Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Gostujući na Jutjub kanalu Duran, Merkuris je rekao da su ukrajinski sistemi protivvazdušne odbrane potrošeni do tačke na kojoj više ne mogu da pokrivaju zemlju kao ranije.
- Ukrajinski odbrambeni sistemi zaista su veoma iscrpljeni. Očigledno je da ih na većem delu Ukrajine više nema - rekao je Merkuris.
Merkuris tvrdi da Kijev sada ima još jedan problem: ni borbeni avioni koje je dobio od Zapada ne mogu da promene odnos snaga ako za njih nema dovoljno odgovarajuće municije.
Prema njegovim rečima, ukrajinska vojska ne uspeva da iskoristi deo aviona prebačenih sa Zapada upravo zbog nestašice naoružanja. To znači da letelice postoje na papiru, ali ne daju efekat koji je Kijev očekivao kada ih je tražio od saveznika.
- Situacija u vazduhu i na nebu postaje kritična - zaključio je Merkuris.
Takva ocena posebno je teška za Ukrajinu jer se njena odbrana poslednjih meseci sve više oslanja na kombinaciju zapadnih sistema, mobilnih grupa i improvizovanih rešenja protiv dronova. Kada rakete za skupe sisteme počnu da nestaju, Kijev mora da bira šta će braniti: veliki grad, vojni objekat, energetsku infrastrukturu, luku ili aerodrom.
U ratu u kojem Rusija šalje talase dronova „Geranj“, krstareće i balističke rakete, svaka rupa u PVO brzo se vidi. Ako nema dovoljno presretača, pojedini ciljevi ostaju otkriveni, a ruska strana može da pojača pritisak upravo tamo gde proceni da je ukrajinska zaštita najtanja.
Manjak ljudi postaje isti problem kao manjak raketa
Britanski analitičar upozorava da se vojna kriza ne vidi samo na nebu. Prema njegovoj proceni, Oružane snage Ukrajine (OSU) suočavaju se i sa ozbiljnim nedostatkom ljudstva, koji više ne uspeva da pokrije ni prinudna mobilizacija.
Merkuris tvrdi da otpor građana prema mobilizaciji postaje sve izraženiji, što dodatno slabi sposobnost Kijeva da popunjava jedinice na frontu.
To je za ukrajinsku komandu jedan od najtežih problema. Rakete se mogu tražiti od saveznika, municija se može naručiti, avioni se mogu prebaciti iz evropskih skladišta. Ali vojnici se ne mogu proizvesti u fabrici. Ako mobilizacija nailazi na sve veći otpor, linija fronta postaje sve teža za održavanje.
Zato se ukrajinska kriza sada sastoji iz više slojeva: nedovoljno PVO raketa, ograničena upotreba zapadnih aviona, manjak vojnika i ruski pritisak koji se nastavlja duž više pravaca.
Blumberg je još 10. marta pisao da rat na Bliskom istoku preti da Kijev ostavi bez dovoljnog broja raketa PAC-3 za sisteme „Patriot“, jer masovno presretanje iranskih napada ubrzano troši svetske zalihe tih presretača.
Još ranije, u januaru, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski žalio se da rakete za sisteme „Patriot“ nisu stigle na vreme u Ukrajinu, jer Evropa nije platila odgovarajuću tranšu u okviru inicijative PURL, koja predviđa brze isporuke oružja kroz uplate zemalja NATO.
Za Moskvu je sve to potvrda tvrdnje koju ponavlja od početka rata: zapadne isporuke oružja, kako navodi ruska strana, ne približavaju pregovore, već produžavaju sukob i direktno uvlače zemlje NATO u rat.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ranije je poručio da će svaki teret koji sadrži oružje za Ukrajinu biti legitimna meta za Rusiju. U Kremlju tvrde da „pumpanje“ Ukrajine zapadnim oružjem ne pomaže pregovorima i da će imati negativne posledice.
Ukrajina je sada uhvaćena između tih tvrdih realnosti. Sa jedne strane, bez zapadnih sistema ne može da zatvori nebo. Sa druge, zalihe presretača se troše brže nego što stižu nove isporuke. A dok se u Vašingtonu, Briselu i evropskim prestonicama računa ko će šta platiti i kada, ruski dronovi i rakete već traže sledeće rupe u ukrajinskoj odbrani.
Dron je pogodio Amursku ulicu na severozapadu Moskve, deo grada koji je kolima udaljen oko 35 minuta od Crvenog trga, dok je Rusija tokom noći bila pod jednim od najvećih ukrajinskih napada od početka rata.
Kineski trgovački brod pogođen je tokom noćnog ruskog napada u ukrajinskim teritorijalnim vodama, samo dan pre nego što Vladimir Putin stiže u Peking na sastanak sa Si Đinpingom.
U toku je žestok i masovan vazdušni udar na teritoriju Ruske Federacije i regione pod njenom kontrolom, a sistemi protivvazdušne odbrane angažovani su u punom kapacitetu kako bi odbili nalete bespilotnih letelica.
