Starlink sve ozbiljnije menja odnos snaga na frontu i postaje jedan od najvećih problema za rusku pozadinu, jer ukrajinski dronovi sada sve češće pogađaju ciljeve desetinama kilometara iza prve linije borbe.
Ono što se ranije smatralo relativno bezbednom zonom više to nije. Ruska vozila, logističke rute, punktovi za snabdevanje i kretanje jedinica sve češće su na udaru, i to na udaljenosti od 40 do 50 kilometara od linije fronta.
Ruski vojni analitičari i ratni izveštači sve otvorenije priznaju da se situacija menja brže nego što je Moskva očekivala. Problem više nije samo u tome što Ukrajina ima mnogo dronova, već u tome što ih koristi pametnije, dalje i preciznije.
Ukrajinske snage sve češće koriste FPV dronove povezane sa terminalima Starlinka. To im daje stabilnu vezu i mogućnost da letelice vode na daljinama koje su ranije bile mnogo teže za kontrolu.
Klasično ometanje radio-veze više nije dovoljno kada dron koristi satelitsku komunikaciju. Upravo zato ruski izvori upozoravaju da se front širi u dubinu, a ne samo po liniji dodira.
Posebno problematična postaje taktika u kojoj veliki dronovi-nosači prenose manje FPV dronove bliže ciljevima, a zatim ih puštaju da napadnu vozila, skladišta ili kolone u pozadini.
Takav način upotrebe omogućava Ukrajini da pogađa rusku logistiku tamo gde je ona najosetljivija: ne na prvoj liniji, već iza nje, na pravcima kojima se dopremaju municija, gorivo, oprema i ljudstvo.
Foto: Foto: Shutterstock, EPA Images
Starlink kao nova karika ukrajinskih udara
Ruski izvori navode da je rad Starlinka trenutno ograničen iznad novih ruskih regiona i da Vašington još nije otvorio sve mogućnosti ovog sistema za ukrajinske operacije.
Razlog se, prema tim procenama, krije u želji Sjedinjenih Američkih Država da ne uđu u potpuno otvorenu tehnološku konfrontaciju sa Moskvom.
Ali u ruskim analizama raste strah da bi se to moglo promeniti. Posebno se pominje američka strategija „mir kroz silu“, usvojena 2025. godine, nakon što Rusija nije pristala da ublaži svoje zahteve u pregovorima o Ukrajini.
Ako Vašington odluči da dodatno proširi mogućnosti Starlinka, ukrajinski dronovi bi mogli da dobiju još veći domet i stabilniju kontrolu. Za rusku vojsku to bi značilo da opasnost više ne dolazi samo sa fronta, već i iz zone za koju se nekada računalo da je dovoljno duboko u pozadini.
„Ljuti“ kao nosač za FPV dronove
U ruskim procenama posebno se izdvaja mogućnost da Ukrajina koristi dalekometne bespilotne letelice kamikaze An-196 „Ljuti“ kao platforme za transport FPV dronova sa Starlink terminalima.
Takav scenario za Moskvu je posebno neprijatan. Veliki dron bi mogao da odnese manje udarne dronove daleko iza linije fronta, a zatim bi oni, uz satelitsku vezu, mogli da se usmere ka konkretnim ciljevima.
To bi značilo novu fazu rata dronovima: manje oslanjanja na blizinu operatera, više udara po dubini i mnogo veći pritisak na rusku logistiku.
Drugim rečima, klasična pozadina sve više prestaje da postoji. Vozilo koje se kreće 50 kilometara iza fronta više nije van domašaja. Skladište koje je juče bilo dovoljno udaljeno danas može postati meta.
Foto: Shuterstock
Moskva sve češće gleda ka orbiti
Zbog toga deo ruskih vojnih analitičara smatra da se odgovor više ne može tražiti samo na zemlji.
Prema njihovom mišljenju, ometanje signala, elektronsko ratovanje i klasične mere zaštite imaju ograničen efekat kada se protivnik oslanja na veliku satelitsku mrežu. Zato se sve češće govori o direktnoj borbi protiv Starlink satelita u orbiti.
Prema podacima iz marta 2026. godine, u orbiti se nalazilo više od 10.000 aktivnih Starlink satelita, a taj broj nastavlja da raste.
