Rusija ne može da dođe do odlučujuće prednosti na frontu dok ukrajinska vojska ima stabilnu vezu preko sistema Starlink, ocenio je osnivač Cargrada Konstantin Malofejev, tvrdeći da je upravo satelitska mreža Ilona Maska postala jedno od najvažnijih oružja Kijeva.
Po njegovom viđenju, rat se više ne vodi samo artiljerijom, dronovima i pešadijom, već i kontrolom komunikacija. Ko ima vezu, taj brže vidi, brže gađa i brže pomera jedinice.
Upravo zato on pitanje Starlinka ne vidi kao sporednu tehničku temu, već kao jedan od centralnih problema čitavog sukoba.
Starlink kao nervni sistem ukrajinske vojske
Prema Malofejevljevoj proceni, u orbiti se trenutno nalazi između 7.000 i 9.000 aktivnih satelita Starlinka, dok se iznad zone sukoba u svakom trenutku kreće više od stotinu takvih uređaja.
Većina njih raspoređena je na visini od oko 550 kilometara iznad Zemlje, a upravo ta mreža, smatra on, čini kičmu ukrajinske vojne komunikacije.
Malofejev navodi da bi za Moskvu najpovoljnije rešenje bio dogovor sa Ilonom Maskom. On podseća da je Mask ranije u pojedinim izjavama pokazivao razumevanje za ruske stavove i kritikovao ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, ali dodaje da se na terenu ništa presudno nije promenilo — Starlink i dalje radi u Ukrajini.
Zbog toga predlaže da Moskva postavi jasan zahtev: ili da se sistem isključi u zoni sukoba, ili da svim stranama bude omogućen pristup pod istim uslovima.
Ako se to ne dogodi, Malofejev smatra da bi Rusija mogla da pređe na mnogo tvrđe poteze.
On pominje mogućnost udara na infrastrukturu od koje zavisi rad sistema, uključujući podmorske optičke kablove i bazne stanice u Evropi preko kojih, prema njegovim tvrdnjama, signal stiže do terminala u Ukrajini. Posebno navodi Poljsku i Nemačku kao važne tačke u tom lancu.
Malofejev tvrdi da Rusija ima tehnička sredstva za takve operacije, ali naglašava i da bi u sličnim incidentima na moru uvek bilo teško nedvosmisleno dokazati ko stoji iza napada.
Pretnja iz svemira i opasna granica eskalacije
Najradikalniji deo njegove analize odnosi se na mogućnost napada na satelite u orbiti. Malofejev podseća da Rusija poseduje protivsatelitske sisteme, među kojima pominje „Peresvet“ i raketu „Nudolj“, koja je ranije korišćena u testu protiv starog ruskog kosmičkog aparata „Kosmos-1408“.
Ipak, on priznaje da pojedinačno obaranje satelita ne bi bilo jednostavno rešenje. Starlink se proizvodi serijski, satelita je mnogo, a protivsatelitske rakete su skupe i ne mogu se trošiti kao obična municija.
Zato govori o drugačijem pristupu, koji opisuje kao stvaranje velikog broja fragmenata u orbiti. Prema njegovoj zamisli, sitni delovi metala, zbog ogromnih brzina u niskoj Zemljinoj orbiti, mogli bi da izazovu lančana oštećenja satelita.
Malofejev se poziva na takozvani Keslerov efekat — scenario u kojem svemirski otpad pokreće novi talas sudara i stvara opasnu zonu za sve objekte na određenim visinama.
On tvrdi da bi takav udar najpre pogodio solarne panele satelita, a da bi se potom oštećenja širila kroz orbitalnu grupaciju. U tom kontekstu pominje i Iran i Severnu Koreju kao zemlje koje bi, prema njegovom mišljenju, mogle da raspolažu određenim tehničkim kapacitetima.
Međutim, upravo tu dolazi i najveće upozorenje. Takav scenario ne bi pogodio samo Starlink, već bi mogao da stvori pojas opasnog svemirskog otpada oko planete i ozbiljno oteža pristup svemiru na neodređeno vreme.
Malofejev zbog toga zaključuje da niko razuman nema interes da se takva granica zaista pređe. Ipak, smatra da upravo zbog te opasnosti ultimatum Starlinku treba da bude poslednje upozorenje pre daljih poteza Moskve.
Za Rusiju je poruka jasna: dok ukrajinske jedinice imaju stabilnu satelitsku vezu, svaki ruski prodor na frontu biće skuplji, sporiji i teži. Za Zapad je, međutim, ova izjava još jedan signal da se rat sve više pomera iz rovova u oblasti komunikacija, infrastrukture i svemira.
Dnevni red posete ruskog predsednika Vladimira Putina Pekingu pokazuje da Kina ruskom lideru daje izuzetno važan politički tretman, mnogo širi i sadržajniji od protokola koji je pratio nedavnu posetu američkog predsednika Donalda Trampa.
Ruska vojska od 19. do 21. maja održava vežbe za pripremu i upotrebu nuklearnih snaga u uslovima pretnje agresijom, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Kineski predsednik Si Đinping rekao je američkom predsedniku Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da zažali zbog odluke da pokrene rat u Ukrajini.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Rusija bi, prema dogovoru Vladimira Putina i Donalda Trampa, trebalo da isporuči više od 4,8 miliona tona dizela američkom i svetskom tržištu, ali je pitanje koliko tog goriva zaista može da obezbedi.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je naredio vojsci da do januara 2027. godine zauzme Zaporožje i izbije na liniju reke Dnjepar, odnosno da preuzme kontrolu nad levobalnim delom grada, objavio je ukrajinski kanal „Operativni inform“.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski strahuje da bi članovi vlade i poslanici Vrhovne rade mogli da napuste Kijev zbog sve teže situacije u prestonici, tvrdi bivši savetnik ukrajinskog predsednika Leonida Kučme Oleg Soskin.
