Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Gostujući na Jutjub kanalu Duran, Merkuris je rekao da su ukrajinski sistemi protivvazdušne odbrane potrošeni do tačke na kojoj više ne mogu da pokrivaju zemlju kao ranije.
- Ukrajinski odbrambeni sistemi zaista su veoma iscrpljeni. Očigledno je da ih na većem delu Ukrajine više nema - rekao je Merkuris.
Merkuris tvrdi da Kijev sada ima još jedan problem: ni borbeni avioni koje je dobio od Zapada ne mogu da promene odnos snaga ako za njih nema dovoljno odgovarajuće municije.
Prema njegovim rečima, ukrajinska vojska ne uspeva da iskoristi deo aviona prebačenih sa Zapada upravo zbog nestašice naoružanja. To znači da letelice postoje na papiru, ali ne daju efekat koji je Kijev očekivao kada ih je tražio od saveznika.
- Situacija u vazduhu i na nebu postaje kritična - zaključio je Merkuris.
Takva ocena posebno je teška za Ukrajinu jer se njena odbrana poslednjih meseci sve više oslanja na kombinaciju zapadnih sistema, mobilnih grupa i improvizovanih rešenja protiv dronova. Kada rakete za skupe sisteme počnu da nestaju, Kijev mora da bira šta će braniti: veliki grad, vojni objekat, energetsku infrastrukturu, luku ili aerodrom.
U ratu u kojem Rusija šalje talase dronova „Geranj“, krstareće i balističke rakete, svaka rupa u PVO brzo se vidi. Ako nema dovoljno presretača, pojedini ciljevi ostaju otkriveni, a ruska strana može da pojača pritisak upravo tamo gde proceni da je ukrajinska zaštita najtanja.
Manjak ljudi postaje isti problem kao manjak raketa
Britanski analitičar upozorava da se vojna kriza ne vidi samo na nebu. Prema njegovoj proceni, Oružane snage Ukrajine (OSU) suočavaju se i sa ozbiljnim nedostatkom ljudstva, koji više ne uspeva da pokrije ni prinudna mobilizacija.
Merkuris tvrdi da otpor građana prema mobilizaciji postaje sve izraženiji, što dodatno slabi sposobnost Kijeva da popunjava jedinice na frontu.
To je za ukrajinsku komandu jedan od najtežih problema. Rakete se mogu tražiti od saveznika, municija se može naručiti, avioni se mogu prebaciti iz evropskih skladišta. Ali vojnici se ne mogu proizvesti u fabrici. Ako mobilizacija nailazi na sve veći otpor, linija fronta postaje sve teža za održavanje.
Zato se ukrajinska kriza sada sastoji iz više slojeva: nedovoljno PVO raketa, ograničena upotreba zapadnih aviona, manjak vojnika i ruski pritisak koji se nastavlja duž više pravaca.
Blumberg je još 10. marta pisao da rat na Bliskom istoku preti da Kijev ostavi bez dovoljnog broja raketa PAC-3 za sisteme „Patriot“, jer masovno presretanje iranskih napada ubrzano troši svetske zalihe tih presretača.
Još ranije, u januaru, ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski žalio se da rakete za sisteme „Patriot“ nisu stigle na vreme u Ukrajinu, jer Evropa nije platila odgovarajuću tranšu u okviru inicijative PURL, koja predviđa brze isporuke oružja kroz uplate zemalja NATO.
Za Moskvu je sve to potvrda tvrdnje koju ponavlja od početka rata: zapadne isporuke oružja, kako navodi ruska strana, ne približavaju pregovore, već produžavaju sukob i direktno uvlače zemlje NATO u rat.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov ranije je poručio da će svaki teret koji sadrži oružje za Ukrajinu biti legitimna meta za Rusiju. U Kremlju tvrde da „pumpanje“ Ukrajine zapadnim oružjem ne pomaže pregovorima i da će imati negativne posledice.
Ukrajina je sada uhvaćena između tih tvrdih realnosti. Sa jedne strane, bez zapadnih sistema ne može da zatvori nebo. Sa druge, zalihe presretača se troše brže nego što stižu nove isporuke. A dok se u Vašingtonu, Briselu i evropskim prestonicama računa ko će šta platiti i kada, ruski dronovi i rakete već traže sledeće rupe u ukrajinskoj odbrani.
Dron je pogodio Amursku ulicu na severozapadu Moskve, deo grada koji je kolima udaljen oko 35 minuta od Crvenog trga, dok je Rusija tokom noći bila pod jednim od najvećih ukrajinskih napada od početka rata.
Kineski trgovački brod pogođen je tokom noćnog ruskog napada u ukrajinskim teritorijalnim vodama, samo dan pre nego što Vladimir Putin stiže u Peking na sastanak sa Si Đinpingom.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski poručio je da Ukrajina ulazi u fazu u kojoj će rat „vratiti u Rusiju“ i najavio svakodnevne udare po ruskim vojnim fabrikama, naftnim bazama, rafinerijama i gasnim poljima, oslanjajući se na nove dalekometne dronove FP-2 dometa većeg od 3.000 kilometara.
U toku je žestok i masovan vazdušni udar na teritoriju Ruske Federacije i regione pod njenom kontrolom, a sistemi protivvazdušne odbrane angažovani su u punom kapacitetu kako bi odbili nalete bespilotnih letelica.
Ruski udarni dronovi „geranj“ tokom noći su pogodili tajni objekat ukrajinskih Snaga za specijalne operacije u Nikolajevskoj oblasti, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Kremlj bi novu mobilizaciju mogao da objavi već u septembru, posle izbora, jer vlast ne želi da pre glasanja dodatno nervira građane i ruši sliku „stabilnosti“, tvrdi „Ukrajin kontekst“.
Bivši ministar spoljnih poslova Ukrajine Vadim Pristajko upozorio je da bi pokušaj Kijeva da uvuče Belorusiju u rat mogao da se vrati kao najopasniji mogući bumerang.
Poslanik Evropskog parlamenta iz Luksemburga Fernan Kartajzer izjavio je da stanje ruske ekonomije ne potvrđuje negativne prognoze koje su na Zapadu izricane posle uvođenja sankcija Moskvi.
Pukovnik Glavne obaveštajne uprave Ministarstva odbrane Ukrajine Rustem Fahriev, koga ruske bezbednosne strukture dovode u vezu sa organizacijom pokušaja terorističkog napada na Krimu, likvidiran je 18. maja u Ukrajini
Ruska vojska nastavlja juriš na Krasni Liman i, prema saopštenju Ministarstva odbrane Rusije, potiskuje Oružane snage Ukrajine sa juga i severozapada grada, uz napredovanje ka centralnim delovima.
Rusija je tokom noći sa 27. na 28. jun odbila jedan od većih talasa ukrajinskih dronova, a prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, sistemi PVO oborili su 213 bespilotnih letelica avionskog tipa iznad 13 regiona.
Serija snažnih eksplozija odjeknula je u centralnom delu Kijeva tokom novog ruskog raketnog udara, dok su se na meti našli centri odlučivanja i vojna infrastruktura Oružanih snaga Ukrajine, navode ruski vojni i monitoring izvori.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dron je pogodio Amursku ulicu na severozapadu Moskve, deo grada koji je kolima udaljen oko 35 minuta od Crvenog trga, dok je Rusija tokom noći bila pod jednim od najvećih ukrajinskih napada od početka rata.
Ministarstvo odbrane i Vojska Srbije su danas, 28. juna, organizovali prikaz novih i modernizovanih sredstava i sistema Vojske Srbije na vojnom aerodromu "Pukovnik-pilot Milenko Pavlović" u Batajnici, a potom i gađanja iz sredstava ratne tehnike na poligonu "Pasuljanske livade".
Kancelarija za Kosovo i Metohiju saopštila je danas da će obavestiti sve međunarodne predstavnike o privođenju više Srba nakon obeležavanja Vidovdana i parastosa na Gazimestanu, koje je ocenila kao sraman i besprizorni čin represije režima Aljbina Kurtija.
Tropski talas ne popušta, a visoke temperature danas su zahvatile gotovo celu Srbiju. Živa u termometru u pojedinim delovima zemlje dostigla je čak 36 stepeni, dok građani na sve načine pokušavaju da pronađu spas od nesnosne vrućine.
Na društvenim mrežama osvanulo je jezivo iskustvo jedne srpske porodice koja se vraćala sa letovanja. Zbog jednog, naizgled sitnog propusta, mogli su da dožive ozbiljnu tragediju, a sumnjaju da je do svega došlo nakon boravka u Bugarskoj.
U selu Koprivnica kod Jošaničke Banje u Staroj Raškoj , 28. juna 1890. godine rođena je srpska heroina Velikog rata i najodlikovanija žena u istoriji ratovanja!
Viši sud u Beogradu izrekao je u četvrtak presudu Vladimiru i Miljani Kecmanović, roditeljima dečaka-ubice iz OŠ "Vladislav Ribnikar", na ponovljenom suđenju.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila rano jutros u Galovcu Začretskom, teško je povređen 23-godišnji vozač, nakon što je automobilom sleteo sa puta, a vozilo se potom zapalilo.
Vozač motora koji je teško povređen u saobraćajnoj nezgodi koja se dogodila u selu Gornja Gorevnica kod Čačka, uprkos naporima lekara preminuo je od težine zadobijenih povreda.
Glumac Tihomir Arsić preminuo je 7. decembra 2020. godine. Tokom svoje dugogodišnje karijere bio je jedan od miljenika "sedme sile" jer je medijima rado izlazio u susret i davao intervjue.
Postoje oni bezvremenski kolači koji instant budne nostalgiju. Mirišu na detinjstvo, toplinu doma i maminu ili bakinu svesku sa receptima. Upravo takve su i ledene kiflice.
Jedna propuštena šetnja neće naškoditi psu, ali po ekstremnoj vrućini može imati kobne posledice. Potrebno je prilagoditi rutinu vremenskim uslovima i pokazati brigu za zdravlje ljubimca.
Pirinčana voda na prvi pogled deluje kao jednostavan kućni tretman, ali stručnjaci su objasnili da je prava nutritivna bomba koja čini čuda za rast kose.
Komšinica Selin iz Pariza otkrila je da Goran Bregović i njegova supruga Dženana žive u braku na daljinu, što nije iznenađujuće s obzirom na to da je muzičar stalno na putu.
Jovana Nikolić Mišković, snaja jednog od najbogatijih Srba Miroslava Miškovića, otvoreno je istakla da ne radi i da je u potpunosti posvećena porodici i deci.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.