se u slučaju ruskog napada pokušali zaustaviti raketni udari, ruske kopnene snage zadržale što bliže granici, a njihovi putevi snabdevanja uništavali duboko u pozadini. Dronovi, specijalne snage i dalekometno oružje imali bi ključnu ulogu.
To znači da se rat, ukoliko do njega dođe, ne bi vodio samo na teritoriji Estonije, Letonije i Litvanije.
Vojni objekti, aerodromi, skladišta, železnička infrastruktura i drugi ciljevi sa ruske strane granice mogli bi da postanu deo borbenog prostora.
"Zona smrti" duž granice
Još radikalnija promena priprema se neposredno uz granicu Rusije i Belorusije.
NATO razvija takozvanu autonomnu zonu u kojoj bi veliki deo prvog udara na neprijateljske snage trebalo da izvedu mašine, a ne vojnici.
Reč je o prostoru prekrivenom izviđačkim i udarnim dronovima, bespilotnim kopnenim vozilima, senzorima i drugim sistemima koji bi bili međusobno povezani i sposobni da veoma brzo otkriju i napadnu snage koje pokušavaju da prodru preko granice.
Voditelj TVP opisao je taj koncept kao područje duž Rusije i Belorusije u kojem bi protivnika zadržavali dronovi i bespilotna vojna tehnika bez potrebe da se tamo odmah raspoređuju velike NATO jedinice.
Čmilite-Nilsen odgovorila je da bi time praktično nastala svojevrsna "kill zone", odnosno zona smrti.
I upravo taj deo nije samo hipotetički plan na papiru.
NATO već testira tehnologiju za takav sistem na svom istočnom krilu.
Letonska vojska već vežba novi rat
Tokom vežbe "Crystal Arrow" u Letoniji testirana su bespilotna kopnena vozila i njihovo povezivanje sa dronovima, artiljerijom i drugim sistemima.
Zvaničnici NATO otvoreno navode da je cilj stvaranje prostora u kojem mašine preuzimaju prvi rizik, dok bi ljudi bili povučeni iz najopasnijeg područja.
- Nije reč o naučnoj fantastici. Ne govorimo o 2040. godini. Govorimo o onome što nam je potrebno danas - rekao je brigadni general Kris Džent iz Komande kopnenih snaga NATO.
Letonske jedinice već svakodnevno uvežbavaju način na koji bi takvu zonu kontrolisale bespilotnim sistemima.
Iskustvo je direktno preuzeto iz rata u Ukrajini, gde je pojas oko linije fronta na pojedinim mestima postao toliko prekriven dronovima da se gotovo svako kretanje vozila brzo otkriva i napada.
"Svako kretanje se uništava", opisao je iskustvo ukrajinskog fronta letonski major Eduards Šinkuns.
Hiljade senzora povezuju u jednu mrežu
Plan ide mnogo dalje od postavljanja nekoliko hiljada dronova uz granicu.
NATO radi na stvaranju jedinstvene digitalne mreže koja bi povezivala hiljade senzora i različitih sredstava za dejstvo na čitavom istočnom krilu.
Ideja je da senzor u jednoj državi može da otkrije cilj, a da sistem za njegovo uništenje bude aktiviran iz druge zemlje.
U mrežu bi trebalo da budu uključeni akustični i elektrooptički senzori, protivdronovski sistemi, kopnene bespilotne platforme, artiljerija i dalekometno oružje.
NATO tako napušta raniji koncept prema kojem bi male savezničke jedinice na Baltiku prvenstveno služile kao "žica za alarm" koja bi trebalo da izdrži dok velika pojačanja ne stignu iz zapadne Evrope.
Novi koncept predviđa pokušaj zaustavljanja protivnika praktično od prvog trenutka.
Udari ne bi stali na granici NATO
Jedan od najvažnijih elemenata čitavog koncepta jeste mogućnost udara na ruskoj teritoriji.
Zamenik komandanta Estonske divizije brigadni general Džejmi Marej otvoreno je rekao da, ukoliko odvraćanje propadne i Rusija napadne, NATO zadržava pravo da napadne vojne ciljeve.
- Ako odvraćanje propadne, zadržavamo pravo da uzvratimo udarima na vojne ciljeve - rekao je Marej.
Estonija već nabavlja dodatne južnokorejske raketne sisteme "Čunmu" dometa oko 290 kilometara, upravo kako bi bila sposobna da gađa ciljeve duboko iza eventualne linije fronta.
Marej je čak rekao da "zona smrti" ne mora da bude simetrično raspoređena sa obe strane granice.
Estonski cilj je, kako je objasnio, da ruski vojnici uopšte ne stupe na teritoriju zemlje, pa bi prostor za njihovo uništavanje u određenom scenariju mogao da bude i sa ruske strane granice.
Litvanska političarka ne veruje u još jedan deo plana
Čmilite-Nilsen je, međutim, izrazila ozbiljnu sumnju prema delu strategije koji računa na mogućnost unutrašnjih nemira u Rusiji.
