Strašan poraz Rusije! Amerika Putina dotukla satelitima: U toku jezivo prženje cele države, Kremlju ostala još samo jedna opcija - i to najgora moguća
Podeli vest
Starlink sve ozbiljnije menja odnos snaga na frontu i postaje jedan od najvećih problema za rusku pozadinu, jer ukrajinski dronovi sada sve češće pogađaju ciljeve desetinama kilometara iza prve linije borbe.
Ono što se ranije smatralo relativno bezbednom zonom više to nije. Ruska vozila, logističke rute, punktovi za snabdevanje i kretanje jedinica sve češće su na udaru, i to na udaljenosti od 40 do 50 kilometara od linije fronta.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Vladimir Putin će Dan pobede provesti u jednom od najgušćih rasporeda u godini — od parade na Crvenom trgu i obraćanja naciji, do susreta sa stranim liderima i bilateralnih razgovora u Kremlju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
09.05.2026
08:59
Ruski vojni analitičari i ratni izveštači sve otvorenije priznaju da se situacija menja brže nego što je Moskva očekivala. Problem više nije samo u tome što Ukrajina ima mnogo dronova, već u tome što ih koristi pametnije, dalje i preciznije.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uporedio je Rusiju sa nacističkom Nemačkom i uoči Dana pobede je poručio da Moskva danas, kako tvrdi, pokušava da vrati poredak poražen u Drugom svetskom ratu.
09.05.2026
07:40
Ukrajinske snage sve češće koriste FPV dronove povezane sa terminalima Starlinka. To im daje stabilnu vezu i mogućnost da letelice vode na daljinama koje su ranije bile mnogo teže za kontrolu.
Klasično ometanje radio-veze više nije dovoljno kada dron koristi satelitsku komunikaciju. Upravo zato ruski izvori upozoravaju da se front širi u dubinu, a ne samo po liniji dodira.
Posebno problematična postaje taktika u kojoj veliki dronovi-nosači prenose manje FPV dronove bliže ciljevima, a zatim ih puštaju da napadnu vozila, skladišta ili kolone u pozadini.
Takav način upotrebe omogućava Ukrajini da pogađa rusku logistiku tamo gde je ona najosetljivija: ne na prvoj liniji, već iza nje, na pravcima kojima se dopremaju municija, gorivo, oprema i ljudstvo.
Foto: Foto: Shutterstock, EPA Images
Starlink kao nova karika ukrajinskih udara
Ruski izvori navode da je rad Starlinka trenutno ograničen iznad novih ruskih regiona i da Vašington još nije otvorio sve mogućnosti ovog sistema za ukrajinske operacije.
Razlog se, prema tim procenama, krije u želji Sjedinjenih Američkih Država da ne uđu u potpuno otvorenu tehnološku konfrontaciju sa Moskvom.
Ali u ruskim analizama raste strah da bi se to moglo promeniti. Posebno se pominje američka strategija „mir kroz silu“, usvojena 2025. godine, nakon što Rusija nije pristala da ublaži svoje zahteve u pregovorima o Ukrajini.
Ako Vašington odluči da dodatno proširi mogućnosti Starlinka, ukrajinski dronovi bi mogli da dobiju još veći domet i stabilniju kontrolu. Za rusku vojsku to bi značilo da opasnost više ne dolazi samo sa fronta, već i iz zone za koju se nekada računalo da je dovoljno duboko u pozadini.
„Ljuti“ kao nosač za FPV dronove
U ruskim procenama posebno se izdvaja mogućnost da Ukrajina koristi dalekometne bespilotne letelice kamikaze An-196 „Ljuti“ kao platforme za transport FPV dronova sa Starlink terminalima.
Takav scenario za Moskvu je posebno neprijatan. Veliki dron bi mogao da odnese manje udarne dronove daleko iza linije fronta, a zatim bi oni, uz satelitsku vezu, mogli da se usmere ka konkretnim ciljevima.
To bi značilo novu fazu rata dronovima: manje oslanjanja na blizinu operatera, više udara po dubini i mnogo veći pritisak na rusku logistiku.
Drugim rečima, klasična pozadina sve više prestaje da postoji. Vozilo koje se kreće 50 kilometara iza fronta više nije van domašaja. Skladište koje je juče bilo dovoljno udaljeno danas može postati meta.
Foto: Shuterstock
Moskva sve češće gleda ka orbiti
Zbog toga deo ruskih vojnih analitičara smatra da se odgovor više ne može tražiti samo na zemlji.
Prema njihovom mišljenju, ometanje signala, elektronsko ratovanje i klasične mere zaštite imaju ograničen efekat kada se protivnik oslanja na veliku satelitsku mrežu. Zato se sve češće govori o direktnoj borbi protiv Starlink satelita u orbiti.
Prema podacima iz marta 2026. godine, u orbiti se nalazilo više od 10.000 aktivnih Starlink satelita, a taj broj nastavlja da raste.
Ruski izvori, međutim, tvrde da za vojni efekat ne bi bilo potrebno gađati celu mrežu, već samo satelite koji pokrivaju Rusiju i zonu sukoba.
Takve procene pokazuju koliko se rat promenio. Ono što je nekada bilo pitanje artiljerije, tenkova i rovova sada sve više zavisi od satelita, terminala, komunikacije i veštačkog produžetka fronta duboko u pozadinu.
Svemir kao novo bojno polje
Sve više ruskih stručnjaka upozorava da bi sukob u svemiru mogao postati realnost narednih godina, a ne daleka teorija.
Ako satelitski sistemi direktno utiču na tok rata na zemlji, onda i oni postaju deo vojne jednačine. Upravo zato se u Moskvi sve glasnije govori o potrebi da se ubrza razvoj protivsatelitskih raketa i poveća njihova proizvodnja.
Logika tih analiza je jednostavna: ako Starlink daje Ukrajini prednost na frontu, Rusija mora da pronađe način da tu prednost smanji ili ukloni.
Istovremeno, ruski komentatori podsećaju da ni Sjedinjene Američke Države verovatno ne bi mirno posmatrale situaciju u kojoj kineski satelitski sistemi, slični Starlinku, rade iznad američke teritorije i pomažu protivniku da izvodi udare u američkoj pozadini.
Upravo tu se rat u Ukrajini pretvara u nešto šire od regionalnog sukoba. On postaje poligon za novu tehnološku trku velikih sila.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski dronovi i rakete sve dublje pogađaju ciljeve unutar Rusije, zbog čega ruski predsednika Vladimir Putin sve češće boravi u bunkerima, piše Forbs.
Vladimir Putin će Dan pobede provesti u jednom od najgušćih rasporeda u godini — od parade na Crvenom trgu i obraćanja naciji, do susreta sa stranim liderima i bilateralnih razgovora u Kremlju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Predsednik Ruske Federacije Vladimir Putin pohvalio je pripadnike Snaga za specijalne operacije tokom sastanka sa generalnim direktorom Kamaza Sergejem Kogoginom u Kremlju, gde se razgovaralo o razvoju vojne opreme te kompanije.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Ukrajinski dronovi i rakete sve dublje pogađaju ciljeve unutar Rusije, zbog čega ruski predsednika Vladimir Putin sve češće boravi u bunkerima, piše Forbs.
Danas se u centru Lazarevca odigrala prava drama, kada je blokaderski nasilnik Marko Tomić satarom nasrnuo na građane koji su pružali podršku Srpskoj naprednoj stranci (SNS) i predstavljali svoj politički program.
Poslanik i član predsedništva Srpske napredne stranke (SNS) Nebojša Bakarec objavio je novu kolumnu o predstojećim izborima, koja na najbolji način opisuje između čega će građani Srbije birati na tom glasanju.
Opštinski odbor Srpske napredne stranke Lazarevac najoštrije osuđuje brutalan i izuzetno opasan napad na naše aktiviste koji se danas dogodio u pešačkoj zoni u Karađorđevoj ulici u Lazarevcu.
Hantavirus koji se pojavio u svetu, izazvao je zabrinutost u seoskim domaćinstvima, zbog štala, sena i žita, koja su idealna mesta za pojavu miševa i pacova. Ipak, domaćin Nenad Glođević iz sela Mršinci ne strahuje.
U trenutku kada se na graničnim prelazima u Grčkoj formiraju duže kolone vozila, primena EES sistema biće privremeno obustavljena, rekao je danas direktor Nacionalne asocijacije turističkih agencija Aleksandar Seničić.
Radnik N.R. (51) iz Žablja poginuo je danas poslepodne nakon pada sa petog sprata stambene zgrade u izgradnji u Ulici Milana Stanivukovića u Zrenjaninu.
Aleksandar G. (22) izboden je sinoć u u gradskom parku u Ulici Raje Vračarića, u naselju Bare u Kruševcu, a kako saznajemo, pre nego što je izgubio svest uspeo je da se dovuče do ulaza jedne zgrade tražeći pomoć.
Američka kompanija Epl nalazi se u završnoj fazi razvoja bežičnih slušalica AirPods sa ugrađenim kamerama, koje bi trebalo da omoguće napredne funkcije zasnovane na veštačkoj inteligenciji, prenosi Blumberg.
Svako pojavljivanje princeze od Velsa u javnosti privlači pažnju ljubitelja mode. Ovoga puta Kejt Midlton je svoj modni izbor možda inspirisala bezvremenskim stilom Odri Hepbern.
Slavica Coka Ratković govorila je o krahu braka sa kompozitorom Raletom Ratkovićem, njegovoj vezi sa Anom Nikolić, ali i problemima koji su doveli do toga da danas ne komuniciraju.
Na starom putu Novi Sad - Beograd kod mesta Banstol motociklom u saobraćajnoj nesreći život je izgubio dugogodišnji bubnjar benda SNB iz Novog Sada, Miroslav Popov - Mićko.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar