Američki vojni vrh sve pažljivije gleda ka orbiti, jer Rusija, prema zapadnim procenama, razvija sisteme koji ne moraju da obore satelit da bi napravili ozbiljnu štetu — dovoljno je da ga prate, zaslepe, ometaju ili u pravom trenutku izbace iz igre.
U centru te zabrinutosti nalazi se ruski program „Nivelir“, koji se povezuje sa satelitima-inspektorima, manevrišućim orbitalnim aparatima i takozvanim sistemima „Matrjoška“, za koje zapadni analitičari tvrde da mogu da nose manje objekte sakrivene unutar glavnog satelita.
Za Pentagon je problem jasan: Amerika je vojno, obaveštajno i komunikaciono duboko vezana za satelite. Ako bi u velikom sukobu deo te mreže bio ometen ili onesposobljen, posledice bi se odmah videle na zemlji — od izviđanja i navođenja raketa, do komunikacije jedinica i praćenja protivničkih snaga.
Rusija traži slabost u američkoj satelitskoj mreži
Rusija nema satelitsku infrastrukturu veličine američke, niti može brojčano da prati Vašington u orbiti. Upravo zato, prema oceni vojnih posmatrača, Moskva razvija drugačiji pristup: ne pokušava da ima više aparata, već da pronađe način da ugrozi one najvažnije američke.
U tu sliku uklapaju se različita sredstva. Pominju se rakete sistema „Kontakt“, koje bi mogli da nose visinski presretači MiG-31, zatim S-500 „Prometej“, za koji se tvrdi da može da gađa i ciljeve u kosmosu, uključujući balističke rakete i satelite.
Tu su i laserski sistemi poput „Zadire“, kao i sredstva radio-elektronske borbe, koja ne moraju fizički da unište satelit. Dovoljno je da mu poremete elektroniku, zaslepe senzore ili prekinu komunikaciju.
Ipak, najveću nervozu izazivaju orbitalni sistemi. Sateliti-inspektori mogu da menjaju putanju, prilaze drugim aparatima, posmatraju ih iz blizine, a u teoriji i da ometaju njihov rad. Zbog toga ih američki vojni analitičari ne gledaju kao obične naučne ili tehničke aparate, već kao moguće oružje za budući rat u svemiru.
„Matrjoška“ u orbiti
Posebno mesto u tim procenama imaju ruski sateliti koje zapadni izvori opisuju kao „Matrjoške“. Ideja je jednostavna, ali za protivnika veoma neprijatna: veliki satelit u sebi može da krije manji objekat, koji se kasnije oslobađa u orbiti.
Takav objekat ne mora odmah da uradi ništa. Može da čeka, menja položaj, približi se drugom satelitu ili ostane kao sredstvo pritiska u slučaju krize. Upravo se takav koncept dovodi u vezu sa projektom „Nivelir“.
Rusija, prema navodima vojno-kosmičkih izvora, ovakve eksperimente sprovodi još od 2013. godine. Pojedini ruski sateliti su tokom godina izvodili manevre koji su izazivali pažnju međunarodnih posmatrača, jer nisu izgledali kao rutinsko održavanje orbite.
Jedan od najosetljivijih slučajeva dogodio se u maju 2025. godine, kada je, prema tvrdnjama zapadnih posmatrača, ruski satelit postavljen na putanju gotovo istu kao američki izviđački satelit NRO 338 KEYHOLE.
Taj američki aparat pripada najvrednijim sistemima za orbitalno izviđanje, jer može da pravi snimke veoma visoke rezolucije. Drugim rečima, nije reč o običnom satelitu, već o jednom od očiju američke obaveštajne strukture.
Prema istim tvrdnjama, ruski satelit ga prati bez direktnog približavanja, ali i bez napuštanja slične orbite. Navodi se i da još tri ruska aparata izvode slične aktivnosti prema drugim američkim izviđačkim sistemima.
Incident iz 2020. otvorio staro pitanje
Američku pažnju posebno je privukao događaj iz 2020. godine, kada je jedan ruski aparat, prema tvrdnjama zapadnih posmatrača, izbacio objekat velikom brzinom u orbiti.
Kasnije su i drugi ruski sateliti pokazali mogućnost otvaranja i oslobađanja skrivenih objekata nepoznate namene. Neki su to činili brzo posle lansiranja, a neki tek posle dužeg vremena, što dodatno pojačava sumnje da se radi o sistemima koji mogu da čekaju pravi trenutak za aktiviranje.
Zato deo američkih vojnih stručnjaka veruje da Moskva razvija orbitalna sredstva koja bi u ozbiljnom sukobu mogla da budu upotrebljena protiv ključnih američkih satelita.
To ne bi morao da bude spektakularan napad sa eksplozijom u kosmosu. Mnogo opasniji scenario bio bi tiho onesposobljavanje: ometanje senzora, izbacivanje aparata iz funkcije, prekid veze ili stvaranje opasnosti u neposrednoj blizini satelita.
Ruske jedinice pomerile su liniju fronta na jednom od najosetljivijih pravaca u Donbasu, prema Kramatorsku i Slavjansku, gradovima preko kojih ukrajinska vojska godinama drži snabdevanje svojih snaga u tom delu fronta.
U Kongresu SAD radi se na zakonu koji bi Donaldu Trampu dao šira ovlašćenja da uvede sankcije zemljama i strukturama koje učestvuju u kupovini ruske nafte.
Dron je pogodio Amursku ulicu na severozapadu Moskve, deo grada koji je kolima udaljen oko 35 minuta od Crvenog trga, dok je Rusija tokom noći bila pod jednim od najvećih ukrajinskih napada od početka rata.
Kineski trgovački brod pogođen je tokom noćnog ruskog napada u ukrajinskim teritorijalnim vodama, samo dan pre nego što Vladimir Putin stiže u Peking na sastanak sa Si Đinpingom.
Rusija ne može da dođe do odlučujuće prednosti na frontu dok ukrajinska vojska ima stabilnu vezu preko sistema Starlink, ocenio je osnivač Cargrada Konstantin Malofejev, tvrdeći da je upravo satelitska mreža Ilona Maska postala jedno od najvažnijih oružja Kijeva.
Starlink sve ozbiljnije menja odnos snaga na frontu i postaje jedan od najvećih problema za rusku pozadinu, jer ukrajinski dronovi sada sve češće pogađaju ciljeve desetinama kilometara iza prve linije borbe.
Ruski predsednik Vladimir Putin nema nameru da napadne evropske članice NATO-a, već računa da će se politička slika u Evropi promeniti iznutra, ocenio je bivši analitičar CIA Rej Mekgavern u emisiji RT-a „Efekat Sančeza“.
Ukrajinska vojna komanda strahuje da bi Rusija mogla da pokuša širenje fronta sa severa, preko beloruske teritorije, kako bi razvukla Oružane snage Ukrajine (OSU) i naterala Kijev da deo jedinica povuče sa ključnih pravaca na istoku zemlje.
Rezultati razgovora Donalda Trampa i Si Đinpinga pokazuju da je Vašington sve bliži ideji da Ukrajinu posmatra kao deo ruske zone interesa, ocenio je bivši savetnik Leonida Kučme Oleg Soskin.
Najbrži način da Rusija pokuša da završi rat u Ukrajini nije slanje novih velikih snaga na front, već mnogo šira upotreba vazdušnih i raketnih udara, ocenio je bivši analitičar CIA za Rusiju Džordž Bib.
Izjava litvanskog ministra spoljnih poslova Kestutisa Budrisa da NATO ima sredstva za udar na rusku vojnu infrastrukturu u Kalinjingradskoj oblasti izazvala je oštru reakciju Moskve, a portparol Kremlja Dmitrij Peskov ocenio je da je takva poruka „na granici ludila“.
Litvanija je proglasila vazdušnu opasnost u više delova zemlje, uključujući Vilnjus, nakon što je u blizini granice primećen sumnjivi dron koji se kretao iz pravca Belorusije, saopštilo je Ministarstvo odbrane Litvanije.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske jedinice pomerile su liniju fronta na jednom od najosetljivijih pravaca u Donbasu, prema Kramatorsku i Slavjansku, gradovima preko kojih ukrajinska vojska godinama drži snabdevanje svojih snaga u tom delu fronta.