Ukrajinski dronovi izveli su tokom noći 10. oktobra masovan napad na Rostovsku oblast, u kojem je, prema izveštajima sa terena, pogođen naftni terminal „Jug Rusi“ u Rostovu na Donu, dok su oštećeni most, stambene zgrade i dva broda u Azovu.
Sjedinjene Američke Države zapretile su Ukrajini obustavom razmene obaveštajnih podataka ukoliko njena vojska nastavi napade na ruske rafinerije, objavio je američki portal Aksios.
Avion kojim je ruski predsednik Vladimir Putin otputovao u Turkmenistan nije mogao da sleti u Moskvu po povratku 9. oktobra zbog napada ukrajinskih bespilotnih letelica, pa je preusmeren u Sankt Peterburg, pokazuju podaci servisa Flajtradar24.
Od 100 milijardi evra koje je nemačka vlada prikazala kao pomoć Ukrajini, samo 41,7 milijardi može se računati kao stvarna bilateralna podrška toj zemlji, pokazalo je istraživanje Instituta za svetsku ekonomiju iz Kila, objavljeno 8. oktobra.
Francuska vojska mora da se pripremi za mogućnost velikog oružanog sukoba sa Rusijom, izjavila je ministarka odbrane Katrin Votren tokom rasprave o vojnom budžetu za 2027. godinu u Narodnoj skupštini Francuske.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dnevni red posete ruskog predsednika Vladimira Putina Pekingu pokazuje da Kina ruskom lideru daje izuzetno važan politički tretman, mnogo širi i sadržajniji od protokola koji je pratio nedavnu posetu američkog predsednika Donalda Trampa.
Predizborni miting liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" održao se danas na Gradskom trgu u Leskovcu. Na mitingu se obratio nosilac liste Aleksandar Vučić.
Nakon što je na društvenim mrežama osvanuo snimak Jakova Jozinovića koji izvodi pesmu osvedočenog srbomrsca Marka Perkovića Tompsona, korisnici "Iksa" oštro su udarili na mlađeg pevača, opažajući da mu ne smetaju srpske pare dok peva Tompsonove pesme.
Sukob između pristalica bloakderskog pokreta i opozicone koalicije "Evropska Srbija" preneo se na društvene mreže, nakon što je profil "RAF Blokada" ismejao članove ove koalicije koji su, kako tvrde, dolazili na studentske štandove da se žale na njihove objave.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je večeras u Krčedinu da političke razlike ne smeju biti opravdanje za nasilje, ističući da napadi na žene i građane koji imaju drugačije političke stavove nisu prihvatljivi, i pozvao na mir i stabilnost uoči izbora 25. oktobra.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Bivši učesnik Exatlona Srbija Mensur Ajdarpašić progovorio je o svojim ishitrenim i agresivnim reakcijama, do kojih je dolazilo kada je u takmičenju gubio.
Mladi Hrvat (27) koji se sa Zapada preselio u Beograd privukao je pažnju korisnika društvenih mreža svojom pričom o životu u Srbiji, poručivši da nigde nije bio srećniji i da nijedan grad ne može da parira srpskoj prestonici.
Aldi je u Francuskoj hitno povukao više proizvoda zbog salmonele u mesu, odnosno piletini i slanini, ali i prekoračenih pesticida u pomorandžama i grožđu.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali posetio je 63. Oplenačku berbu u Topoli, ističući značaj očuvanja tradicije vinogradarstva, vinarstva i narodnog stvaralaštva.
Kriminalna grupa koja je uhapšena u velikoj akciji Evropola, a među kojima su i državljani Srbije, prema pisanju slovenačkih medija, dovodi se u vezu sa "kavačkim" klanom.
Pripadnici Interventne jedinice Policijske uprave u Novom Pazaru uhapsili su E. B. (46) iz tog grada zbog sumnje da je tokom sahrane fizički nasrnuo na trojicu službenika Okružnog zatvora i upućivao im pretnje.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Bojan K. (32) i Valentino J. (22) zbog postojanja osnova sumnje da su 8. oktobra 2026. godine u porti crkve na teritoriji GO Zvezdara neovlašćeno, radi prodaje, držali oko 10 kilograma opojne droge amfetamin.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Sa hladnijim danima raste rizik od kondenzacije i buđi u domu, a uzrok nisu uvek loša izolacija i vlaga spolja. Problem često stvaraju i svakodnevne navike tokom čišćenja i sušenja mokrih stvari.
Tehnika "sudoku pakovanja" sve je popularniji trik među ljubiteljima putovanja jer omogućava da sa svega nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe napravite veliki broj različitih kombinacija.
Pravi parfem može da bude mnogo više od završnog detalja u pripremi za izlazak. On naglašava lični stil, budi emocije i ostavlja utisak koji se dugo pamti.
Raste gotovo svuda, a mnogi ne znaju da maslačak može da se koristi i u ishrani. Njegovi listovi i koren sadrže korisne hranljive materije, a evo kako da ga uvrstite u jelovnik i na šta treba obratiti pažnju.
Pevačica Jasna Šćepanović gotovo četiri godine vodi borbu za starateljstvo nad sinom, a za to vreme, kako kaže, propušta veliki deo njegovog odrastanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.