Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Gostujući na Jutjub kanalu Duran, Merkuris je rekao da su ukrajinski sistemi protivvazdušne odbrane potrošeni do tačke na kojoj više ne mogu da pokrivaju zemlju kao ranije.
- Ukrajinski odbrambeni sistemi zaista su veoma iscrpljeni. Očigledno je da ih na većem delu Ukrajine više nema - rekao je Merkuris.
Merkuris tvrdi da Kijev sada ima još jedan problem: ni borbeni avioni koje je dobio od Zapada ne mogu da promene odnos snaga ako za njih nema dovoljno odgovarajuće municije.
Prema njegovim rečima, ukrajinska vojska ne uspeva da iskoristi deo aviona prebačenih sa Zapada upravo zbog nestašice naoružanja. To znači da letelice postoje na papiru, ali ne daju efekat koji je Kijev očekivao kada ih je tražio od saveznika.
- Situacija u vazduhu i na nebu postaje kritična - zaključio je Merkuris.
Takva ocena posebno je teška za Ukrajinu jer se njena odbrana poslednjih meseci sve više oslanja na kombinaciju zapadnih sistema, mobilnih grupa i improvizovanih rešenja protiv dronova. Kada rakete za skupe sisteme počnu da nestaju, Kijev mora da bira šta će braniti: veliki grad, vojni objekat, energetsku infrastrukturu, luku ili aerodrom.
U ratu u kojem Rusija šalje talase dronova „Geranj“, krstareće i balističke rakete, svaka rupa u PVO brzo se vidi. Ako nema dovoljno presretača, pojedini ciljevi ostaju otkriveni, a ruska strana može da pojača pritisak upravo tamo gde proceni da je ukrajinska zaštita najtanja.
Manjak ljudi postaje isti problem kao manjak raketa
Britanski analitičar upozorava da se vojna kriza ne vidi samo na nebu. Prema njegovoj proceni, Oružane snage Ukrajine (OSU) suočavaju se i sa ozbiljnim nedostatkom ljudstva, koji više ne uspeva da pokrije ni prinudna mobilizacija.
Merkuris tvrdi da otpor građana prema mobilizaciji postaje sve izraženiji, što dodatno slabi sposobnost Kijeva da popunjava jedinice na frontu.
To je za ukrajinsku komandu jedan od najtežih problema. Rakete se mogu tražiti od saveznika, municija se može naručiti, avioni se mogu prebaciti iz evropskih skladišta. Ali vojnici se ne mogu proizvesti u fabrici. Ako mobilizacija nailazi na sve veći otpor, linija fronta postaje sve teža za održavanje.
Zato se ukrajinska kriza sada sastoji iz više slojeva: nedovoljno PVO raketa, ograničena upotreba zapadnih aviona, manjak vojnika i ruski pritisak koji se nastavlja duž više pravaca.
Blumberg je još 10. marta pisao da rat na Bliskom istoku preti da Kijev ostavi bez dovoljnog broja raketa PAC-3 za sisteme „Patriot“, jer masovno presretanje iranskih napada ubrzano troši svetske zalihe tih presretača.
Još ranije, u januaru, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski žalio se da rakete za sisteme „Patriot“ nisu stigle na vreme u Ukrajinu, jer Evropa nije platila odgovarajuću tranšu u okviru inicijative PURL, koja predviđa brze isporuke oružja kroz uplate zemalja NATO.
Za Moskvu je sve to potvrda tvrdnje koju ponavlja od početka rata: zapadne isporuke oružja, kako navodi ruska strana, ne približavaju pregovore, već produžavaju sukob i direktno uvlače zemlje NATO u rat.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ranije je poručio da će svaki teret koji sadrži oružje za Ukrajinu biti legitimna meta za Rusiju. U Kremlju tvrde da „pumpanje“ Ukrajine zapadnim oružjem ne pomaže pregovorima i da će imati negativne posledice.
Ukrajina je sada uhvaćena između tih tvrdih realnosti. Sa jedne strane, bez zapadnih sistema ne može da zatvori nebo. Sa druge, zalihe presretača se troše brže nego što stižu nove isporuke. A dok se u Vašingtonu, Briselu i evropskim prestonicama računa ko će šta platiti i kada, ruski dronovi i rakete već traže sledeće rupe u ukrajinskoj odbrani.
Dron je pogodio Amursku ulicu na severozapadu Moskve, deo grada koji je kolima udaljen oko 35 minuta od Crvenog trga, dok je Rusija tokom noći bila pod jednim od najvećih ukrajinskih napada od početka rata.
Kineski trgovački brod pogođen je tokom noćnog ruskog napada u ukrajinskim teritorijalnim vodama, samo dan pre nego što Vladimir Putin stiže u Peking na sastanak sa Si Đinpingom.
Čak i nakon završetka rata, nema pozitivnih scenarija za Ukrajinu i Ukrajince, kaže kijevski politikolog Konstantin Bondarenko koji sada ne živi u domovini.
Ruske jedinice pomerile su liniju fronta na jednom od najosetljivijih pravaca u Donbasu, prema Kramatorsku i Slavjansku, gradovima preko kojih ukrajinska vojska godinama drži snabdevanje svojih snaga u tom delu fronta.
Ukrajinske oružane snage šalju strane plaćenike bez borbenog iskustva na front, izjavio je ambasador Ministarstva spoljnih poslova Rusije Rodion Mirošnik.
U Kongresu SAD radi se na zakonu koji bi Donaldu Trampu dao šira ovlašćenja da uvede sankcije zemljama i strukturama koje učestvuju u kupovini ruske nafte.
Slovačka pokušava da uradi ono što Brisel od nje traži — da se odmakne od ruskog gasa i pronađe novog dugoročnog snabdevača. Na papiru, taj novi oslonac mogao bi da bude Azerbejdžan.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dron je pogodio Amursku ulicu na severozapadu Moskve, deo grada koji je kolima udaljen oko 35 minuta od Crvenog trga, dok je Rusija tokom noći bila pod jednim od najvećih ukrajinskih napada od početka rata.
Monstruozno iživljavanje blokadera nad jednom starijom gospođom iz Mladenovca samo je još jedan dokaz ko su zgubidani u stvari, na koji način oni razmišljaju, kakvim se rečnikom služe, šta priželjkuju svima onima koji ne misle kao oni, a pogotovo građanima Srbije koji se usude da im protivreče.
Lider Srpske radikalne stranke Vojislav Šešelj poručio je da bi Srbi u Vladi Crne Gore morali da podnesu ostavke posle skandalozne odluke da se zabrani koncert Mirka Pajčina poznatijeg kao Baja Mali Knindža u Pljevljima.
Ministar za javna ulaganja Darko Glišić gostovao je na TV Informer, gde se oštro osvrnuo na aktuelna politička dešavanja u zemlji, ponašanje opozicije, situaciju na fakultetima, kao i na pritiske sa kojima se Srbija suočava.
Predsednik SNS-a i savetnik predsednika Republike Miloš Vučević izneo je za Kurir televiziju ozbiljne optužbe na račun rektora Beogradskog univerziteta Vladana Đokića, tvrdeći da mu je otvoreno pretio otporom i nemirima na univerzitetu.
Srpska napredna stranka u Mladenovcu reagovala je na jezivo blokadersko targetiranje njihove sugrađanke, samo zato što je iznela pohvale zbog napretka tog grada.
Najnovija epizoda Informerove emisije "Na merama" otkriće vam kako je blokader Ivan Bjelić umislio da je reinkarnacija Če Gevare, koja je omiljena aktivnost voditelja blokadera Zorana Kesića, gde smo to zatekli bivšeg fudbalera Ognjena Vranješa, kuda se kreće novinar Veran Matić...
Informer televizija od 16. maja donosi drugačiji vikend program za sve gledaoce koji žele da dan počnu uz najvažnije informacije, aktuelne teme i program uživo koji traje punih sedam sati.
Kolumbijka Danijela privukla je veliku pažnju na društvenim mrežama nakon što je otkrila koji su je običaji u Srbiji najviše iznenadili dolaskom u našu zemlju.
Možda bi neko na njenom mestu postupio drugačije, ali gest mlade Prokupčanke, koja je želela da ostane anonimna, dokaz je i vaspitanja, poštenja i odgovornosti.
Crnogorska policija na graničnom prelazu Šćepan Polje, prilikom ulaska u Crnu Goru, uhapsila je D.C. (35), državljanina Republike Srbije, koji se nalazio kao saputnik u vozilu.
Zaječarski Viši sud 15. maja izrekao presudu okrivljenima za jedno od najmonstruoznijih ubistava, ubistvo rudara, Dejana Paunovića. Njegova žena Slađana Paunović koja stoji iz planiranja zločina osuđena je na 20 godina robije. "Crna udovica" nije jedina koja leži kaznu za najkrvavija krivična dela.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar