Rusija ne može da dođe do odlučujuće prednosti na frontu dok ukrajinska vojska ima stabilnu vezu preko sistema Starlink, ocenio je osnivač Cargrada Konstantin Malofejev, tvrdeći da je upravo satelitska mreža Ilona Maska postala jedno od najvažnijih oružja Kijeva.
Po njegovom viđenju, rat se više ne vodi samo artiljerijom, dronovima i pešadijom, već i kontrolom komunikacija. Ko ima vezu, taj brže vidi, brže gađa i brže pomera jedinice.
Upravo zato on pitanje Starlinka ne vidi kao sporednu tehničku temu, već kao jedan od centralnih problema čitavog sukoba.
Starlink kao nervni sistem ukrajinske vojske
Prema Malofejevljevoj proceni, u orbiti se trenutno nalazi između 7.000 i 9.000 aktivnih satelita Starlinka, dok se iznad zone sukoba u svakom trenutku kreće više od stotinu takvih uređaja.
Većina njih raspoređena je na visini od oko 550 kilometara iznad Zemlje, a upravo ta mreža, smatra on, čini kičmu ukrajinske vojne komunikacije.
Malofejev navodi da bi za Moskvu najpovoljnije rešenje bio dogovor sa Ilonom Maskom. On podseća da je Mask ranije u pojedinim izjavama pokazivao razumevanje za ruske stavove i kritikovao ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, ali dodaje da se na terenu ništa presudno nije promenilo — Starlink i dalje radi u Ukrajini.
Zbog toga predlaže da Moskva postavi jasan zahtev: ili da se sistem isključi u zoni sukoba, ili da svim stranama bude omogućen pristup pod istim uslovima.
Ako se to ne dogodi, Malofejev smatra da bi Rusija mogla da pređe na mnogo tvrđe poteze.
On pominje mogućnost udara na infrastrukturu od koje zavisi rad sistema, uključujući podmorske optičke kablove i bazne stanice u Evropi preko kojih, prema njegovim tvrdnjama, signal stiže do terminala u Ukrajini. Posebno navodi Poljsku i Nemačku kao važne tačke u tom lancu.
Malofejev tvrdi da Rusija ima tehnička sredstva za takve operacije, ali naglašava i da bi u sličnim incidentima na moru uvek bilo teško nedvosmisleno dokazati ko stoji iza napada.
Pretnja iz svemira i opasna granica eskalacije
Najradikalniji deo njegove analize odnosi se na mogućnost napada na satelite u orbiti. Malofejev podseća da Rusija poseduje protivsatelitske sisteme, među kojima pominje „Peresvet“ i raketu „Nudolj“, koja je ranije korišćena u testu protiv starog ruskog kosmičkog aparata „Kosmos-1408“.
Ipak, on priznaje da pojedinačno obaranje satelita ne bi bilo jednostavno rešenje. Starlink se proizvodi serijski, satelita je mnogo, a protivsatelitske rakete su skupe i ne mogu se trošiti kao obična municija.
Zato govori o drugačijem pristupu, koji opisuje kao stvaranje velikog broja fragmenata u orbiti. Prema njegovoj zamisli, sitni delovi metala, zbog ogromnih brzina u niskoj Zemljinoj orbiti, mogli bi da izazovu lančana oštećenja satelita.
Malofejev se poziva na takozvani Keslerov efekat — scenario u kojem svemirski otpad pokreće novi talas sudara i stvara opasnu zonu za sve objekte na određenim visinama.
On tvrdi da bi takav udar najpre pogodio solarne panele satelita, a da bi se potom oštećenja širila kroz orbitalnu grupaciju. U tom kontekstu pominje i Iran i Severnu Koreju kao zemlje koje bi, prema njegovom mišljenju, mogle da raspolažu određenim tehničkim kapacitetima.
Međutim, upravo tu dolazi i najveće upozorenje. Takav scenario ne bi pogodio samo Starlink, već bi mogao da stvori pojas opasnog svemirskog otpada oko planete i ozbiljno oteža pristup svemiru na neodređeno vreme.
Malofejev zbog toga zaključuje da niko razuman nema interes da se takva granica zaista pređe. Ipak, smatra da upravo zbog te opasnosti ultimatum Starlinku treba da bude poslednje upozorenje pre daljih poteza Moskve.
Za Rusiju je poruka jasna: dok ukrajinske jedinice imaju stabilnu satelitsku vezu, svaki ruski prodor na frontu biće skuplji, sporiji i teži. Za Zapad je, međutim, ova izjava još jedan signal da se rat sve više pomera iz rovova u oblasti komunikacija, infrastrukture i svemira.
Dnevni red posete ruskog predsednika Vladimira Putina Pekingu pokazuje da Kina ruskom lideru daje izuzetno važan politički tretman, mnogo širi i sadržajniji od protokola koji je pratio nedavnu posetu američkog predsednika Donalda Trampa.
Ruska vojska od 19. do 21. maja održava vežbe za pripremu i upotrebu nuklearnih snaga u uslovima pretnje agresijom, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Kineski predsednik Si Đinping rekao je američkom predsedniku Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da zažali zbog odluke da pokrene rat u Ukrajini.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Američki vojni vrh sve pažljivije gleda ka orbiti, jer Rusija, prema zapadnim procenama, razvija sisteme koji ne moraju da obore satelit da bi napravili ozbiljnu štetu — dovoljno je da ga prate, zaslepe, ometaju ili u pravom trenutku izbace iz igre.
Starlink sve ozbiljnije menja odnos snaga na frontu i postaje jedan od najvećih problema za rusku pozadinu, jer ukrajinski dronovi sada sve češće pogađaju ciljeve desetinama kilometara iza prve linije borbe.
U napadima ruskih dronova na stambene zgrade i na minibus u Zaporoškoj oblasti danas su poginule dve osobe, dok je 16 osoba ranjeno, saopštili su lokalni zvaničnici.
Lider nemačke stranke Levica Jan van Aken predložio je bivšu kancelarku Angelu Merkel kao mogućeg posrednika Evropske unije u pregovorima između Rusije i Ukrajine, preneo je danas Špigl.
Ruska avijacija uništila je privremene punktove ukrajinskih snaga i centre za kontrolu bespilotnih letelica u Dnjepropetrovskoj i Hersonskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ptice koje žive blizu linija ukrajinskog fronta počele su da grade gnezda koristeći optičke kablove sa dronova, piše Oleg Malčenko, viši istraživač u Institutu za arheografiju koji je trenutno na frontu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dnevni red posete ruskog predsednika Vladimira Putina Pekingu pokazuje da Kina ruskom lideru daje izuzetno važan politički tretman, mnogo širi i sadržajniji od protokola koji je pratio nedavnu posetu američkog predsednika Donalda Trampa.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić gostovao je u Nacionalnom dnevniku TV Pink, gde je govorio o najvažnijim političkim, ekonomskim i bezbednosnim temama.
Zoran Panović, programski direktor Demostata, nekadašnji glavni urednik Danasa, srušio je blokaderski mit o izolovanosti predsednika Srbije Aleksandra Vučića.
Na današnji dan potpisan je Kumanovski sporazum, njime je završeno NATO bombardovanje SR Jugoslavije. Vojno tehnički sporazum, posle petodnevnih teških pregovora, potpisan je kasno noću 9. na 10, na vojnom aerodromu kod Kumanova.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Iako su stanovnici bronzanog doba svoje mrtve spaljivali, tragovi njihovih života nisu potpuno nestali. Naučnici su otkrili da se dragocene informacije mogu sačuvati u kremiranim zubima starim više od 3.000 godina.
Na putnom pravcu Topola - Rudnik u mestu Vinča nedaleko od ulaska u selo Donja Šatornja jutros je došlo do teže saobraćajne nezgode u kojoj su učestvovali kamion i automobil.
Lazar Knežević (21) i Nikolina Pešić (21) iz Šipova poginuli su, dok je Mladen Marković (27) poveđen u stravičnoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila, 9. juna 2024. godine kod Šipova.
Na internetu je objavljen video zapis snimljen neposredno pre saobraćajne nesreće u kojoj su u subotu život izgubile dve osobe, preneo je Jutarnji list.
Popularna horor misterija "Sreda" (Wednesday), u kojoj glumica Džena Ortega igra čuvenu ćerku iz porodice Adams, zvanično je postala najgledanija serija svih vremena na Netfliksu.
TS Media, multimedijalni segment Telekoma Srbija, u saradnji sa Sava Centrom, od 12. do 14. juna, organizuje besplatne večernje projekcije remasterizovanih domaćih filmskih klasika na krovu Sava Centra.
Srpska srednjovekovna tradicija puna je običaja koji bi u savremenom svetu bili potpuno neprihvatljivi, a mnogi od tih običaja prikazani su u našim fimovima i serijama.
Ruže leti zahtevaju posebnu pažnju, a pravilno zalivanje ključno je za njihovo zdravlje i cvetanje. I premalo i previše vode može da im nanese štetu, pa je važno pronaći pravu meru.
Nataša Bekvalac nije krila kakav tip muškarca je privlači, ističući da prednost daje krupnijim i mlađim muškarcima, kao i da pristaje na vezu na jednu noć!
Odnos Jelisavete Orašanin i Pavla Mensura prerastao je prijateljskog u ljubavni nakon što mu se ona žalila da je nesrećna u braku s Milošem Teodosićem.
Voditeljka Pinka Maša Mihailović je pokazala obline u kupaćem kostimu zbog kojih muškarci ostaju bez daha, a žene se pitaju u čemu je tajna njenog izgleda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.