Glavni finansijer blokadera u Gornjem Milanovcu je vlasnik Fudbalskog kluba "Metalac", Dragoljub Vukadinović Vukadinac, čiji je sin redovni posetilac zgubidanskih okupljanja u tom kraju.
Rezultati razgovora Donalda Trampa i Si Đinpinga pokazuju da je Vašington sve bliži ideji da Ukrajinu posmatra kao deo ruske zone interesa, ocenio je bivši savetnik Leonida Kučme Oleg Soskin.
Informer je došao do ekskluzivnog otkrića zašto političar Vladan Đokić, koji bi trebalo da bude rektor Beogradskog univerziteta, podiže školarine u Beogradu.
Blokaderski samozvani "stručnjak" za spoljnu politiku, posebno za Mađarsku i nekadašnjeg premijera te zemlje Viktora Orbana, koji je početkom aprila ove godine izazvao salve negativnih reakcija na društvenim mrežama, ali i podsmeh, sada se ponovo oglasio.
Borba za mandate i optužbe za lažnu podršku studentima sada je preraslo u otovoreni sukob na mrežama, i to direktno između opozicionih političara i njihovih medija.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić oglasio se na svom zvaničnom Instagram nalogu povodom dolaska Časnog pojasa Presvete Bogorodice i čestica Časnog krsta u Beograd, istakavši da ovaj događaj nosi istorijski značaj za celu zemlju.
Skandal koji trese engleski fudbal otvorio je mnogo ozbiljnije pitanje - ako je tajkun Dragan Šolak bio spreman da preko svog kluba učestvuje u špijuniranju rivala u jednoj od najstrože kontrolisanih sportskih liga na svetu, postavlja se pitanje gde je sve još bio spreman da pomera granice i krši pravila zarad interesa i profita.
Samo na TV Informer danas u 13.30 ekskluzivna saznanja o poslovanju trojice najvećih blokadera - Dragana Bjelogrlića, Gordana Kičića i Tihomira Stanića.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
U Srbiji više od 2.000 ljudi čeka na transplantaciju! Svi oni zavise od nečijeg "da" i dobre volje porodice da organe svog preminulog člana donira ljudima kojima od toga zavisi život.
Na Spasovdan, kiša u Srbiji prema narodnom verovanju donosi blagoslov poljoprivrednicima, jer kao neprocenjiv znak najavljuje izuzetno rodnu godinu i pune ambare.
Sretko Kalinić (52), bivši član "zemunskog klana" i Vladimir Šaranović (49), bratanac ubijenih nekrunisanih kraljeva kocke Branislava i Slobodana Šaranovića šetaju zajedno u zatvoru "Zabela".
Jedna od najznačajnijih ličnosti domaće muzičke scene, maestro Bojan Suđić, istaknuti dirigent, profesor na Fakultetu muzičke umetnosti i direktor Beogradske filharmonije, bio je gost emisije „Perspektive“ na televiziji K1.
Više od 130 predmeta koji su pripadali pokojnom američkom glumcu Metjuu Periju, legendarnom Čendleru Bingu iz kultne serije "Prijatelji", biće ponuđeno na velikoj aukciji 5. juna u Dalasu.
Dragomir Bojanić Gidra nosio je duboku tugu koju je malo ko mogao da nasluti. Smrt majke i streljanje oca, srpskog oficira, kada je imao samo devet godina, primorali su ga za život zarađuje u fabrici.
Rakuten Viber je lansirao novu eSIM uslugu namenjenu putnicima, koja je potpuno ugrađena u samu aplikaciju i može se koristiti bez dodatnih instalacija.
Za mnoge ljude putovanje avionom predstavlja prijatno i uzbudljivo iskustvo, ali turbulencije često izazivaju strah. Stručnjaci su otkrili pravila kojih treba da se pridržavate radi bezbednosti.
Pevačica Rada Manojlović konačno je stavila tačku na spekulacije o navodnom sukobu sa koleginicom Katarinom Grujić, otkrivši svoju stranu priče na njenom rođendanu i promociji novog albuma.
Na glamuroznoj proslavi rođendana i promociji novog albuma Katarine Grujić, pažnju prisutnih nije privukla samo slavljenica, već i nesvakidašnji performans koji je podigao atmosferu do usijanja.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar