Rusija ne može da dođe do odlučujuće prednosti na frontu dok ukrajinska vojska ima stabilnu vezu preko sistema Starlink, ocenio je osnivač Cargrada Konstantin Malofejev, tvrdeći da je upravo satelitska mreža Ilona Maska postala jedno od najvažnijih oružja Kijeva.
Po njegovom viđenju, rat se više ne vodi samo artiljerijom, dronovima i pešadijom, već i kontrolom komunikacija. Ko ima vezu, taj brže vidi, brže gađa i brže pomera jedinice.
Upravo zato on pitanje Starlinka ne vidi kao sporednu tehničku temu, već kao jedan od centralnih problema čitavog sukoba.
Starlink kao nervni sistem ukrajinske vojske
Prema Malofejevljevoj proceni, u orbiti se trenutno nalazi između 7.000 i 9.000 aktivnih satelita Starlinka, dok se iznad zone sukoba u svakom trenutku kreće više od stotinu takvih uređaja.
Većina njih raspoređena je na visini od oko 550 kilometara iznad Zemlje, a upravo ta mreža, smatra on, čini kičmu ukrajinske vojne komunikacije.
Malofejev navodi da bi za Moskvu najpovoljnije rešenje bio dogovor sa Ilonom Maskom. On podseća da je Mask ranije u pojedinim izjavama pokazivao razumevanje za ruske stavove i kritikovao ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, ali dodaje da se na terenu ništa presudno nije promenilo — Starlink i dalje radi u Ukrajini.
Zbog toga predlaže da Moskva postavi jasan zahtev: ili da se sistem isključi u zoni sukoba, ili da svim stranama bude omogućen pristup pod istim uslovima.
Ako se to ne dogodi, Malofejev smatra da bi Rusija mogla da pređe na mnogo tvrđe poteze.
On pominje mogućnost udara na infrastrukturu od koje zavisi rad sistema, uključujući podmorske optičke kablove i bazne stanice u Evropi preko kojih, prema njegovim tvrdnjama, signal stiže do terminala u Ukrajini. Posebno navodi Poljsku i Nemačku kao važne tačke u tom lancu.
Malofejev tvrdi da Rusija ima tehnička sredstva za takve operacije, ali naglašava i da bi u sličnim incidentima na moru uvek bilo teško nedvosmisleno dokazati ko stoji iza napada.
Pretnja iz svemira i opasna granica eskalacije
Najradikalniji deo njegove analize odnosi se na mogućnost napada na satelite u orbiti. Malofejev podseća da Rusija poseduje protivsatelitske sisteme, među kojima pominje „Peresvet“ i raketu „Nudolj“, koja je ranije korišćena u testu protiv starog ruskog kosmičkog aparata „Kosmos-1408“.
Ipak, on priznaje da pojedinačno obaranje satelita ne bi bilo jednostavno rešenje. Starlink se proizvodi serijski, satelita je mnogo, a protivsatelitske rakete su skupe i ne mogu se trošiti kao obična municija.
Zato govori o drugačijem pristupu, koji opisuje kao stvaranje velikog broja fragmenata u orbiti. Prema njegovoj zamisli, sitni delovi metala, zbog ogromnih brzina u niskoj Zemljinoj orbiti, mogli bi da izazovu lančana oštećenja satelita.
Malofejev se poziva na takozvani Keslerov efekat — scenario u kojem svemirski otpad pokreće novi talas sudara i stvara opasnu zonu za sve objekte na određenim visinama.
On tvrdi da bi takav udar najpre pogodio solarne panele satelita, a da bi se potom oštećenja širila kroz orbitalnu grupaciju. U tom kontekstu pominje i Iran i Severnu Koreju kao zemlje koje bi, prema njegovom mišljenju, mogle da raspolažu određenim tehničkim kapacitetima.
Međutim, upravo tu dolazi i najveće upozorenje. Takav scenario ne bi pogodio samo Starlink, već bi mogao da stvori pojas opasnog svemirskog otpada oko planete i ozbiljno oteža pristup svemiru na neodređeno vreme.
Malofejev zbog toga zaključuje da niko razuman nema interes da se takva granica zaista pređe. Ipak, smatra da upravo zbog te opasnosti ultimatum Starlinku treba da bude poslednje upozorenje pre daljih poteza Moskve.
Za Rusiju je poruka jasna: dok ukrajinske jedinice imaju stabilnu satelitsku vezu, svaki ruski prodor na frontu biće skuplji, sporiji i teži. Za Zapad je, međutim, ova izjava još jedan signal da se rat sve više pomera iz rovova u oblasti komunikacija, infrastrukture i svemira.
Dnevni red posete ruskog predsednika Vladimira Putina Pekingu pokazuje da Kina ruskom lideru daje izuzetno važan politički tretman, mnogo širi i sadržajniji od protokola koji je pratio nedavnu posetu američkog predsednika Donalda Trampa.
Ruska vojska od 19. do 21. maja održava vežbe za pripremu i upotrebu nuklearnih snaga u uslovima pretnje agresijom, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Kineski predsednik Si Đinping rekao je američkom predsedniku Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da zažali zbog odluke da pokrene rat u Ukrajini.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Kineski vojni naučnici predstavili su arsenal mikrotalasnog oružja impulsne snage do 100 gigavata, namenjenog ometanju i onesposobljavanju elektronskih sistema protivnika, uključujući satelite u niskoj Zemljinoj orbiti poput američke mreže „Starlink“.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u podkastu MD MEETS koji vodi direktor kompanije "Aksel Špringer" Matijas Defner nakon što je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski prvi put posetio Beograd.
Skoro 16.000 stranih dobrovoljaca iz najmanje 72 zemlje trenutno služi u Odbrambenim snagama Ukrajine, rekla je ukrajinski vojni ombudsman Olga Rešetilova.
Ruska vojska formirala je "Ukrajinsku dobrovoljačku brigadu specijalnih snaga", koja je sastavljena od bivših ukrajinskih vojnika koji su prebegli u Rusiju.
Bivši savetnik ukrajinskog predsedničkog kabineta Aleksej Arestovič priznao je da je Rusija stvorila satelitski komunikacioni sistem sličan američkom Starlinku.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Bivši visoki zvaničnici iz Velike Britanije, Francuske, Nemačke i Rusije održali su u julu sastanak u Beču kako bi razmotrili moguće uslove za mirovne pregovore o Ukrajini, prenose mediji, pozivajući se na izvore upoznate sa događajem.
Ruska vojska počela je da gradi čitave podzemne komplekse za skladištenje goriva u zoni specijalne vojne operacije, menjajući logistiku iz temelja kako bi ključne zalihe zaštitila od ukrajinskih bespilotnih letelica.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dnevni red posete ruskog predsednika Vladimira Putina Pekingu pokazuje da Kina ruskom lideru daje izuzetno važan politički tretman, mnogo širi i sadržajniji od protokola koji je pratio nedavnu posetu američkog predsednika Donalda Trampa.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je juče na pitanje koje interesuje celu Srbiju - Šta će se dogoditi sa našom zemljom ako na predstojećim izborima pobede blokaderi.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević ispričao je u drugom Kolegijumu Informera kako su ga blokaderi greškom kontaktirali i raspitivali se za koga će glasati.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić izjavio je danas da se ne mogu primenjivati dvostruki aršini gde se međunarodno priznata teritorija Srbije uzima bez odluke Saveta bezbednosti UN, a da se tome izražava protivljenje kada je reč o Ukrajini.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja najavio je novi korak.
Predsednica skupštinskog Odbora za KiM Danijela Nikolić ocenila je danas da je politika isključivosti, terora, konflikta i politika bez kompromisa došla na naplatu premijeru privremenih prištinskih institucija Aljbinu Kurtiju, te da on neće moći da formira vladu i da Prištinu čekaju novi izbori.
Iako prodaja novih dizelaša u Evropi beleži istorijski pad i čini manje od četvrtine ukupnog udela na tržištu, situacija kod uvoza polovnih automobila potpuno je drugačija.
Halil Sulejmanović (62) iz Bosne i Hercegovine, uhapšen je 6. avgusta u italijanskom gradu Sasariju, nakon što je ukrao kamion natovaren voćem i povrćem i pokušao da pobegne policiji.
Preuzimanje kontrole nad kompletnim lancem proizvodnje i distribucije narkotika predstavlja jedan od trendova u delovanju kriminalnih grupa, ocenjuje kriminolog Ratomir Antonović, a to potvrđuje i slučaj ilegalne laboratorije kod Smedereva.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Većina korisnika krivi procesor ili loše ažuriranje sistema kada Android telefon počne da koči, iako su za spor rad najčešće odgovorne svakodnevne aplikacije koje troše resurse u pozadini čak i kada mislite da su ugašene.
Nadica Zeljković, majka bivše voditeljke Kristine Kije Kockar, prokomentarisala je sukob sa Anabelom Atijas, ali i prekid prijateljstva ćerke sa pevačicom Katarinom Živković.
Pevačica Mala Cana oglasila se na društvenoj mreži Instagram i potresnom porukom obavestila rodbinu, prijatelje i kolege da priprema četrdesetodnevni pomen Andrije Bajića, koji je preminuo 7. jula.
Stajlinzi Jelene Karleuše gotovo svakodnevno pune rubrike šou-biza, a posebnu pažnju privlači njena raskošna kolekcija tašni, koja se može meriti sa garderoberima svetskih trendseterki.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.