Evropske centralne banke počele su da menjaju mesta na kojima čuvaju svoje zlato – Holandija je prebacila 86 tona rezervi iz Severne Amerike u London, Francuska je uklonila svih 129 tona koje je držala u Njujorku, dok se u Nemačkoj i Italiji već traži preispitivanje ogromnih zaliha smeštenih u Sjedinjenim Američkim Državama.
U središtu promene više nije samo pitanje koliko zlata država poseduje. Sve važnije postaje gde se ono fizički nalazi i koliko brzo centralna banka može da mu pristupi ako izbije ozbiljna finansijska ili geopolitička kriza.
Holandska centralna banka upravo je „rastuće geopolitičke nemire“ navela kao jedan od razloga za veliku preraspodelu svojih rezervi. Iz Njujorka i Otave između marta i avgusta prebačeno je oko 86 tona zlata, a novo odredište je London.
Posle operacije London je postao najveća pojedinačna lokacija holandskog zlata – tamo se sada nalazi 32,1 odsto rezervi, čak nešto više nego u samoj Holandiji, gde je smešteno 30,8 odsto. Udeo zlata u Njujorku i Otavi smanjen je na po 18,5 odsto.
Nije sve fizički prevezeno preko Atlantika
Operacija je bila složenija od običnog transporta desetina tona poluga.
Oko 27 tona fizički je prebačeno iz Severne Amerike u holandski trezor u Zejstu, dok je približno ista količina iz Zejsta poslata u London. Još oko 59 tona prodato je u Njujorku, a ista količina zlata potom kupljena u Londonu.
Cilj je bio jasan – da zlato bude na mestu na kojem u trenutku ozbiljne krize može što brže da se proda, založi ili zameni za novac.
Holandska centralna banka otvoreno je saopštila da želi veću „spremnost za teške krize“, ali i bolju raspodelu rezervi između različitih država i pravnih sistema. London je izabran zato što predstavlja jedan od glavnih svetskih centara za fizičku trgovinu zlatom.
Francuska je prethodno napravila još veći zaokret.
Između jula 2025. i januara 2026. Banka Francuske prodala je svih 129 tona zlata koje je držala u Njujorku i kupila jednaku količinu zlata u Evropi. Operacija nije smanjila ukupne francuske rezerve, koje iznose približno 2.437 tona.
Francuske vlasti insistiraju da potez nije bio politički. Guverner Banke Francuske Fransoa Vileroa de Galo objasnio je da je cilj bio da stare poluge budu zamenjene zlatom koje odgovara savremenim međunarodnim standardima i može lakše da se koristi na tržištu.
Ali vreme u kojem se te odluke donose otvorilo je mnogo šire pitanje.
Nemačka i Italija drže ogromne količine zlata u SAD
Nemačka ima druge najveće državne rezerve zlata na svetu, a Italija treće.
Prema podacima na kojima se zasnivala prošlogodišnja analiza Fajnenšel tajmsa, Nemačka raspolaže sa oko 3.352 tone, a Italija sa približno 2.452 tone zlata. Više od trećine rezervi obe zemlje čuvano je u SAD, odnosno u trezorima Federalnih rezervi u Njujorku.
Zbog toga su se u obe države pojavili zahtevi da se zlato vrati u Evropu.
U Nemačkoj su takve zahteve iznosili političari iz različitih delova političkog spektra. Bundesbanka ih za sada odbija i poručuje da Njujorške federalne rezerve i dalje smatra „pouzdanim partnerom“, uz obrazloženje da lokacija zlata mora da obezbedi ne samo sigurnost već i mogućnost njegove brze prodaje ili zamene za stranu valutu.
Rasprava je dobila dodatnu težinu zbog zahlađenja odnosa između Vašingtona i evropskih prestonica, uključujući sporove američkog predsednika Donalda Trampa sa evropskim saveznicima oko Grenlanda i šire debate o pouzdanosti transatlantskih odnosa. Tramp je i u julu ponovio stav da Grenland treba da kontrolišu SAD, a ne Danska.
To, međutim, ne znači da evropske centralne banke očekuju da će im Amerika jednostavno oduzeti zlato.
Glavno pitanje je drugačije: šta se dešava sa strateškom rezervom ako se u ozbiljnoj međunarodnoj krizi nađe pod jurisdikcijom druge države i pristup toj imovini bude usporen sankcijama, sudskim sporovima ili političkim odlukama.
Upravo zato fizička kontrola nad rezervama ponovo postaje tema.
Foto: Tanjug/AP
Svet kupuje zlato dvostruko brže nego ranije
Promena nije počela sa sadašnjim sporovima između Evrope i SAD.
Centralne banke širom sveta već godinama gomilaju zlato. Prema Svetskom savetu za zlato, tokom poslednje četiri godine kupovale su prosečno oko 1.000 tona godišnje, dok je tokom prethodne decenije prosek bio oko 500 tona.
Samo 2022, 2023. i 2024. godine kupovina je prelazila 1.000 tona godišnje. U 2025. pala je na 863 tone, ali je i dalje ostala daleko iznad dugoročnog proseka.
I 2026. centralne banke nastavile su da kupuju. U prvoj polovini godine neto tražnja iznosila je 345 tona, dok su među najvećim kupcima bile Poljska, Uzbekistan i Kina.
Krišnan Gopau iz Svetskog saveta za zlato navodi da su se tokom poslednjih dvadesetak godina jedna za drugom ređale krize – od globalnog finansijskog sloma i dužničke krize u evrozoni, preko pandemije, do velikih geopolitičkih sukoba.
Rezultat je povratak zlata u sam centar politike državnih rezervi.
Istraživanje Svetskog saveta za zlato pokazuje i da centralne banke sada sve više razmišljaju o rasporedu svojih poluga: 10 odsto ispitanih banaka tokom prethodne godine povećalo je broj stranih lokacija na kojima drži zlato, a devet odsto namerava da to učini tokom narednih 12 meseci.
Zašto svi gledaju London
Holandski potez pokazuje da nova politika ne znači nužno: vratiti sve zlato kući.
Naprotiv – Amsterdam je zlato iz Severne Amerike prebacio u drugu stranu državu.
Razlog je London.
Banka Engleske u svojim podzemnim trezorima čuva više od 400.000 zlatnih poluga za britansku državu, strane centralne banke i finansijske institucije. Tipična poluga teži oko 12,4 kilograma, što znači da se u trezorima nalazi približno 5.000 tona zlata.
Banka Engleske navodi da je po količini zlata koje čuva drugi najveći depozitar na svetu, iza Federalnih rezervi u Njujorku.
Prednost Londona nije samo debeli zid trezora.
Poluga koja se nalazi tamo može da promeni vlasnika bez fizičkog pomeranja iz zgrade. Jedna centralna banka može da je proda drugoj instituciji, a u evidenciji Banke Engleske samo se menja vlasnik. Upravo zbog ogromnog obima trgovanja London omogućava da se zlato veoma brzo pretvori u novac ili drugu imovinu.
Zbog toga današnja borba centralnih banaka nije jednostavan izbor između „zlata kod kuće“ i „zlata u inostranstvu“.
Posle finansijske krize, pandemije, sankcija, ratova i novih sporova između nekada čvrstih saveznika, pitanje postaje mnogo konkretnije: ako nastupi ozbiljna kriza, gde se nalaze državne poluge – i ko u tom trenutku kontroliše vrata trezora?
Poljska je privremeno zatvorila aerodrome u Lublinu i Žešovu i podigla vojnu avijaciju zbog ruskih napada bespilotnim letelicama na susednu Ukrajinu, dok su svega nekoliko kilometara od poljske granice odjekivale eksplozije.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen pozvala je danas na stvaranje Evropskog saveta bezbednosti i novog kriznog mehanizma po uzoru na član 4 NATO-a.
Predsednik SAD Donald Tramp zatražio je od predsednika Ukrajine Volodimira Zelenskog da prekine udare na ruske rafinerije i infrastrukturu za proizvodnju dizela.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Poljska je privremeno zatvorila aerodrome u Lublinu i Žešovu i podigla vojnu avijaciju zbog ruskih napada bespilotnim letelicama na susednu Ukrajinu, dok su svega nekoliko kilometara od poljske granice odjekivale eksplozije.
Lidera opozicije Aleksandra Vučića su predstavnici Studentske liste ponovo tokom današnje sednice Skupštine Srbije ometali dok je govorio, i to, verovali ili ne, neprestanim kašljanjem, zbog čega je on u jednom trenutku morao da reaguje.
Aleksandra Štimac, poslanica Studentske liste i supruga blokadera Vladimira Štimca, bez političkog iskustva, pravo je sela u poslaničke klupe, a sada svojim izjavama pokazuje stavove koje se tiču građana Republike Srbije!
Današnje zasedanje Narodne skupštine Srbije obeležili su skandali predstavnika Studentske liste, što je u jednom trenutku eskaliralo izricanjem sramnih opomena Aleksandru Vučiću, ali i ostalim predstavnicima opozicije, a sve se završilo farsom kakvu je teško opisati.
Nova neprijatna scena u Narodnoj skupštini Srbije - poslanica Studentske liste Vera Radović nije uspela iz više pkušaja da pravilno izgovori naziv poslaničke grupe "Aleksandar Vučić - Srbija pobeđuje", pa ju je čak ispravljao predsednik parlamenta iz njenih redova, Aleksandar Čupić.
U IME NARODA VIŠI SUD U BEOGRADU sudija Ivana Trkulja Veselinović, u parnici tužioca Stevana Babića iz Novog Sada, čii je punomonik advokat Danilo Babić iz Novog Sada, protiv tuženih INSAJDER TIM DOO BEOGRAD sa sedištem u Beogradu, Bulevar Peka Dapčevića 17, Milovana Stanića iz Beograda, čiji je zajednički punomoćnik advokat Boris Bogdanović iz Beograda, radi naknade nematerijalne štete, nakon održane usmene i glavne rasprave zaključene 03.03.2026, doneo je
PRESUDU.
Lidera opozicije Aleksandra Vučića su predstavnici Studentske liste ponovo tokom današnje sednice Skupštine Srbije ometali dok je govorio, i to, verovali ili ne, neprestanim kašljanjem, zbog čega je on u jednom trenutku morao da reaguje.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Plavi tim u Exatlonu Srbija prokomentarisao je svoju lošu igru i poraz na poligonu, a zatim su ispričali koliko im je krivo zbog ispadanja Nemanje Makuljevića.
Osnovni sud u Bijeljini u Bosni i Hercegovini potvrdio je optužnicu protiv J. M. koji se, između ostalog, tereti da je obećavajući ženidbu od žene izvukao novac od kredita, a lažno se predstavljao i kao zastupnik farmaceutskih kompanija.
Mihaela Periš, sestra Kristiana Josipa Periša, detaljno je ispričala šta se događalo kobne noći kada je saznala da je njen brat izgubio život i šta joj je lekarka iz Jankomira rekla po dolasku u psihijatrijsku kliniku "Sveti Ivan".
Jedna osoba teško je povređena u saobraćajnoj nesreći koja se dogodila na magistralnom putu M17, u mestu Podorašac na području Konjica u Bosni i Hercegovini.
Za porodice stradalih u Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar", vest o izmeštanju pacijenata iz Klinike za neurologiju i psihijatriju za decu i omladinu ponovo je otvorila pitanja koja ih već dugo brinu – šta se dešava sa počiniocem zločina K. K. i da li postoji mogućnost da bude pušten na slobodu.
Klinika za psihijatriju Sveti Ivan u zagrebačkom Jankomiru pokrenula je postupak vanrednog otkazivanja ugovora o radu za još četvoro svojih zaposlenih. Reč je o lekarki, dve medicinske sestre i medicinskom tehničaru koji su uhapšeni 16. novembra zbog sumnje da su učestvovali u teškom ubistvu 32-godišnjeg pacijenta Kristiana Josipa Periša.
Američki magazin Variety objavio je listu 100 najvećih filmskih zvezda svih vremena, koju su sastavili njegovi filmski kritičari, a prvo mesto pripalo je legendarnoj Merilin Monro.
Glumac Pirs Brosnan, koji je svojevremeno četiri puta tumačio legendarnog tajnog agenta Džejmsa Bonda, oglasio se na Instagramu povodom izbora Roberta Patinsona za novog agenta 007 i pružio podršku mlađem kolegi.
Poznati britanski kuvar Gordon Remzi, koji je svetsku slavu stekao zahvaljujući kulinarskom umeću, oštrom jeziku i temperamentnim nastupima u televizijskim emisijama, dobio je zvezdu na čuvenoj holivudskoj Stazi slavnih u Los Anđelesu.
Britanska glumica Florens Pju (30) oštro je reagovala na nagađanja o svom izgledu nakon što su se društvenim mrežama proširile fotografije sa nedavne dodele nagrada Governors u Los Anđelesu.
Kada stignu hladniji dani, mnogi se vraćaju starim receptima za ublažavanje tegoba koje donose prehlade. Među najpoznatijim kućnim preparatima nalazi se kombinacija crnog luka i meda.
Restovani krompir bio je jedan od omiljenih specijaliteta, a njegova tajna krila se u jednom dodatku koji mu daje prepoznatljivu boju i miris, aleva paprika.
Nesvakidašnji izrazi sa mreža sve češće ulaze u intimni žargon, a posebnu pažnju privlače žedni hrčak, ležeći policajac, makaze, perece i lotosov cvet.
Erotski model Vesna Pocuča Šana ponovo je privukla ogromnu pažnju, a ovoga puta za pravi spektakl pobrinula se u jednom prestoničkom lokalu, gde je uživala u društvu prijateljice.
Ljubav, prevare, suze, raskidi i javna poniženja obeležili su neke od najpoznatijih ljubavnih trouglova na domaćoj rijaliti sceni, pojedine priče izazvale su pravu buru reakcija, a publika ih ni danas nije zaboravila.
Veliko nevreme pogodilo je Beograd i okolne gradove, a pevačica Nada Topčagić našla se u dramatičnoj situaciji na auto-putu ka Novom Sadu, gde je zbog saobraćajne nezgode ostala zaglavljena u kilometarskoj koloni.
Pevačica Marija Mikić otvoreno je govorila o razvodu od Jovana Pantića, novoj ljubavi i mogućnosti da drugi put stane na "ludi kamen", a tom prilikom otkrila je i detalje iz porodičnog života.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.