Prema njenoj proceni, pogoršanje ekonomskih i socijalnih prilika ne znači automatski da će protiv predsednika Rusije Vladimira Putina izbiti masovni pokret koji bi mogao da pomogne Zapadu u eventualnom sukobu.
- Nadati se nastanku masovnog pokreta odozdo protiv Putinovog režima, čak i ako se ekonomska i socijalna situacija bude pogoršavala, po mom mišljenju znači predstavljati želje kao stvarnost -rekla je Čmilite-Nilsen.
Njena poruka je jasna: NATO, ukoliko zaista priprema ratne scenarije, mora da računa na Rusiju koja nastavlja da funkcioniše i pruža otpor, a ne na scenario u kojem će unutrašnji problemi sami srušiti vlast u Moskvi.
Objavljeni detalji zato pokazuju potpuno drugačiju sliku mogućeg rata na Baltiku od one koja je važila pre samo nekoliko godina.
Umesto čekanja da ruske snage prodru duboko u Estoniju, Letoniju ili Litvaniju, NATO razvija koncept po kojem bi ih odmah dočekala ogromna mreža dronova i senzora, dok bi istovremeno bili gađani vojni i logistički objekti sa druge strane granice.
A Kalinjingrad bi, zbog svog položaja i ogromnog vojnog značaja za Rusiju, u takvom scenariju mogao da postane jedna od prvih i najvažnijih tačaka sukoba.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Više od 113.000 Rusa prešlo je za samo nedelju dana preko graničnog prelaza Verhnji Lars prema Gruziji, dok se u zemlji pojačavaju glasine da bi Kremlj posle septembarskih izbora mogao da pokrene novu mobilizaciju.
Ukrajina je zvanično zatražila međunarodnu blokadu ruskog satelitskog sistema "Rasvet", koji Moskva razvija kao odgovor na Starlink, strahujući da bi njegova puna upotreba mogla ruskoj vojsci da obezbedi znatno bolju vezu i mogućnost upravljanja dronovima duboko iznad ukrajinske teritorije.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Ruske snage izvele su tokom noći seriju udara na Kijev i njegovu okolinu, kao i na ciljeve u Dnjepropetrovskoj, Harkovskoj, Nikolajevskoj i Čerkaskoj oblasti, dok se u ukrajinskoj prestonici posle eksplozija vide požari i gust dim.
Ruska Kalinjingradska oblast našla se u subotu uveče pod vazdušnom uzbunom zbog sumnjivog objekta koji je, prema tvrdnjama lokalnih vlasti, dolazio iz pravca Litvanije, članice NATO-a.
Teretni brod koji je plovio prema Kalinjingradu napadnut je sa dve bespilotne letelice u međunarodnim vodama Finskog zaliva, svega tri nautičke milje od ruske granice, saopštio je guverner Lenjingradske oblasti Aleksandar Drozdenko.
Poljska je pokrenula specijalnu bezbednosnu operaciju na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, uz angažovanje policijskih, protivterorističkih i vojnih snaga, dok se u Varšavi zaoštrava sukob premijera Donalda Tuska i predsednika Karola Navrockog.
Poljska je pokrenula veliku bezbednosnu operaciju duž granice sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, nakon upozorenja obaveštajnih službi da bi u narednim danima moglo da dođe do diverzija i upada naoružanih grupa.
NATO bi mogao da izazove direktan vojni sukob sa Rusijom, pa čak i nuklearnu eskalaciju, ukoliko nastavi da pojačava pritisak na Kalinjingradsku oblast, upozorio je američki politikolog Anatol Liven, direktor programa za Evroaziju Instituta Kvinsi.
Na granici Rusije i Estonije stvaraju se redovi putnika koji pokušavaju da pređu na teritoriju Evropske unije pre 1. decembra, kada će Talin zatvoriti svih pet drumskih graničnih prelaza sa Rusijom na najmanje šest meseci.
Italijanska premijerka Đorđa Meloni lično je uputila oštar protest ukrajinskom predsedniku Volodimiru Zelenskom zbog toga što se potpredsednik italijanske vlade Mateo Salvini nalazi na spisku neprijatelja Ukrajine, dok je iz Rima istovremeno stigla pretnja blokadom dalje vojne pomoći Kijevu.
Ruska vojska nastavlja ofanzivu na pokrovskom pravcu, gde jedinice grupe "Centar" napadaju ukrajinske položaje u rejonima Grišina, Novoaleksandrovke, Rodinskog i Dorožnog, dok operateri bespilotnih letelica izvode udare na pešadiju i vojnu tehniku Oružanih snaga Ukrajine (OSU).
Ruske snage izvele su seriju snažnih vazdušnih napada na Zaporožje, a prema izveštajima ruskih vojnih kanala, na grad je za samo sat vremena bačeno čak 20 avio-bombi.
Velika Britanija će na svojoj teritoriji proizvoditi ukrajinske borbene dronove srednjeg i dugog dometa, čime Kijev dobija mogućnost da poveća proizvodnju oružja namenjenog napadima duboko unutar Rusije, bez izlaganja fabrika svakodnevnim ruskim raketnim udarima.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija bi početkom naredne nedelje mogla zvanično da bude označena kao odgovorna za pokušaj napada dronom sa eksplozivom na aerodromu Lajpcig/Hale, posle čega Berlin sprema "opsežan" paket mera protiv Moskve.
Slovački premijer Robert Fico pozvao je Evropsku komisiju da preventivno prati dešavanja u Srbiji, upozoravajući da u zemlji dolazi do urušavanja pravne države i da se ne sme dozvoliti ponavljanje tragedija koje su se dogodile u Slovačkoj.
Na Informer TV emitovan je novi podkast "Noć sa Vučkom", koji je vodio glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, a čiji je gost bio poslanik SNS-a Vladimir Đukanović.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević oštro je osudio monstruozne pretnje upućene Ani Brnabić i njenoj porodici, upozoravajući na sve opasniju atmosferu mržnje i nasilja.
Predsednik Republike Srpske Savo Minić izjavio je danas da je Igor Dodik, organizacioni sekretar Saveza nezavisnih socijaldemokrata (SNSD), mandatar za sastav nove vlade Srpske.
Član Predsedništva SNS Uglješa Mrdić najavio je podnošenje tužbe protiv KRIK-a zbog teksta u kojem je objavljeno da je kupio dva stana u Beogradu, tvrdeći da su iznete informacije neistinite, te da su mu narušeni čast i ugled.
Safeta Biševac iznela je niz skadaloznih stavova o Aleksandru Vučiću, pa poručila da SNS, iako je osvojio više od milion i sedamsto hiljada glasova i sačuvao gotovo sve svoje birače, ne bi trebalo da dobije poslanička mesta.
Proizvođač automobila Stelantis, objavio je da će obnoviti proizvodnju električnog i hibridnog Fijata 500 u Mirafioriju u Torinu posle pet nedelja obustave zbog manjka komponenti.
Zimski period donosi brojne poslovne prilike u Srbiji, posebno u delatnostima povezanim sa grejanjem i ogrevom, jer tokom hladnih meseci značajno raste potražnja za ovim uslugama.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Sjenici, na putnom pravcu Sjenica–Zlatar, život je izgubio Senad Dž. iz Sjenice, a prizor sa lica mesta ledi krv u žilama.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila u Prijepoljskoj ulici u Sjenici, na putnom pravcu Sjenica–Zlatar, život je izgubio Senad Dž. iz Sjenice.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Andrea Snajder visoka je 188 centimetara, a njen suprug Kori 162. Iako ih deli 26 centimetara u visini, zajedno su već 18 godina. Oboje su se tokom odrastanja suočavali sa nesigurnošću zbog svog izgleda, ali danas kažu da im je upravo njihova ljubav pomogla da prihvate sebe.
Posle više od 13 godina čekanja, Grand Theft Auto VI stigao je 19. novembra na konzole PlayStation 5 i Xbox Series X|S, donoseći veliki otvoreni svet, kriminal, slobodu izbora i ljubavnu priču u središtu radnje. Sada se nameće i pitanje mnogih roditelja: da li je GTA 6 primeren tinejdžerima.
Ishrana bogata kalijumom može pomoći u snižavanju krvnog pritiska i smanjenju rizika od srčanih oboljenja za 14 odsto, pokazuju rezultati studije objavljene u časopisu Journal of Human Hypertension. Kao jedan od najjačih prirodnih izvora ovog minerala posebno se izdvaja batat.
Majli Sajrus i muzičar Maks Morando rekli su "da" u senci starog Holivuda. Par se venčao u subotu, 21. novembra, na intimnoj ceremoniji u Palm Springsu, u istorijskoj kući koja je nekada bila u vlasništvu legendarnog Frenka Sinatre.
Možete da koristite najbolje začine i odaberete savršenu temperaturu za pečenje, ali ako u mesari izaberete pogrešan komad, rezultat će verovatno biti suv i žilav. Kada je cilj pečenje koje je mekano, sočno i koje se gotovo topi pod viljuškom, pravi izbor mesa čini ključnu razliku.
Diva Jelena Karleuša našla se u veoma neprijatnoj situaciji, nakon što su počeli da joj stižu pozivi od ljudi sa kojima uopšte nije pokušavala da stupi u kontakt.
Jedna od najpoznatijih pesama Zdravka Čolića, "Ona spava", krije potresnu životnu priču o 18-godišnjoj Milici Kostić iz Kruševca, čija je tragična sudbina potresla čitavu Jugoslaviju.
Reperka Mimi Mercedez doživela je neprijatno iskustvo kada je jedan obožavalac saznao privatnu adresu njenih roditelja i na nju poslao jeziv poklon - svinjsko srce.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.