Rusija ne može da dođe do odlučujuće prednosti na frontu dok ukrajinska vojska ima stabilnu vezu preko sistema Starlink, ocenio je osnivač Cargrada Konstantin Malofejev, tvrdeći da je upravo satelitska mreža Ilona Maska postala jedno od najvažnijih oružja Kijeva.
Po njegovom viđenju, rat se više ne vodi samo artiljerijom, dronovima i pešadijom, već i kontrolom komunikacija. Ko ima vezu, taj brže vidi, brže gađa i brže pomera jedinice.
Upravo zato on pitanje Starlinka ne vidi kao sporednu tehničku temu, već kao jedan od centralnih problema čitavog sukoba.
Starlink kao nervni sistem ukrajinske vojske
Prema Malofejevljevoj proceni, u orbiti se trenutno nalazi između 7.000 i 9.000 aktivnih satelita Starlinka, dok se iznad zone sukoba u svakom trenutku kreće više od stotinu takvih uređaja.
Većina njih raspoređena je na visini od oko 550 kilometara iznad Zemlje, a upravo ta mreža, smatra on, čini kičmu ukrajinske vojne komunikacije.
Malofejev navodi da bi za Moskvu najpovoljnije rešenje bio dogovor sa Ilonom Maskom. On podseća da je Mask ranije u pojedinim izjavama pokazivao razumevanje za ruske stavove i kritikovao ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, ali dodaje da se na terenu ništa presudno nije promenilo — Starlink i dalje radi u Ukrajini.
Zbog toga predlaže da Moskva postavi jasan zahtev: ili da se sistem isključi u zoni sukoba, ili da svim stranama bude omogućen pristup pod istim uslovima.
Ako se to ne dogodi, Malofejev smatra da bi Rusija mogla da pređe na mnogo tvrđe poteze.
On pominje mogućnost udara na infrastrukturu od koje zavisi rad sistema, uključujući podmorske optičke kablove i bazne stanice u Evropi preko kojih, prema njegovim tvrdnjama, signal stiže do terminala u Ukrajini. Posebno navodi Poljsku i Nemačku kao važne tačke u tom lancu.
Malofejev tvrdi da Rusija ima tehnička sredstva za takve operacije, ali naglašava i da bi u sličnim incidentima na moru uvek bilo teško nedvosmisleno dokazati ko stoji iza napada.
Pretnja iz svemira i opasna granica eskalacije
Najradikalniji deo njegove analize odnosi se na mogućnost napada na satelite u orbiti. Malofejev podseća da Rusija poseduje protivsatelitske sisteme, među kojima pominje „Peresvet“ i raketu „Nudolj“, koja je ranije korišćena u testu protiv starog ruskog kosmičkog aparata „Kosmos-1408“.
Ipak, on priznaje da pojedinačno obaranje satelita ne bi bilo jednostavno rešenje. Starlink se proizvodi serijski, satelita je mnogo, a protivsatelitske rakete su skupe i ne mogu se trošiti kao obična municija.
Zato govori o drugačijem pristupu, koji opisuje kao stvaranje velikog broja fragmenata u orbiti. Prema njegovoj zamisli, sitni delovi metala, zbog ogromnih brzina u niskoj Zemljinoj orbiti, mogli bi da izazovu lančana oštećenja satelita.
Malofejev se poziva na takozvani Keslerov efekat — scenario u kojem svemirski otpad pokreće novi talas sudara i stvara opasnu zonu za sve objekte na određenim visinama.
On tvrdi da bi takav udar najpre pogodio solarne panele satelita, a da bi se potom oštećenja širila kroz orbitalnu grupaciju. U tom kontekstu pominje i Iran i Severnu Koreju kao zemlje koje bi, prema njegovom mišljenju, mogle da raspolažu određenim tehničkim kapacitetima.
Međutim, upravo tu dolazi i najveće upozorenje. Takav scenario ne bi pogodio samo Starlink, već bi mogao da stvori pojas opasnog svemirskog otpada oko planete i ozbiljno oteža pristup svemiru na neodređeno vreme.
