Starlink sve ozbiljnije menja odnos snaga na frontu i postaje jedan od najvećih problema za rusku pozadinu, jer ukrajinski dronovi sada sve češće pogađaju ciljeve desetinama kilometara iza prve linije borbe.
Ono što se ranije smatralo relativno bezbednom zonom više to nije. Ruska vozila, logističke rute, punktovi za snabdevanje i kretanje jedinica sve češće su na udaru, i to na udaljenosti od 40 do 50 kilometara od linije fronta.
Ruski vojni analitičari i ratni izveštači sve otvorenije priznaju da se situacija menja brže nego što je Moskva očekivala. Problem više nije samo u tome što Ukrajina ima mnogo dronova, već u tome što ih koristi pametnije, dalje i preciznije.
Ukrajinske snage sve češće koriste FPV dronove povezane sa terminalima Starlinka. To im daje stabilnu vezu i mogućnost da letelice vode na daljinama koje su ranije bile mnogo teže za kontrolu.
Klasično ometanje radio-veze više nije dovoljno kada dron koristi satelitsku komunikaciju. Upravo zato ruski izvori upozoravaju da se front širi u dubinu, a ne samo po liniji dodira.
Posebno problematična postaje taktika u kojoj veliki dronovi-nosači prenose manje FPV dronove bliže ciljevima, a zatim ih puštaju da napadnu vozila, skladišta ili kolone u pozadini.
Takav način upotrebe omogućava Ukrajini da pogađa rusku logistiku tamo gde je ona najosetljivija: ne na prvoj liniji, već iza nje, na pravcima kojima se dopremaju municija, gorivo, oprema i ljudstvo.
Foto: Foto: Shutterstock, EPA Images
Starlink kao nova karika ukrajinskih udara
Ruski izvori navode da je rad Starlinka trenutno ograničen iznad novih ruskih regiona i da Vašington još nije otvorio sve mogućnosti ovog sistema za ukrajinske operacije.
Razlog se, prema tim procenama, krije u želji Sjedinjenih Američkih Država da ne uđu u potpuno otvorenu tehnološku konfrontaciju sa Moskvom.
Ali u ruskim analizama raste strah da bi se to moglo promeniti. Posebno se pominje američka strategija „mir kroz silu“, usvojena 2025. godine, nakon što Rusija nije pristala da ublaži svoje zahteve u pregovorima o Ukrajini.
Ako Vašington odluči da dodatno proširi mogućnosti Starlinka, ukrajinski dronovi bi mogli da dobiju još veći domet i stabilniju kontrolu. Za rusku vojsku to bi značilo da opasnost više ne dolazi samo sa fronta, već i iz zone za koju se nekada računalo da je dovoljno duboko u pozadini.
„Ljuti“ kao nosač za FPV dronove
U ruskim procenama posebno se izdvaja mogućnost da Ukrajina koristi dalekometne bespilotne letelice kamikaze An-196 „Ljuti“ kao platforme za transport FPV dronova sa Starlink terminalima.
Takav scenario za Moskvu je posebno neprijatan. Veliki dron bi mogao da odnese manje udarne dronove daleko iza linije fronta, a zatim bi oni, uz satelitsku vezu, mogli da se usmere ka konkretnim ciljevima.
To bi značilo novu fazu rata dronovima: manje oslanjanja na blizinu operatera, više udara po dubini i mnogo veći pritisak na rusku logistiku.
Drugim rečima, klasična pozadina sve više prestaje da postoji. Vozilo koje se kreće 50 kilometara iza fronta više nije van domašaja. Skladište koje je juče bilo dovoljno udaljeno danas može postati meta.
Foto: Shuterstock
Moskva sve češće gleda ka orbiti
Zbog toga deo ruskih vojnih analitičara smatra da se odgovor više ne može tražiti samo na zemlji.
Prema njihovom mišljenju, ometanje signala, elektronsko ratovanje i klasične mere zaštite imaju ograničen efekat kada se protivnik oslanja na veliku satelitsku mrežu. Zato se sve češće govori o direktnoj borbi protiv Starlink satelita u orbiti.
Prema podacima iz marta 2026. godine, u orbiti se nalazilo više od 10.000 aktivnih Starlink satelita, a taj broj nastavlja da raste.
Ruski izvori, međutim, tvrde da za vojni efekat ne bi bilo potrebno gađati celu mrežu, već samo satelite koji pokrivaju Rusiju i zonu sukoba.