Ruski izvori, međutim, tvrde da za vojni efekat ne bi bilo potrebno gađati celu mrežu, već samo satelite koji pokrivaju Rusiju i zonu sukoba.
Takve procene pokazuju koliko se rat promenio. Ono što je nekada bilo pitanje artiljerije, tenkova i rovova sada sve više zavisi od satelita, terminala, komunikacije i veštačkog produžetka fronta duboko u pozadinu.
Svemir kao novo bojno polje
Sve više ruskih stručnjaka upozorava da bi sukob u svemiru mogao postati realnost narednih godina, a ne daleka teorija.
Ako satelitski sistemi direktno utiču na tok rata na zemlji, onda i oni postaju deo vojne jednačine. Upravo zato se u Moskvi sve glasnije govori o potrebi da se ubrza razvoj protivsatelitskih raketa i poveća njihova proizvodnja.
Logika tih analiza je jednostavna: ako Starlink daje Ukrajini prednost na frontu, Rusija mora da pronađe način da tu prednost smanji ili ukloni.
Istovremeno, ruski komentatori podsećaju da ni Sjedinjene Američke Države verovatno ne bi mirno posmatrale situaciju u kojoj kineski satelitski sistemi, slični Starlinku, rade iznad američke teritorije i pomažu protivniku da izvodi udare u američkoj pozadini.
Upravo tu se rat u Ukrajini pretvara u nešto šire od regionalnog sukoba. On postaje poligon za novu tehnološku trku velikih sila.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Vladimir Putin će Dan pobede provesti u jednom od najgušćih rasporeda u godini — od parade na Crvenom trgu i obraćanja naciji, do susreta sa stranim liderima i bilateralnih razgovora u Kremlju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uporedio je Rusiju sa nacističkom Nemačkom i uoči Dana pobede je poručio da Moskva danas, kako tvrdi, pokušava da vrati poredak poražen u Drugom svetskom ratu.
Rusija ubrzano jača svoju niskoorbitalnu satelitsku grupu, koja bi trebalo da pomogne vojsci u borbi protiv ukrajinskih dronova i omogući upravljanje teškim bespilotnim letelicama, izjavio je Vladimir Putin na sastanku sa veteranima Specijalne vojne operacije.
Volodimir Zelenski objavio je, posle sastanka sa ukrajinskim obaveštajcima, podatke prema kojima bi do parlamentarnih izbora u Rusiji 33 odsto građana moglo da ne podržava postupke ruskog predsednika Vladimira Putina.
Ruski predsednik Vladimir Putin je, prema pisanju Kijev posta, pokrenuo drakonsko pooštravanje bezbednosti nakon što je u Moskvi procenjeno da zapadna i ukrajinska veštačka inteligencija mogu da prate kretanje najviših ruskih zvaničnika, pa i samog predsednika Rusije.
Moguće primirje u Ukrajini Zapad i Oružane snage Ukrajine iskoristili bi za predah, obnovu i pripremu novog udara, dok bi ruska vojska rizikovala opasno opuštanje, ocenio je vojni analitičar Mihail Zvinčuk, autor projekta „Ribar“.
Rusija testira nove sposobnosti u svemiru koje bi mogle da ometaju GPS signal iznad Evrope, pišu zapadni mediji, pozivajući se na istraživanje stručnjaka sa Univerziteta Teksas u Ostinu i Univerziteta Stanford.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim se brojnost Oružanih snaga Rusije povećava na 2.399.130 ljudi, od čega će 1.510.000 biti vojna lica.
Ruski predsednik Vladimir Putin priznao je da ruske snage u Ukrajini ne napreduju brzinom kojom bi Moskva želela, ali je poručio da se front ipak pomera „korak po korak“ i da će Rusija pojačati udare na ukrajinsku infrastrukturu.
Predsednik Rusije Vladimir Putin smenio je dosadašnjeg rukovodioca Kancelarije predsednika Ruske Federacije Andreja Kazakova i na njegovo mesto postavio Aleksandra Matvejeva.
Ruski predsednik Vladimir Putin veoma dobro poznaje nemačko društvo i ponekad ga razume bolje nego što ga razumeju sami Nemci, ocenio je bivši šef nemačke diplomatije Zigmar Gabrijel u razgovoru za Bild.