Malofejev zbog toga zaključuje da niko razuman nema interes da se takva granica zaista pređe. Ipak, smatra da upravo zbog te opasnosti ultimatum Starlinku treba da bude poslednje upozorenje pre daljih poteza Moskve.
Za Rusiju je poruka jasna: dok ukrajinske jedinice imaju stabilnu satelitsku vezu, svaki ruski prodor na frontu biće skuplji, sporiji i teži. Za Zapad je, međutim, ova izjava još jedan signal da se rat sve više pomera iz rovova u oblasti komunikacija, infrastrukture i svemira.
Dnevni red posete ruskog predsednika Vladimira Putina Pekingu pokazuje da Kina ruskom lideru daje izuzetno važan politički tretman, mnogo širi i sadržajniji od protokola koji je pratio nedavnu posetu američkog predsednika Donalda Trampa.
Ruska vojska od 19. do 21. maja održava vežbe za pripremu i upotrebu nuklearnih snaga u uslovima pretnje agresijom, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Kineski predsednik Si Đinping rekao je američkom predsedniku Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da zažali zbog odluke da pokrene rat u Ukrajini.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Rusija testira nove sposobnosti u svemiru koje bi mogle da ometaju GPS signal iznad Evrope, pišu zapadni mediji, pozivajući se na istraživanje stručnjaka sa Univerziteta Teksas u Ostinu i Univerziteta Stanford.
Rusija ubrzano jača svoju niskoorbitalnu satelitsku grupu, koja bi trebalo da pomogne vojsci u borbi protiv ukrajinskih dronova i omogući upravljanje teškim bespilotnim letelicama, izjavio je Vladimir Putin na sastanku sa veteranima Specijalne vojne operacije.
Američki vojni vrh sve pažljivije gleda ka orbiti, jer Rusija, prema zapadnim procenama, razvija sisteme koji ne moraju da obore satelit da bi napravili ozbiljnu štetu — dovoljno je da ga prate, zaslepe, ometaju ili u pravom trenutku izbace iz igre.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je Kijevsko-pečersku lavru pogodila raketa sistema Patriot, navodeći da je do nepravilnog rada kompleksa moglo da dođe zato što je Zapad Ukrajini isporučio rakete sa isteklim rokom upotrebe.
U Odesi je došlo do ozbiljnog incidenta tokom pokušaja Oružanih snaga Ukrajine da lansiraju rakete „flamingo“, kada su četiri projektila detonirala direktno na startnim položajima, prenose izvori koji prate situaciju na terenu.
Komandant nemačkog ratnog vazduhoplovstva, general-potpukovnik Holger Nojman, izjavio je da bi NATO, u slučaju rata sa Rusijom, gađao ciljeve u Sankt Peterburgu, Kalinjingradu, na Koljskom poluostrvu i Crnom moru.
Kijev već računa na mogućnost da uskoro izgubi Konstantinovku, Družkovku i Kramatorsk, a posle toga i celu slavjansko-kramatorsku aglomeraciju, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Oružane snage Ukrajine izvele su masovni napad dronovima na mostove između Krima i Hersonske oblasti, a posle udara oštećen je most kod Čongara i potpuno je obustavljen saobraćaj preko auto-prelaznog punkta „Džankoj“, saopštio je gubernator Vladimir Saldo.
Kijev je posle noćnih udara ostao pod dimom, požarima i nestankom struje u delu grada, dok vatrogasne ekipe pokušavaju da obuzdaju veliki požar uz pomoć tri helikoptera.
Ukrajinski dronovi probili su se duboko ka moskovskom pravcu i tokom noći pogodili stambeni sektor Tulske oblasti, gde su poginule tri osobe, dok su još tri ranjene, među njima i dete od godinu dana, saopštio je gubernator Dmitrij Miljajev.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dnevni red posete ruskog predsednika Vladimira Putina Pekingu pokazuje da Kina ruskom lideru daje izuzetno važan politički tretman, mnogo širi i sadržajniji od protokola koji je pratio nedavnu posetu američkog predsednika Donalda Trampa.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u trodnevnoj zvaničnoj poseti Gruziji, gde se sastao sa predsednikom Gruzije Mihail Kavelašvili, državnim zvaničnicima i patrijarhom Gruzijske pravoslavne crkve.
Blokader Ilija Sekicki, blizak saradnik sina Milomira Jaćimovića iz Novog Sada, danas je brutalno napao ekipu Informera ispred zatvora Klisa u Novom Sadu.
U Osnovnom sudu u Kragujevcu vodi se postupak povodom radnog statusa Suzane Rogan, profesorke blokaderke u srednjoj Trgovinsko-ugostiteljskoj školi "Toza Dragović" iz Kragujevca, potencijalnog kandidata na tzv studentskoj listi.
Mediji u Gruziji veliku pažnju posvetili su danas poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića toj zemlji i sastanku koji je imao sa gruzijskim predsednikom Mihailom Kavelašvilijem u palati Atoneli.
Putešestvijama političara Vladana Đokića na Svetu Goru, koje je u javnosti pokušao da proda kao bitan i zvaničan događaj, zapravo je klasičan pokušaj jeftine političke promocije tamo gde joj mesto nikako nije.
Povodom obeležavanja Svetskog dana dobrovoljnih davalaca krvi u Crvenom krstu Srbije dodeljenja su priznanja gradovima koji su postigli najbolje rezultate u davalaštvu krvi protekle godine.
Želja da se pruži puni doprinos održivom razvoju u našoj zemlji ostala je prioritet kompanije NIS uprkos brojnim izazovima sa kojima se kompanija trenutno susreće. Doprinos ekonomskom razvoju, napretku ljudskih resursa, zaštiti životne sredine i boljitku šire zajednice bio je jedan od osnovnih ciljeva NIS-a i u izazovnoj 2025. godini.
Jedinstveni prirodni fenomen, "cvetanje" reke Tise kada se nad njenom površinom pare insekti koji žive u rečnom mulju, ove godine, na žalost nije bio spektakularan.
Pred Višim sudom u Beogradu počinje postupak protiv Srđana P. optuženog za teško ubistvo i paljenje objekata u Velikom Polju kod Obrenovca, navodno zbog spora oko prodaje zemljišta.
Kod NIS-ove pumpe u Ivanjici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj se prevrnuo traktor, što je izazvalo otežano odvijanje saobraćaja na ovoj deonici puta.
U operativnoj akciji "Pelikan" danas, 15. juna, na području Zvornika i Bijeljine pronađeno je i oduzeto više od dva kilograma kokaina, 982 kutija cigareta, tri pištolja, dva prigušivača te dva kilograma plastičnog eksploziva.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je podnelo optužni predlog protiv V.M. (52) zbog sumnje da je gradio bez građevinske dozvole, te predložilo da se kazni sa 1.000.000,00 dinara.
Ksenija Repić, najstarija unuka poznate glumice Ljiljane Stjepanović, krenula je njenim stopama i već kao dete osvojila publiku ulogama u domaćim serijama.
Italijanska pevačica i jedna od najvećih seks-bombi osamdesetih godina, Sabrina Salerno (58), ponovo je rešila da zapali društvene mreže i dokaže da joj godine ne mogu ništa.
Od 20. juna otvara se povoljniji period za finansije, nove poslovne prilike i rešavanje problema koji su dugo opterećivali budžet. Posebno se izdvajaju Lavovi, Device i Jarčevi.
Ova domaća gibanica pravi se od jednostavnih sastojaka koje većina domaćinstava već ima pri ruci, a rezultat je mekano i sočno jelo sa neodoljivom zapečenom koricom.
Naslage leda u zamrzivaču predstavljaju čest problem u domaćinstvima jer zauzimaju prostor, otežavaju rad uređaja i mogu povećati potrošnju električne energije. Ipak, uz pomoć biljnih ulja taj proces možete usporiti.
Ako vam internet u pojedinim delovima stana ili kuće radi sporo zbog slabijeg Wi-Fi signala, postoji jednostavno rešenje koje možete isprobati bez dodatnih troškova.
Pevačica Tina Ivanović i njen bivši suprug Zvezdan Anđić prodaju vilu u kojoj su nekada zajedno živeli, a ispred kuće je sada pustoš i sve roletne su pozatvarane.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.