Kineski predsednik Si Đinping rekao je američkom predsedniku Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da zažali zbog odluke da pokrene rat u Ukrajini.
To je objavio Fajnenšel tajms, pozivajući se na više izvora upoznatih sa američkom procenom prošlonedeljnog samita u Pekingu.
Prema navodima izvora Fajnenšel tajmsa, Si je komentar o Putinu izneo tokom šireg razgovora sa Trampom, u kojem je jedna od tema bio i rat u Ukrajini. Isti izvori tvrde da je Tramp tokom sastanka sugerisao da bi Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija trebalo da sarađuju protiv Međunarodnog krivičnog suda.
Peking oprezno menja ton
Fajnenšel tajms piše da je Si ovog puta otišao dalje nego u ranijim razgovorima kada je govorio o Putinovoj odluci da u februaru 2022. pokrene invaziju na Ukrajinu.
Jedna osoba upoznata sa ranijim razgovorima Sija i bivšeg američkog predsednika Džozefa Bajdena rekla je da su ti susreti takođe bili otvoreni i direktni, ali da kineski predsednik tada nije iznosio ovakve procene o Putinu ni o samom toku rata.
Kineska ambasada u Vašingtonu nije odgovorila na zahtev za komentar, dok je Bela kuća odbila da govori o tim navodima. Trampova administracija u nedelju je objavila dokument o samitu u Pekingu, ali se u njemu ne pominju razgovori o Putinu niti rat u Ukrajini.
Upravo zato je ova informacija izazvala dodatnu pažnju. Kina javno pažljivo meri svaku reč kada govori o ratu, izbegava otvorenu osudu Moskve i istovremeno pokušava da se predstavi kao sila koja ima prostor za razgovor i sa Rusijom i sa Zapadom.
Putin dolazi kod Sija posle Trampove posete
Putinova poseta Kini dolazi u trenutku kada se diplomatska slika oko Ukrajine ponovo pomera. Ruski predsednik stiže u Peking samo četiri dana nakon što je Si primio Trampa, u njihovom tek drugom susretu otkako se američki predsednik vratio u Belu kuću.
Putin je rat u Ukrajini pokrenuo u februaru 2022. godine, tri nedelje nakon posete Kini, kada su Moskva i Peking proglasili partnerstvo „bez ograničenja“. Ovogodišnja dvodnevna poseta održava se i na 25. godišnjicu sporazuma o prijateljstvu koji je tadašnji kineski predsednik Đang Cemin potpisao sa Putinom.
Za Moskvu, susret u Pekingu treba da pokaže da rusko-kineske veze ostaju čvrste uprkos ratu, sankcijama i pritisku Zapada. Za Kinu, međutim, situacija je složenija. Peking želi da zadrži strateško partnerstvo sa Rusijom, ali ne želi da cena tog odnosa postane prevelika u razgovorima sa Vašingtonom, Evropskom unijom i globalnim tržištima.
Zato navodna Sijeva ocena da bi Putin mogao da zažali zbog Ukrajine ne zvuči kao prekid sa Moskvom, već kao signal da Kina vrlo dobro vidi koliko je rat postao težak teret za rusku politiku.
Tramp predložio zajednički front protiv suda
Tokom razgovora sa Sijem, Tramp je, prema izvorima Fajnenšel tajmsa, predložio da SAD, Kina i Rusija udruže snage protiv Međunarodnog krivičnog suda, tvrdeći da se interesi tri zemlje u tom pitanju preklapaju.
Bela kuća nije komentarisala ni taj deo razgovora. Ipak, Trampova administracija je i ranije oštro napadala Međunarodni krivični sud, optužujući ga za politizaciju, zloupotrebu ovlašćenja, ignorisanje američkog suvereniteta i prekoračenje nadležnosti. Pojedini američki zvaničnici opisivali su sud kao instrument pravnog rata protiv Sjedinjenih Američkih Država.
Sijevo pominjanje Putina dolazi dok se rat u Ukrajini, posle četiri godine, pretvorio u iscrpljujuću pat-poziciju. Rusija i dalje drži veliki deo teritorije, ali Ukrajina sve češće koristi dronove za udare po ruskim snagama, logistici i ciljevima duboko u pozadini.
U takvom trenutku, svaka nijansa iz Pekinga ima težinu. Kina ne odustaje od partnerstva sa Rusijom, ali poruka koju Fajnenšel tajms pripisuje Siju pokazuje da u Pekingu više nema iluzija o brzom završetku rata. Putin u Kinu dolazi kao saveznik, ali i kao lider čija je najvažnija odluka poslednjih godina, sudeći po ovim navodima, postala tema opreznog preispitivanja čak i u razgovoru kineskog predsednika sa Donaldom Trampom.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas mogla bi da se okrene protiv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog zbog haosa koji su, kako tvrdi, izazvali ukrajinski dronovi u Pribaltiku, rekao je kiparski novinar Alek Hristoforu ocenio je da bi š
Evropska unija sada se suočava sa problemom koji više ne može da sakrije iza velikih političkih poruka o pomoći Ukrajini: ako ruski novac ne može da se koristi bez posledica, račun bi mogao da stigne evropskim poreskim obveznicima.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Pred očima sveta formira se nova podela uticaja između najvećih sila, dok Evropska unija sve češće ostaje van ključnih razgovora o bezbednosti, ekonomiji i budućnosti Ukrajine, piše Njuzvik.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski ocenio je da Kijev mora da reaguje zbog odluke Vladimira Putina da stanovnicima Pridnjestrovlja pojednostavi dobijanje ruskog državljanstva.
Evropska unija je u prvom tromesečju 2026. kupila više ruskog tečnog prirodnog gasa nego ikada ranije, i to u trenutku kada Brisel najavljuje potpuno zatvaranje vrata ruskim energentima.
Jermenija bi, ukoliko nastavi sadašnji spoljnopolitički kurs i ubrza približavanje Evropskoj uniji, mogla da se suoči sa posledicama sličnim onima koje su promenile Ukrajinu, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Uspešno lansiranje strateškog raketnog kompleksa „Sarmat“ predstavljalo je snažan signal Zapadu da Rusija nije oslabljena sukobom u Ukrajini i da nastavlja modernizaciju svog nuklearnog arsenala, piše kineski portal Sohu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin posetio je čuveni Moskovski institut za termotehniku i tom prilikom poslao nedvosmislenu poruku Zapadu da će Rusija nastaviti sa razvojem i modernizacijom svojih strateških nuklearnih snaga.
Državna duma Rusije usvojila je šokantan zakon koji predsedniku Vladimiru Putinu daje ovlašćenje da koristi oružane snage za oslobađanje ruskih državljana uhapšenih ili krivično gonjenih u inostranstvu.
Novi ruski raketni sistem "Sarmat", poznatiji na Zapadu kao "Satana 2", obezbedio je Moskvi tehnološku prednost od najmanje dve decenije u odnosu na SAD i NATO.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Predsednik Stranke slobode i pravde i najveći tajkun Dragan Đilas gostovao je sinoć na tajkunskoj "N1", gde je govorio o tzv. studentskoj listi, izborima, odnosu među blokaderima, navodeći da oni nisu posobni da vode državu.
Dok se javnosti predstavlja priča o autentičnom studentskom pokretu, sve više isplivavaju tvrdnje da iza takozvane „studentske liste“ ne stoje ni studenti, niti oni pišu program koji bi trebalo da predstavlja njihove stavove i ideje.
Predsednik Srpske radikalne stranke (SRS) prokomentarisao je jednu od centralnih političkih tema u Srbiji - priznanje blokadera da studenata neće biti na takozvanoj studentskoj listi.
Filozof Filip Grbić oštro je kritikovao ponašanje blokadera, rekavši da nasilne akcije i pritisci koje sprovode predstavljaju ozbiljnu pretnju po stabilnost države i normalno funkcionisanje građana.
Aljbin Kutri, šiptarski ekstremista, takozvani kosovski premijer u tehničkom mandatu, prema svemu sudeći već sada je "kupio" više od 142.000 glasova Albanaca koji uopšte ne žive na teritoriji Kosova i Metohije!
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Od davnina su naši stari verovali da kad lasta svije gnezdo pod strehom, dolazi sreća i bogatstvo u taj dom. Zato lastina gnezda ne valja dirati, ali ove ptice selice, svakog proleća se kuće iznova.
U Srbiji će biti malo do umereno oblačno sa sunčanim intervalima, a na jugu i jugozapadu Srbije se, uz više oblačnosti, posle podne ponegde očekuje kiša ili lokalni pljusak uz mogućnost grmljavine. Temperature od 5 do 23 stepena.
Veljko Belivuk i Marko Miljković kojima se pred sudom u Beogradu sudi za sedam ubistava, a pred Višim sudom u Podgorici za likvidacije Damira Hodžića i Adisa Spahića, zatražili su da im se omogući da suđenja u Crnoj Gori pate uživo, putem video-linka.
Na današnji dan navršava se osam godina od brutalnog ubistva Luke Stevića iz sela Jablanica kod Lopara, čije je telo pronađeno 19. maja 2018. godine, tri dana nakon nestanka. Za njegovo ubistvo optužen je, a potom i osuđen, njegov kum Đorđe Bojkić.
Krvavi tragovi, sona kiselina, spaljeni dokazi i nestanci bez objašnjenja postali su novi obrazac najtežih zločina u regionu. Iako tela žrtava nikada nisu pronađena, istražitelji sve češće uspevaju da rekonstruišu ubistva do detalja, oslanjajući se na forenziku, kamere i digitalne tragove.
Ruže mogu uspešno da se gaje i u saksijama, ali samo uz pravilnu negu i odgovarajuće uslove. Stručnjaci otkrivaju kako da vaše ruže budu bujne i pune cvetova, ali i koje greške obavezno treba izbegavati.
Aleksandra Mladenović odlučila je da javno progovori o izuzetno teškom periodu kroz koji je prolazila, otkrivši da se godinama unazad borila sa anksioznošću.
Supruga Slobe Vasića, Jelena Lela Vasić, nastavila je sa vođenjem poslova u njihovoj privatnoj klinici jer pored privatnih problema, posao ne sme da trpi.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar