Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Gostujući na Jutjub kanalu Duran, Merkuris je rekao da su ukrajinski sistemi protivvazdušne odbrane potrošeni do tačke na kojoj više ne mogu da pokrivaju zemlju kao ranije.
- Ukrajinski odbrambeni sistemi zaista su veoma iscrpljeni. Očigledno je da ih na većem delu Ukrajine više nema - rekao je Merkuris.
Merkuris tvrdi da Kijev sada ima još jedan problem: ni borbeni avioni koje je dobio od Zapada ne mogu da promene odnos snaga ako za njih nema dovoljno odgovarajuće municije.
Prema njegovim rečima, ukrajinska vojska ne uspeva da iskoristi deo aviona prebačenih sa Zapada upravo zbog nestašice naoružanja. To znači da letelice postoje na papiru, ali ne daju efekat koji je Kijev očekivao kada ih je tražio od saveznika.
- Situacija u vazduhu i na nebu postaje kritična - zaključio je Merkuris.
Takva ocena posebno je teška za Ukrajinu jer se njena odbrana poslednjih meseci sve više oslanja na kombinaciju zapadnih sistema, mobilnih grupa i improvizovanih rešenja protiv dronova. Kada rakete za skupe sisteme počnu da nestaju, Kijev mora da bira šta će braniti: veliki grad, vojni objekat, energetsku infrastrukturu, luku ili aerodrom.
U ratu u kojem Rusija šalje talase dronova „Geranj“, krstareće i balističke rakete, svaka rupa u PVO brzo se vidi. Ako nema dovoljno presretača, pojedini ciljevi ostaju otkriveni, a ruska strana može da pojača pritisak upravo tamo gde proceni da je ukrajinska zaštita najtanja.
Manjak ljudi postaje isti problem kao manjak raketa
Britanski analitičar upozorava da se vojna kriza ne vidi samo na nebu. Prema njegovoj proceni, Oružane snage Ukrajine (OSU) suočavaju se i sa ozbiljnim nedostatkom ljudstva, koji više ne uspeva da pokrije ni prinudna mobilizacija.
Merkuris tvrdi da otpor građana prema mobilizaciji postaje sve izraženiji, što dodatno slabi sposobnost Kijeva da popunjava jedinice na frontu.
To je za ukrajinsku komandu jedan od najtežih problema. Rakete se mogu tražiti od saveznika, municija se može naručiti, avioni se mogu prebaciti iz evropskih skladišta. Ali vojnici se ne mogu proizvesti u fabrici. Ako mobilizacija nailazi na sve veći otpor, linija fronta postaje sve teža za održavanje.
Zato se ukrajinska kriza sada sastoji iz više slojeva: nedovoljno PVO raketa, ograničena upotreba zapadnih aviona, manjak vojnika i ruski pritisak koji se nastavlja duž više pravaca.
Blumberg je još 10. marta pisao da rat na Bliskom istoku preti da Kijev ostavi bez dovoljnog broja raketa PAC-3 za sisteme „Patriot“, jer masovno presretanje iranskih napada ubrzano troši svetske zalihe tih presretača.
Još ranije, u januaru, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski žalio se da rakete za sisteme „Patriot“ nisu stigle na vreme u Ukrajinu, jer Evropa nije platila odgovarajuću tranšu u okviru inicijative PURL, koja predviđa brze isporuke oružja kroz uplate zemalja NATO.
Za Moskvu je sve to potvrda tvrdnje koju ponavlja od početka rata: zapadne isporuke oružja, kako navodi ruska strana, ne približavaju pregovore, već produžavaju sukob i direktno uvlače zemlje NATO u rat.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ranije je poručio da će svaki teret koji sadrži oružje za Ukrajinu biti legitimna meta za Rusiju. U Kremlju tvrde da „pumpanje“ Ukrajine zapadnim oružjem ne pomaže pregovorima i da će imati negativne posledice.
Ukrajina je sada uhvaćena između tih tvrdih realnosti. Sa jedne strane, bez zapadnih sistema ne može da zatvori nebo. Sa druge, zalihe presretača se troše brže nego što stižu nove isporuke. A dok se u Vašingtonu, Briselu i evropskim prestonicama računa ko će šta platiti i kada, ruski dronovi i rakete već traže sledeće rupe u ukrajinskoj odbrani.