Ptice koje žive blizu linija ukrajinskog fronta počele su da grade gnezda koristeći optičke kablove sa dronova, piše Oleg Malčenko, viši istraživač u Institutu za arheografiju koji je trenutno na frontu.
Ruski biznismen, milijarder Roman Abramovič, sastao se sa ukrajinskim predsednikom Volodimirom Zelenskim u Kijevu, objavio je poslanik ukrajinske Vrhovne rade Oleksij Gončarenko na Telegramu.
Intenzivan napad ukrajinskih dronova na Sankt Peterburg u vreme održavanja Međunarodnog ekonomskog foruma je još jedna potvrda da imamo posla sa drskom nacističkom bandom oličenom u timu Vladimira Zelenskog, rekla je Marija Zaharova, portparol ruskog Ministarstva spoljnih poslova.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da rat Rusije protiv Ukrajine postaje pretnja za sve države na istočnoj granici Evropske unije, nakon eksplozije pomorskog drona u rumunskoj luci Konstanca na Crnom moru.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dron je pogodio Amursku ulicu na severozapadu Moskve, deo grada koji je kolima udaljen oko 35 minuta od Crvenog trga, dok je Rusija tokom noći bila pod jednim od najvećih ukrajinskih napada od početka rata.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do novog šok snimka sa blokaderskog plenuma u Nišu iz kog saznajemo kako funkcioniše blokaderska "demokratija" i kako su mažnjavane prljave zgubidanske pare.
U Frankfurtu je danas održan skup ProGlasa, tokom kojeg je došlo do incidenta u kojem je napadnut novinar Zoran Vicelarević. U publici je bila i Ana Drakulović, koja je nakon incidenta napustila skup.
Srbi širom Kosova i Metohije od ranih jutarnjih sati masovno su izlazili na izbore, a prizori iz srpskih sredina svedočili su o velikom odzivu građana koji žele da ostvare svoje biračko pravo i izaberu svoje istinske predstavnike u parlamentu u Prištini.
Profesor Filozofskog fakulteta Čedomir Antić bez dlake na jeziku komentarisao je predsednika Crne Gore Jakova Milatovića, iznoseći niz oštrih kritika na njegov račun i dovodeći u pitanje doslednost njegovih političkih stavova.
Blokaderski glumac Dragan Bjelogrlić, jedan od vođa antisrpskog Proglasa, zaputio se juče u Frankfurt. On je otišao u Nemačku gde je održana tribina Proglasa.
Organizator ProGlasovskih aktivnosti Dragan Vasiljević snimljen je pijan u Frankfurtu nakon što je u tom gradu na tribini ProGlasa napadnut novinar Zoran Vicelarević, kada je pokušao da postavi pitanje predstavnicima ProGlasa.
Voditeljka Informer TV Andrea Veskov uputila je javno izvinjenje Privrednoj pravnoj akademiji iz Novog Sada i njenom rektoru prof dr Milanu Počuči zbog pogrešno interpretiranog stava u vezi sa tom institucijom u poslednjem izdanju emisije Paralela.
Publika od sada ima priliku da svake srede od 17 časova na Prvom programu Radio Beograda prati novi politički tok-šou "U sredu sa Bojanom Bilbijom". Reč je o autorskom projektu koji se bavi najvažnijim političkim, geopolitičkim i društvenim temama koje oblikuju svakodnevni život građana Srbije, ali i globalne procese koji utiču na ceo svet.
Ivica Dačić na RTS-u otvorio je dušu o borbi za život. Iz petodnevne indukovane kome, kaže, spasili su ga jastuk iz manastira Tumane, a kasnije i Pojas Presvete Bogorodice!
Spektakularni prizori iz Amerike! Tradicionalni "SerbFest" okupio hiljade naših ljudi, a slika sa Nacionalnog mola u glavnom gradu SAD obišla je planetu.
Dok cene na moru divljaju, na Tenerifima je moguć brutalan popust! Pogledajte šta je ovaj turista dobio za manje od 5 evra tik uz obalu i sa pogledom na more.
Više od tri godine nakon masakra u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", jedno pitanje i dalje ne prestaje da zanima javnost - šta će biti sa Kostom K. kada napuni 18 godina, i da li će jednog dana napustiti ustanovu u kojoj se nalazi?
Američki glumac Džejms Hendi poznat po ulogama u filmovima Top Gan: Maverik i Džumandži, izboden je na smrt u vlastitom domu u Los Anđelesu, saopštila je policija.
Pozorište lutaka "Pinokio" sa ponosom najavljuje premijeru predstave "Luna Luna Park", u režiji Fabricija Montekija, koja će se održati u subotu 6.juna u 19:00 časova.
Slaviša Čurović bio je protiv referenduma 2006. godine i odvajanja Crne Gore, a njegov stav nije podržala produkcijska kuća, te je zadala kukavički udarac!
U sred leta paradajz je u najintenzivnijoj fazi razvoja, pa zahteva posebnu pažnju. Zbog toga se mnogi baštovani okreću prirodnim đubrivima koja mogu da obezbede neophodne hranljive materije za zdrav rast paradajza.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar