Kineski predsednik Si Đinping rekao je američkom predsedniku Donaldu Trampu da bi ruski predsednik Vladimir Putin mogao da zažali zbog odluke da pokrene rat u Ukrajini.
To je objavio Fajnenšel tajms, pozivajući se na više izvora upoznatih sa američkom procenom prošlonedeljnog samita u Pekingu.
Prema navodima izvora Fajnenšel tajmsa, Si je komentar o Putinu izneo tokom šireg razgovora sa Trampom, u kojem je jedna od tema bio i rat u Ukrajini. Isti izvori tvrde da je Tramp tokom sastanka sugerisao da bi Sjedinjene Američke Države, Kina i Rusija trebalo da sarađuju protiv Međunarodnog krivičnog suda.
Peking oprezno menja ton
Fajnenšel tajms piše da je Si ovog puta otišao dalje nego u ranijim razgovorima kada je govorio o Putinovoj odluci da u februaru 2022. pokrene invaziju na Ukrajinu.
Jedna osoba upoznata sa ranijim razgovorima Sija i bivšeg američkog predsednika Džozefa Bajdena rekla je da su ti susreti takođe bili otvoreni i direktni, ali da kineski predsednik tada nije iznosio ovakve procene o Putinu ni o samom toku rata.
Kineska ambasada u Vašingtonu nije odgovorila na zahtev za komentar, dok je Bela kuća odbila da govori o tim navodima. Trampova administracija u nedelju je objavila dokument o samitu u Pekingu, ali se u njemu ne pominju razgovori o Putinu niti rat u Ukrajini.
Upravo zato je ova informacija izazvala dodatnu pažnju. Kina javno pažljivo meri svaku reč kada govori o ratu, izbegava otvorenu osudu Moskve i istovremeno pokušava da se predstavi kao sila koja ima prostor za razgovor i sa Rusijom i sa Zapadom.
Putin dolazi kod Sija posle Trampove posete
Putinova poseta Kini dolazi u trenutku kada se diplomatska slika oko Ukrajine ponovo pomera. Ruski predsednik stiže u Peking samo četiri dana nakon što je Si primio Trampa, u njihovom tek drugom susretu otkako se američki predsednik vratio u Belu kuću.
Putin je rat u Ukrajini pokrenuo u februaru 2022. godine, tri nedelje nakon posete Kini, kada su Moskva i Peking proglasili partnerstvo „bez ograničenja“. Ovogodišnja dvodnevna poseta održava se i na 25. godišnjicu sporazuma o prijateljstvu koji je tadašnji kineski predsednik Đang Cemin potpisao sa Putinom.
Za Moskvu, susret u Pekingu treba da pokaže da rusko-kineske veze ostaju čvrste uprkos ratu, sankcijama i pritisku Zapada. Za Kinu, međutim, situacija je složenija. Peking želi da zadrži strateško partnerstvo sa Rusijom, ali ne želi da cena tog odnosa postane prevelika u razgovorima sa Vašingtonom, Evropskom unijom i globalnim tržištima.
Zato navodna Sijeva ocena da bi Putin mogao da zažali zbog Ukrajine ne zvuči kao prekid sa Moskvom, već kao signal da Kina vrlo dobro vidi koliko je rat postao težak teret za rusku politiku.
Tramp predložio zajednički front protiv suda
Tokom razgovora sa Sijem, Tramp je, prema izvorima Fajnenšel tajmsa, predložio da SAD, Kina i Rusija udruže snage protiv Međunarodnog krivičnog suda, tvrdeći da se interesi tri zemlje u tom pitanju preklapaju.
Bela kuća nije komentarisala ni taj deo razgovora. Ipak, Trampova administracija je i ranije oštro napadala Međunarodni krivični sud, optužujući ga za politizaciju, zloupotrebu ovlašćenja, ignorisanje američkog suvereniteta i prekoračenje nadležnosti. Pojedini američki zvaničnici opisivali su sud kao instrument pravnog rata protiv Sjedinjenih Američkih Država.
Sijevo pominjanje Putina dolazi dok se rat u Ukrajini, posle četiri godine, pretvorio u iscrpljujuću pat-poziciju. Rusija i dalje drži veliki deo teritorije, ali Ukrajina sve češće koristi dronove za udare po ruskim snagama, logistici i ciljevima duboko u pozadini.
U takvom trenutku, svaka nijansa iz Pekinga ima težinu. Kina ne odustaje od partnerstva sa Rusijom, ali poruka koju Fajnenšel tajms pripisuje Siju pokazuje da u Pekingu više nema iluzija o brzom završetku rata. Putin u Kinu dolazi kao saveznik, ali i kao lider čija je najvažnija odluka poslednjih godina, sudeći po ovim navodima, postala tema opreznog preispitivanja čak i u razgovoru kineskog predsednika sa Donaldom Trampom.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Šefica evropske diplomatije Kaja Kalas mogla bi da se okrene protiv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog zbog haosa koji su, kako tvrdi, izazvali ukrajinski dronovi u Pribaltiku, rekao je kiparski novinar Alek Hristoforu ocenio je da bi š
Evropska unija sada se suočava sa problemom koji više ne može da sakrije iza velikih političkih poruka o pomoći Ukrajini: ako ruski novac ne može da se koristi bez posledica, račun bi mogao da stigne evropskim poreskim obveznicima.
Ukrajina više nema ozbiljan protivvazdušni štit nad velikim delom teritorije, a problem se ne završava samo na raketama za „Patriot“ i iscrpljenim sistemima odbrane, ocenio je britanski vojni analitičar Aleksandar Merkuris.
Ruski predsednik Vladimir Putin sproveo je promene u najvišem komandnom vrhu vojske te zemlje i imenovao šefa jedinica za dronove, čije se postavljenje na funkciju dugo očekivalo.
Grupa nekadašnjih načelnika Generalštaba i najviših ruskih komandanata pokušala je da predsedniku Rusije Vladimiru Putinu otvori nezavisan kanal za izveštavanje o stvarnom stanju na frontu, ali je njihov predlog zaustavljen u državnom aparatu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin naredio je Ratnoj mornarici da odlučno zaštiti ruske trgovačke brodove i da svaki pokušaj zaplene tankera tretira kao piratstvo.
U slučaju direktnog rata u Evropi, Rusija prvi udar ne bi usmerila na evropske države, već na teritoriju Sjedinjenih Američkih Država (SAD), ocenio je bivši šef izraelske specijalne službe „Nativ“ i stručnjak za međunarodnu bezbednost Jakov Kedmi.
Najava predsednika Rusije Vladimira Putina da se završavaju radovi na besposadnom podvodnom aparatu „posejdon“ predstavlja direktno upozorenje Zapadu o snazi ruskog pomorskog nuklearnog arsenala, ocenjuje britanski Dejli ekspres.
Rusija je, kao krajnju opciju, spremna da fizički uništi satelitsku konstelaciju Starlink i tako preseče komunikacionu mrežu koju koriste ukrajinska i američka vojska, tvrdi bivši američki obaveštajac i vojni analitičar Skot Riter.
Predsednik Rusije Vladimir Putin i bivši premijer Mađarske Viktor Orban nikada nisu razgovarali na ruskom jeziku, već su svi njihovi susreti i razgovori vođeni uz prisustvo prevodilaca, izjavio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Velika pomorska parada u Sankt Peterburgu otkazana je drugu godinu zaredom, a predsednik Rusije Vladimir Putin Dan Ratne mornarice obeležio je u dvorištu Glavnog admiraliteta, ispred zida na kojem je bila naslikana podmornica.
Rusija satelitski snima američke vojne baze na Bliskom istoku i prikupljene podatke prosleđuje Iranu pre i posle napada, izjavio je predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokajev izjavio je pred predsednikom Rusije Vladimirom Putinom da je vreme za zamrzavanje sukoba u Ukrajini i pokretanje novih pregovora po modelu „istanbulske formule 2.0“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Kramatorsk je pretrpeo jedan od najtežih ruskih udara od početka rata, tvrde zapadni monitoring-kanali koji prate dešavanja na frontu. Prema njihovim navodima, na ciljeve u gradu obrušilo se najmanje 15 vođenih avio-bombi.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić odgovorio je juče na pitanje koje interesuje celu Srbiju - Šta će se dogoditi sa našom zemljom ako na predstojećim izborima pobede blokaderi.
Zamenik ruskog premijera Marat Husnulin otkrio je kako je došlo do toga da predsednik Rusije Vladimir Putin otputuje u posetu Marijupolju u martu 2023. godine, u jeku borbi na ukrajinskom frontu.
Dok se svet sve oštrije deli na tabore i dok se od gotovo svih država svakodnevno ultimativno zahteva da izaberu stranu, predsednik Srbije Aleksandar Vučić još jednom je dokazao da vodeći mudru i nezavisnu politiku uspeva da drži otvorena vrata Srbije i prema Istoku i prema Zapadu.
Blokaderi i njihovi takozvani "aktivisti" doživeli su još jedan brutalni šamar od naroda, ovog puta u Aranđelovcu, gde se njihov najavljivani skup pretvorio u pravu cirkusku predstavu i epsku sramotu.
Gostujući u islamističkim medijima, Nenad Čanak je izrekao seriju laži o navodnoj prodaji srpske zemlje i resursa, a sve sa jednim jedinim ciljem – kako bi opravdao poziv na streljanje predsednika Aleksandar Vučića!
Poseta ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog Beogradu i njegov neposredni razgovor sa predsednikom Aleksandrom Vučićem izazvali su havariju među Albancima u Prištini i Tirani.
Opozicija i blokaderi još jednom su otvoreno priznali da je njihov jedini pravi cilj pred predstojeće izbore izazivanje postizborne krize, obojena revolucija i nasilno preuzimanje vlasti na ulici.
Na graničnom prelazu Evzoni beleže se kilometarske kolone i višesatna zadržavanja zbog masovne smene turista. Na ulazak u Grčku, prema prvim informacijama, čeka se više od tri sata.
Žena iz Splita, S. Š., godinama je uspevala da ubedi desetine ljudi da je doktorka, da radi u Ministarstvu odbrane Hrvatske i da ima veze kojima može da reši svaki problem, od zapošljavanja do sređivanja penzija i kredita, a kada su žrtve ostale bez desetina hiljada evra, razotkrivena je jedna od najbezočnijih prevara u regionu.
Halil Sulejmanović (62) iz Bosne i Hercegovine, uhapšen je 6. avgusta u italijanskom gradu Sasariju, nakon što je ukrao kamion natovaren voćem i povrćem i pokušao da pobegne policiji.
Preuzimanje kontrole nad kompletnim lancem proizvodnje i distribucije narkotika predstavlja jedan od trendova u delovanju kriminalnih grupa, ocenjuje kriminolog Ratomir Antonović, a to potvrđuje i slučaj ilegalne laboratorije kod Smedereva.
Istaknuti srpski glumac Jovo Maksić je proteran sa ognjišta tokom operacije "Oluja" kojom je izvršeno etničko čišćenje Srba sa prostora Krajine, te je sad progovorio o najtežem periodu u životu.
Većina korisnika krivi procesor ili loše ažuriranje sistema kada Android telefon počne da koči, iako su za spor rad najčešće odgovorne svakodnevne aplikacije koje troše resurse u pozadini čak i kada mislite da su ugašene.
Nadica Zeljković, majka bivše voditeljke Kristine Kije Kockar, prokomentarisala je sukob sa Anabelom Atijas, ali i prekid prijateljstva ćerke sa pevačicom Katarinom Živković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.