Ukrajina je zvanično zatražila međunarodnu blokadu ruskog satelitskog sistema "Rasvet", koji Moskva razvija kao odgovor na Starlink, strahujući da bi njegova puna upotreba mogla ruskoj vojsci da obezbedi znatno bolju vezu i mogućnost upravljanja dronovima duboko iznad ukrajinske teritorije.
Ministar spoljnih poslova Ukrajine Andrij Sibiha saopštio je da je Kijev uputio zahtev Međunarodnoj uniji za telekomunikacije, specijalizovanoj agenciji Ujedinjenih nacija, da teritorija Ukrajine bude izuzeta iz prijavljenih zona pokrivanja svih snopova satelitskih mreža sistema "Rasvet", u svim frekvencijskim opsezima.
- Danas smo se zvanično obratili Međunarodnoj uniji za telekomunikacije sa zahtevom da se nacionalna teritorija Ukrajine isključi iz prijavljenih zona usluge svih snopova satelitskih mreža ruskog vojnog satelitskog sistema 'Rasvet' u svim frekvencijskim opsezima - saopštio je Sibiha.
Diplomatska nota prosleđena je Radiokomunikacionom birou ITU preko ukrajinske stalne misije pri kancelariji UN i drugim međunarodnim organizacijama u Ženevi.
Kijev traži blokadu i iznad drugih država
Ukrajina se, međutim, nije zaustavila samo na sopstvenoj teritoriji.
Sibiha je pozvao ukrajinske partnere da podrže zahtev Kijeva i preduzmu korake kako bi rad "Rasveta" bio ograničen i iznad teritorija drugih država.
- Pozivamo sve partnere da podrže naš stav i preduzmu sve moguće korake kako bi blokirali funkcionisanje 'Rasveta', ne samo iznad suverene teritorije Ukrajine, već i iznad suverenih teritorija drugih država - poručio je ukrajinski ministar.
Sibiha je ruski sistem označio kao vojni i tvrdi da Moskva ne namerava da ga koristi samo za civilne komunikacije, već i kao podršku vojnim operacijama.
Ruska kompanija "Biro 1440", koja razvija "Rasvet", sistem zvanično predstavlja kao nisko-orbitalnu mrežu za širokopojasni prenos podataka i globalno internet pokrivanje. Sam projekat, međutim, ima očigledan potencijal dvostruke namene, jer ista tehnologija može da služi civilnim korisnicima, ali i vojnim jedinicama, komunikacijama i upravljanju bespilotnim sistemima.
Važno je, međutim, da Sibiha nije tražio da ITU fizički zabrani ruskim satelitima da preleću Ukrajinu. Međunarodna unija za telekomunikacije ne određuje putanju satelita na taj način. Ukrajinski zahtev odnosi se na prijavljene zone pružanja usluge i korišćenje radio-frekvencijskog spektra.
Ukrajinski savetnik već upozorio: "Rasvet" će nam biti problem
Razlog za nervozu u Kijevu postao je mnogo jasniji nekoliko nedelja ranije.
Savetnik ukrajinskog predsednika za razvoj odbrambenih tehnologija Sergej "Fleš" Beskrestnov upozorio je da bi ruska satelitska mreža mogla da postane ozbiljan problem za Oružane snage Ukrajine (OSU).
Prema njegovoj proceni, "Rasvet" bi ruskim jedinicama mogao da poboljša vezu na frontu, ali mnogo ozbiljniji problem vidi u mogućnosti povezivanja bespilotnih letelica sa satelitima.
- Mreža satelita 'Rasvet' postaće problem za nas - upozorio je Beskrestnov.
On je objasnio da ukrajinska vojska trenutno ne može jednostavno da koristi Starlink za onlajn upravljanje dronovima duboko iznad ruske teritorije, dok bi Moskva sa sopstvenom satelitskom konstelacijom mogla da izbegne takvo ograničenje.
Prema njegovoj proceni, ruske snage bi tako mogle da upravljaju dronovima preko satelitske veze i tokom napada duboko unutar Ukrajine. Zbog toga je Beskrestnov još tada poručio da razvoj načina za ometanje "Rasveta" mora da postane jedan od ukrajinskih prioriteta.
Zamenik šefa ukrajinske vojne obaveštajne službe Vadim Skibicki takođe je početkom avgusta upozorio da Rusija sistem razvija brže nego što je Kijev očekivao. Prema ukrajinskim procenama, puna mreža trebalo bi da funkcioniše po principu sličnom Starlinku kada dovoljan broj satelita bude raspoređen u orbiti.
Prvih 16 satelita već poslato u orbitu
"Biro 1440" je 23. marta ove godine lansirao prvih 16 satelita operativne konstelacije "Rasvet".
Sateliti su raketom "Sojuz-2.1b" poslati u nisku Zemljinu orbitu, posle čega je kontrolu nad njima preuzeo operativni centar kompanije.
Drugo paketno lansiranje obavljeno je 19. jula, a kompanija je 20. jula saopštila da su sateliti uspešno odvojeni od rakete i stavljeni pod kontrolu centra "Biroa 1440".
Tehnologija koja se nalazi u njima pokazuje zašto Kijev pažljivo prati projekat.
Sateliti koriste komunikacionu arhitekturu 5G NTN, odnosno 5G mrežu namenjenu komunikaciji preko ne-zemaljskih platformi. Opremljeni su laserskim terminalima za direktnu komunikaciju između satelita, unapređenim sistemima napajanja i plazmenim pogonom.
Prema podacima samog "Biroa 1440", planirana orbita nalazi se na približno 800 kilometara visine, maksimalna brzina veze trebalo bi da dostigne jedan gigabit u sekundi, dok bi kašnjenje signala trebalo da bude manje od 70 milisekundi.
Moskva ga otvoreno nazvala odgovorom na Starlink
Da ruske ambicije idu mnogo dalje od nekoliko eksperimentalnih satelita potvrdio je i direktor Roskosmosa Dmitrij Bakanov.
- Naš odgovor Starlinku daćemo projektom 'Rasvet', koji razvija 'Biro 1440'. Napravićemo nisko-orbitalnu širokopojasnu komunikaciju - rekao je Bakanov.
Komercijalni početak rada sistema planiran je za 2027. godinu, dok ruska kompanija namerava da u narednim godinama u orbiti izgradi konstelaciju od više stotina satelita.
Upravo je iskustvo iz rata u Ukrajini pokazalo koliko satelitski internet može da promeni stanje na bojnom polju. Starlink je ukrajinskim jedinicama omogućio stabilnu komunikaciju, razmenu podataka i povezivanje velikog broja sistema čak i tamo gde je klasična telekomunikaciona infrastruktura uništena ili ometana.
Kijev sada strahuje da bi Moskva sopstvenom konstelacijom mogla da dobije deo iste prednosti.
Zbog toga se borba protiv "Rasveta" više ne vodi samo na tehnološkom nivou. Ukrajina je pokušava da prebaci i u međunarodne institucije, pre nego što ruska mreža dobije dovoljan broj satelita da postane stalno dostupna iznad zone borbenih dejstava.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Ruske snage izvele su tokom noći seriju udara na Kijev i njegovu okolinu, kao i na ciljeve u Dnjepropetrovskoj, Harkovskoj, Nikolajevskoj i Čerkaskoj oblasti, dok se u ukrajinskoj prestonici posle eksplozija vide požari i gust dim.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije Džon Retklif tokom tajne posete Moskvi predložio je održavanje trojnog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa, ruskog predsednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, objavio je Aksios pozivajući se na dva izvora upoznata sa razgovorima.
Lanac Starlink satelita treće veče zaredom primećen je iznad Moskve i Moskovske oblasti, u trenutku kada Kijev od Ilona Maska traži dozvolu da ovu mrežu koristi za navođenje dronova na ciljeve do 200 kilometara unutar Rusije.
Rusija je pokrenula serijsku proizvodnju sistema za elektronsko ratovanje „Volna Kupol Garant“, napravljenog za ometanje Starlinka, a ruska vojna industrija tvrdi da bi desetine ovih kompleksa, uključene istovremeno, mogle privremeno da izazovu ozbiljan poremećaj rada satelitske mreže Ilona Maska.
Velika Britanija prvi put posle više decenija obnavlja državne planove za funkcionisanje zemlje u slučaju velikog rata, dok se građanima savetuje da kod kuće imaju zalihe vode, hrane i osnovne opreme za nekoliko dana ozbiljnih poremećaja.
Rumunija je spremna da sa Ukrajinom razvija odbrambenu proizvodnju i podeli svoje tehnologije i gotovo 50 godina iskustva u nuklearnoj energetici, izjavio je rumunski predsednik Nikusor Dan na samitu Karpatske osmorke C8 u Ukrajini.
Zaposleni u Kijevskoj gradskoj državnoj administraciji navodno već nekoliko dana obilaze građane, sastavljaju spiskove za moguće preseljenje i prikupljaju njihove lične podatke, dok im je naloženo da čitavu akciju ne nazivaju „evakuacijom“, već „privremenim preseljenjem“
Najviši ekonomski izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina Kiril Dmitrijev i rukovodstvo Alternative za Nemačku (AfD) počeli su pripreme za sastanak na kojem bi se razgovaralo o ponovnom pokretanju isporuka ruskog gasa Nemačkoj
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Ruski predsednik Vladimir Putin glasao je preko interneta na izborima za novi saziv Državne dume, ali je snimak iz njegovog kabineta ubrzo zasenio političku poruku.
Predsednik SAD Donald Tramp potpisao je novi paket sankcija protiv Rusije kojim Bela kuća dobija široka ovlašćenja da uvede carine do 100 odsto državama koje kupuju najveće količine ruske nafte i gasa ili pomažu Moskvi da zaobiđe postojeća ograničenja.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Nove skandalozne objave prvog sa uličarske i blokaderske liste Ilije Srdanovića osvanule su na društvenim mrežama i izazvale potpunu nevericu i zgražavanje javnosti u Srbiji.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Na štandu blokaderske grupacije pojavila se dr Maja Krstić, kandidatkinja za narodnu poslanicu sa blokaderske liste, koja je izgovorila reči koje su blago rečeno šokirale i duboko uvredile čitavu Srbiju.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", prilikom posete etno selu "Moravski konaci" u Velikoj Plani, govorio je za medije o svim aktuelnim temama, pa prokomentarisao komičan pokušaj blokadera koji su hteli da izazovu incident na pijaci u Smederevu.
Potpredsednica Glavnog odbora SNS Ana Brnabić oglasila se povodom posete predsednika Aleksandra Vučića Smederevu i poručila da se na tom mestu najbolje videla razlika između pristojne, tolerantne i ujedinjene Srbije i blokadera.
Predsednica Narodne skupštine Ana Brnabić oglasila se moćnom video-porukom na svom Instagram nalogu i do nogu potukla bezidejnu, neodgovornu i cirkusku kampanju blokadera.
Blokaderka Sofija Mandić, članica Republičke izborne komisije i izvršna direktorka Centra za pravosudna istraživanja, našla se u neprijatnoj situaciji kada ju je redakcija "Vesti Online" posle tribine ProGlasa u Minhenu upitala na koju je državnu instituciju pozivala građane iz dijaspore da izvrše pritisak.
Aleksandar Vasiljković, doktor fizike na Kembridžu, zajedno sa Bogoljubom Đurićem osvojio je 1.200.000 dinara u kvizu „Potera" i odmah znao kome ide deo novca - bolesnom dečaku.
Nema ko ne zna za sportsku legendu Čačka, Srbije, ali i bivše Jugoslavije Radmila Mišovića. Danas uživa u penziji, a nedavno ga je posetio predsednik Srbije Aleksandar Vučić.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Kraguјevcu otkrili su improvizovanu laboratoriјu za veštački uzgoј marihuane, kao i tri zasada marihuane i uhapsili R. M. (67) iz Kragujevca.
Policijski službenici Policijske uprave Banjaluka sprovode veliku akciju usmerenu na hapšenje i procesuiranje osumnjičenih za neovlašćenu proizvodnju i promet droge.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Nišu određeno je zadržavanje C. D. (46) i njenom sinu M. J. (24) iz Dolova kod Pančeva zbog sumnje da su u Sokobanji izveli razbojništvo i od starice T. B. (86) oteli ogromnu sumu novca i dragocenosti.
Ljiljana B. (57) ubijena je noćas oko 4 sata ujutru u stanu u kojem je živela sa sinom A.B. (21). Njoj je, kako se sumnja, sin naneo višestruke ubodne rane nožem.
Kultni filmski hit „Niske strasti“ iz 1992. godine, koji je na blagajnama ostvario neverovatnu zaradu od 352 miliona dolara, decenijama je skrivao mračne tajne iza kulisa, o kojima su glavna glumica i reditelj tek kasnije progovorili.
Netfliks je zvanično najavio rad na novoj dramskoj miniseriji pod nazivom "The Retrievals", zasnovanoj na šokantnim istinitim događajima koji su potresli američku javnost i medicinsku zajednicu.
Legendarna filmska diva Sofija Loren sutra proslavlja 92. rođendan, a širom sveta s pravom nosi titulu neuništivog simbola vanvremenske i svetske lepote.
Čarls Spenser, brat princeze Dajane, u svojoj novoj knjizi "Labudova pesma: Dajana, moja sestra" izneo je brojne detalje o poslednjim godinama života svoje sestre, njenom odnosu sa tadašnjim princom Čarlsom, kao i događajima koji su pratili njenu sahranu 1997. godine.
Jesen je period kada se u mnogim domaćinstvima priprema zimnica, a kupus je gotovo nezaobilazan. Na pijacama je tada ponuda velika, ali kupci često nisu sigurni kako da procene kvalitet glavice koju žele da kupe.
Izreka "ko jednom prevari, varaće zauvek" često se koristi kao pravilo kada se govori o partnerskim odnosima. Međutim, naučna istraživanja pokazuju nešto nijansiraniju sliku.
Dok u mnogim evropskim gradovima nekoliko stotina evra jedva pokriva deo troškova stanovanja, jedna Britanka tvrdi da joj sličan iznos u Vijetnamu omogućava veoma udoban život.
Guglov AI model Gemini pristupio je internetu i hakovao tri kompanije tokom testa svojih sposobnosti u oblasti sajber bezbednosti, što je prvi poznati slučaj da je sistem veštačke inteligencije ove kompanije samostalno izveo takvu radnju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.