Dron je pogodio Amursku ulicu na severozapadu Moskve, deo grada koji je kolima udaljen oko 35 minuta od Crvenog trga, dok je Rusija tokom noći bila pod jednim od najvećih ukrajinskih napada od početka rata.
Kineski trgovački brod pogođen je tokom noćnog ruskog napada u ukrajinskim teritorijalnim vodama, samo dan pre nego što Vladimir Putin stiže u Peking na sastanak sa Si Đinpingom.
Ukrajina je zvanično zatražila nekoliko milijardi evra iz kreditnog paketa Evropske unije vrednog 90 milijardi evra za kupovinu američkih presretačkih raketa PAC-3 za sisteme Patriot.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Ruske snage tvrde da su u Harkovskoj oblasti završile ključnu fazu velike operacije okruženja i u „kotlu“ većem od 400 kvadratnih kilometara blokirale do deset bataljona Oružanih snaga Ukrajine (OSU), a sledeći zadatak je da ogromno područje preseku na više manjih džepova i potom ih pojedinačno zauzimaju.
Velika Britanija prvi put posle više decenija obnavlja državne planove za funkcionisanje zemlje u slučaju velikog rata, dok se građanima savetuje da kod kuće imaju zalihe vode, hrane i osnovne opreme za nekoliko dana ozbiljnih poremećaja.
Rumunija je spremna da sa Ukrajinom razvija odbrambenu proizvodnju i podeli svoje tehnologije i gotovo 50 godina iskustva u nuklearnoj energetici, izjavio je rumunski predsednik Nikusor Dan na samitu Karpatske osmorke C8 u Ukrajini.
Zaposleni u Kijevskoj gradskoj državnoj administraciji navodno već nekoliko dana obilaze građane, sastavljaju spiskove za moguće preseljenje i prikupljaju njihove lične podatke, dok im je naloženo da čitavu akciju ne nazivaju „evakuacijom“, već „privremenim preseljenjem“
Najviši ekonomski izaslanik ruskog predsednika Vladimira Putina Kiril Dmitrijev i rukovodstvo Alternative za Nemačku (AfD) počeli su pripreme za sastanak na kojem bi se razgovaralo o ponovnom pokretanju isporuka ruskog gasa Nemačkoj
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Ruski predsednik Vladimir Putin glasao je preko interneta na izborima za novi saziv Državne dume, ali je snimak iz njegovog kabineta ubrzo zasenio političku poruku.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dron je pogodio Amursku ulicu na severozapadu Moskve, deo grada koji je kolima udaljen oko 35 minuta od Crvenog trga, dok je Rusija tokom noći bila pod jednim od najvećih ukrajinskih napada od početka rata.
Nove skandalozne objave prvog sa uličarske i blokaderske liste Ilije Srdanovića osvanule su na društvenim mrežama i izazvale potpunu nevericu i zgražavanje javnosti u Srbiji.
Rusija sprovodi administrativne pripreme koje bi joj omogućile novu mobilizaciju i istovremeno bi mogla da pojača hibridne aktivnosti protiv evropskih država koje podržavaju Ukrajinu.
Nastavljaju se mučki napadi i opasne opstrukcije koje dolaze iz Sarajeva, gde se na sve moguće načine pokušava oslabiti i razbiti neraskidivo jedinstvo srpskog naroda sa obe strane reke Drine!
Predsednik Demokratske narodne partije Crne Gore Milan Knežević tokom gostovanja na TV Prva izneo je na čistac sve prljave tajne nosioca blokaderske liste Ilije Srdanovića, pride otkrivši kakav je pakleni plan blokadera o komadanju Srbije, u slučaju da im se da prilika da vode Srbiju.
Bivši lider demokrata Boris Tadić javno je potvrdio – da je u direktnom kontaktu sa studentima i da staro „Žuto preduzeće“ zapravo sve konce drži u svojim rukama!
Holandija je zatražila pauzu u procesima koji se tiču dalje integracije Crne Gore u Evropsku uniju, navodeći potrebu za dodatnom analizom i doslednijom primenom svih utvrđenih standarda.
Iako se čini da turbulencije u Plavom timu Exatlona stvara Mensur Ajdarpašić, eliminisana takmčarka Sanja Jurošević smatra da je on samo srčan i borben.
Mentorka Plavog tima Anabela Zonai u emisiji Exatlon Specijal osvrnula se na dešavanja u njihovom taboru i Dragomirovu reakciju na njen izlazak na poligon.
Prva takmičarka koja je napustila Exatlon Srbija Sanja Jurošević večeras od 21.30 biće gošća specijalne emisije o ovom sportskom rijalitiju na Informer televiziji.
Budžet od 1.000 evra i dalje je gornja granica za veliki broj vozača u Srbiji, a tržište pokazuje da za taj novac ipak možete doći do sopstvenog prevoza.
Srbija od 1. oktobra, o trošku RFZO-a, uvodi nove i savremene imunoterapije za lečenje raka pluća, koje će obezbediti bolje lečenje za oko hiljadu pacijenata.
Krvavi, ali i prilično bizaran incident uznemirio je prolaznike i meštane Travnika, kada su se ispred lokalne kockarnice sukobila dvojica muškaraca A. S. i A. M.
Novi detalji saobraćajne nezgode na magistralnom putu Mojkovac – Kolašin otkrivaju da se u autobusu na sprat u trenutku udara stene nalazilo čak 90 đaka podgoričkih osnovnih škola, od kojih su četvoro dece i vođa puta sa lakšim povredama hitno zbrinuti u bolnici u Bijelom Polju.
Najmanje četiri osobe, među kojima su deca i vozač, povređene su večeras u teškoj saobraćajnoj nezgodi u mestu Štitarička Rijeka, na magistralnom putu Mojkovac – Kolašin, kada je autobus krcat đacima podgoričkih osnovnih škola na ekskurziji udario direktno u stenu.
Nezapamćena drama odigrava se večeras u beogradskom naselju Progari, gde su sve raspoložive snage Rečne jedinice, policije i Specijalističkog tima za spasavanje na vodi dignute na noge nakon što je muškarac pao sa daske u reku Savu i u potpunosti nestao pod vodenom površinom.
Potresna ispovest neutešne prijateljice Ljiljane B. (57), koju je u zoru u porodičnom stanu u Novom Sadu zverski i bezmilostno izmasakrirao rođeni sin A. B. (21), otkriva stravične detalje života porodice koja je iza osmeha i prividne harmonije krila mračnu dramu sa psihički obolelim mladićem.
U UK Božidarac održano je posebno "Veče baleta i mode“, koje je kroz spoj plesa, muzike, mode, sporta, pravilne ishrane i razgovora o zdravom životu okupilo brojne ljubitelje umetnosti i pokreta.
Kultni filmski hit „Niske strasti“ iz 1992. godine, koji je na blagajnama ostvario neverovatnu zaradu od 352 miliona dolara, decenijama je skrivao mračne tajne iza kulisa, o kojima su glavna glumica i reditelj tek kasnije progovorili.
Netfliks je zvanično najavio rad na novoj dramskoj miniseriji pod nazivom "The Retrievals", zasnovanoj na šokantnim istinitim događajima koji su potresli američku javnost i medicinsku zajednicu.
Ako volite miris domaćeg peciva koje je tek izašlo iz rerne, ovaj recept vredi sačuvati. Pogačice su spolja lepo zapečene, dok unutrašnjost ostaje meka i slojevita.
Milijarder Džastin San tuži svoju bivšu verenicu, Đing Tjan i njene roditelje tražeći povraćaj od oko 4,5 miliona dolara koje im je dao dok su planirali brak.
Aerodrom "Tunis-Kartagina" u Tunisu našao se na vrhu liste 10 najgorih vazdušnih luka na svetu u 2026. godini, a na spisku su i dva aerodroma u Evropi.
Atmosfera je uzavrela na venčanju voditeljke Dee Đurđević i partnera Lazara Petrovića, a niko nije mogao da skine pogled sa glamurozne torte na sprat sa ukrasima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.