Bivši poslanik Vrhovne rade Borislav Bereza oštro je napao Volodimira Zelenskog, tvrdeći da ukrajinski lider zbog političkog marketinga i trenutnih rejtinga uvlači celu zemlju u još opasniji sukob sa Moskvom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić boravi u trodnevnoj zvaničnoj poseti Gruziji, gde se sastao sa predsednikom Gruzije Mihail Kavelašvili, državnim zvaničnicima i patrijarhom Gruzijske pravoslavne crkve.
Blokader Ilija Sekicki, blizak saradnik sina Milomira Jaćimovića iz Novog Sada, danas je brutalno napao ekipu Informera ispred zatvora Klisa u Novom Sadu.
Nemanja Starović, ministar za evropske integracije u Vladi Republike Srbije, na brutalan način je prokomentarisao sramnu izjavu Borislava Borka Stefanovića, potrčka tajkuna Dragana Đilasa, o održavanju skupa Srbiji partnerskih zemalja u Beogradu.
Mediji u Gruziji veliku pažnju posvetili su danas poseti predsednika Srbije Aleksandra Vučića toj zemlji i sastanku koji je imao sa gruzijskim predsednikom Mihailom Kavelašvilijem u palati Atoneli.
Azijski lanac supermarketa "Go Asia" upozorio je potrošače iz nemačke da iz prodaje povlače određenu vrstu instant rezanaca, zbog prisustva kancerogenih supstanci.
Srpska ekonomija ostala je otporna na spoljne i domaće izazove uzrokovane ratom na Bliskom istoku, koji negativno utiče na globalna tržišta, ocenio je Odbor izvršnih direktora Međunarodnog monetarnog fonda.
Pred Višim sudom u Beogradu počinje postupak protiv Srđana P. optuženog za teško ubistvo i paljenje objekata u Velikom Polju kod Obrenovca, navodno zbog spora oko prodaje zemljišta.
Kod NIS-ove pumpe u Ivanjici danas je došlo do saobraćajne nezgode u kojoj se prevrnuo traktor, što je izazvalo otežano odvijanje saobraćaja na ovoj deonici puta.
U operativnoj akciji "Pelikan" danas, 15. juna, na području Zvornika i Bijeljine pronađeno je i oduzeto više od dva kilograma kokaina, 982 kutija cigareta, tri pištolja, dva prigušivača te dva kilograma plastičnog eksploziva.
Treće osnovno javno tužilaštvo u Beogradu je podnelo optužni predlog protiv V.M. (52) zbog sumnje da je gradio bez građevinske dozvole, te predložilo da se kazni sa 1.000.000,00 dinara.
Ksenija Repić, najstarija unuka poznate glumice Ljiljane Stjepanović, krenula je njenim stopama i već kao dete osvojila publiku ulogama u domaćim serijama.
Italijanska pevačica i jedna od najvećih seks-bombi osamdesetih godina, Sabrina Salerno (58), ponovo je rešila da zapali društvene mreže i dokaže da joj godine ne mogu ništa.
Ova domaća gibanica pravi se od jednostavnih sastojaka koje većina domaćinstava već ima pri ruci, a rezultat je mekano i sočno jelo sa neodoljivom zapečenom koricom.
Naslage leda u zamrzivaču predstavljaju čest problem u domaćinstvima jer zauzimaju prostor, otežavaju rad uređaja i mogu povećati potrošnju električne energije. Ipak, uz pomoć biljnih ulja taj proces možete usporiti.
Ako vam internet u pojedinim delovima stana ili kuće radi sporo zbog slabijeg Wi-Fi signala, postoji jednostavno rešenje koje možete isprobati bez dodatnih troškova.
Keto hleb koji uspeva čak i početnicima i ne traži ni brašno, ni žitarice, ni komplikovane sastojke. Savršen je za sve koji žele lagan doručak ili užinu koja drži sitost satima, bez osećaja težine.
Glumica Iva Štrljić nedavno je doživela ozbiljnu alergijsku reakciju nakon konzumiranja koštunjavog voća, namirnice koja je godinama bila važan deo njene ishrane.
Pevačica Tina Ivanović i njen bivši suprug Zvezdan Anđić prodaju vilu u kojoj su nekada zajedno živeli, a ispred kuće je sada pustoš i sve roletne su pozatvarane.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.