Takve procene pokazuju koliko se rat promenio. Ono što je nekada bilo pitanje artiljerije, tenkova i rovova sada sve više zavisi od satelita, terminala, komunikacije i veštačkog produžetka fronta duboko u pozadinu.
Svemir kao novo bojno polje
Sve više ruskih stručnjaka upozorava da bi sukob u svemiru mogao postati realnost narednih godina, a ne daleka teorija.
Ako satelitski sistemi direktno utiču na tok rata na zemlji, onda i oni postaju deo vojne jednačine. Upravo zato se u Moskvi sve glasnije govori o potrebi da se ubrza razvoj protivsatelitskih raketa i poveća njihova proizvodnja.
Logika tih analiza je jednostavna: ako Starlink daje Ukrajini prednost na frontu, Rusija mora da pronađe način da tu prednost smanji ili ukloni.
Istovremeno, ruski komentatori podsećaju da ni Sjedinjene Američke Države verovatno ne bi mirno posmatrale situaciju u kojoj kineski satelitski sistemi, slični Starlinku, rade iznad američke teritorije i pomažu protivniku da izvodi udare u američkoj pozadini.
Upravo tu se rat u Ukrajini pretvara u nešto šire od regionalnog sukoba. On postaje poligon za novu tehnološku trku velikih sila.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Vladimir Putin će Dan pobede provesti u jednom od najgušćih rasporeda u godini — od parade na Crvenom trgu i obraćanja naciji, do susreta sa stranim liderima i bilateralnih razgovora u Kremlju, poručio je portparol Kremlja Dmitrij Peskov.
Sjedinjene Američke Države mogle bi da se povuku iz pregovora o Ukrajini ako se pokaže da taj proces više ne daje nikakav rezultat, poručio je američki državni sekretar Marko Rubio.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski uporedio je Rusiju sa nacističkom Nemačkom i uoči Dana pobede je poručio da Moskva danas, kako tvrdi, pokušava da vrati poredak poražen u Drugom svetskom ratu.
Jermenija ne može istovremeno da prelazi na standarde Evropske unije i zadrži isti nivo ekonomske integracije sa Rusijom i Evroazijskom ekonomskom unijom, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin, upozoravajući Jerevan na iskustvo Ukrajine.
Rusija je, prema tvrdnjama koje su iznete u emisiji Aleksa Džonsa, spremna da rat u Ukrajini prebaci u mnogo brutalniju fazu, uz masovne udare po Kijevu, Harkovu, ukrajinskoj logistici i objektima NATO-a koji se koriste za snabdevanje ukrajinske vojske.
Poreklo drona koji je pao u Rumuniji ne može se pouzdano utvrditi dok se ne obavi stručna analiza njegovih ostataka, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin posle državne posete Kazahstanu.
Zapadne ambasade neće napuštati Kijev uprkos upozorenju Moskve da Rusija počinje sistemske udare po objektima u ukrajinskoj prestonici koji se koriste za potrebe Oružanih snaga Ukrajine i po centrima odlučivanja.
Vojno-politička situacija u svetu ozbiljno se pogoršala, dok su se nova žarišta nestabilnosti pojavila i u neposrednoj blizini granica Zajednice nezavisnih država, poručio je ruski predsednik Vladimir Putin.
Rusija je upozorila strane diplomatske misije i državljane stranih zemalja da napuste Kijev zbog najavljenih sistemskih udara na objekte ukrajinske vojne industrije i centre odlučivanja u glavnom gradu Ukrajine.
U ruskim elitama sve je više nezadovoljstva zbog dugog rata u Ukrajini, ekonomskog pritiska i odluka Vladimira Putina, dok Kremlj i dalje računa da može da preuzme kontrolu nad celim Donbasom do kraja 2026. godine, objavio je Gardijan.
Kijev bi mogao da uđe u potpuno novu fazu pritiska ukoliko ruske snage naprave čak i ograničen pomak sa severa, upozorio je ukrajinski poslanik i osnivač Centra za podršku aeroizviđanju Igor Lucenko.
Snimak na kojem ruski predsednik Vladimir Putin pokušava da povede trostruko „ura“ tokom susreta sa učesnicima programa „Vreme heroja“ uklonjen je sa zvaničnih kanala Kremlja ubrzo nakon objave, tvrde opozicioni i ukrajinski mediji koji su preneli sporni kadar.
Ukrajinski portali objavili su snimak snažnog udara u oblasti Bele Crkve, u Kijevskoj oblasti, uz tvrdnje da je Rusija tokom noćnog napada najverovatnije upotrebila balističku raketu srednjeg dometa „Orešnik“.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Dan pobede u Moskvi ove godine protiče pod jakim merama bezbednosti, u senci rata u Ukrajini, najavljenog primirja i serije dronovskih napada na ruske regione.
Najnovija, najblaže rečeno, skandalozna izjava premijera Hrvatske Andreja Plenkovića, izrečena uživo u programu HRT TV, otkrila je zastrašujuće pretenzije ove zemlje na teritoriju Srbije.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen izjavila je danas da je "agresorski rat Rusije prešao još jednu granicu" nakon što je ruski dron pogodio stambenu zgradu u Rumuniji i ranio dvoje ljudi, i navela da će Evropska unija nastaviti s jačanjem bezbednosti i odbrane na istočnim granicama bloka.
Javna tužiteljka Višeg javnog tužilaštva u Beogradu, Bojana Savović, kojoj bi glavna funkcija trebalo da bude zaštita države Srbije i njenih interesa, pozirala je s blokaderom siledžijom koji već mesecima unazad radi na rušenju ustavnog poretka naše zemlje.
Stevan Filipović, dojučerašnji ideolog blokadera, režiser i profesor na FDU, danas udara na psihološkinju Anu Mirković, ženu čije se ime pojavljuje na tzv. "studentskoj listi" i koja je rado vićen gost na blokaderskim medijima.
Premijer lažne države Aljbin Kurti, svoju predizbornu kampanju započeo je hapšenjem direktora srpskih prosvetnih i obrazovnih institucija i otimačinom srpske imovine, ali zato za blokadere iz centralne Srbije prostire crveni tepih na KiM.
Blokaderski nasilnici iz dana u dan pomeraju granice skandaloznog ponašanja i pokazuju koliko su daleko spremni da idu zarad prljavih političkih ciljeva, koji su skriveni iza tzv. studentske borbe.
Majka Nada Milić izgubila je tri sina zbog NATO agresije. Blizanci Srđan i Boban stradali su na ratištu, a treći brat Goran preminuo je 2000. godine od tuge.
U Šapcu će se uskoro proizvoditi prvi humanoidni roboti, zahvaljujući investiciji kineskog giganta, koja bi do 2030. godine mogla doneti čak 8.000 novih radnih mesta i potpuno promeni lice domaće industrije.
Zbog nepreglednih kolona vernika iz celog regiona, Pojas Bogorodice ostaje u Hramu do 5. juna zbog čega je bratstvo Vatopeda oduševljeno, kaže za Informer otac Miroslav Vasić.
Vozači iz Njujorka koji često dobijaju kazne za prekoračenje brzine, uskoro bi mogli da dobiju i uređaj koji blokira vožnju bržu od dozvoljenog ograničenja. Ukoliko vlasnik automobila odbije uređaj, preti mu zabrana registracije vozila.
Konobaru iz restorana "27" Vuku Š. ponovo je na predlog Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određen pritvor do 30 dana, zbog postojanja novih činjenica i dokaza do kojih se došlo u toku istrage koja se vodi zbog teškog ubistva A.N. u tom restoranu 12. maja 2026. godine, saznaje Informer.
Bivša šefica pravosuđa Vesna Medenica pojavila se u Apelacionom sudu Crne Gore pred čijim tročlanim većem su razmatrane žalbe na presudu kojom je ona, u decembru prošle godine, osuđena na godinu i devet meseci zatvora zbog zloupotrebe službenog položaja.
Aleksandar Nešović koji je ubijen 12. maja u restoranu na Senjaku biće sahranjen danas na Novom Bežanijskom groblju u Beogradu, a prizor njegove udovice slama i najtvrđa srca.
Narodno pozorište Timočke krajine "Zoran Radmilović" iz Zaječara ostvarilo je veliki međunarodni uspeh osvajanjem Gran prija za najbolju predstavu na 30. Festivalu ruske klasike, koji je danas završen u gradu Lobnja, nadomak Moskve, za predstavu "Čehovljeva soba – sezona prva" u režiji Nikole Zavišića.
Bred Pit se suočava sa tužbom koju su protiv njega podneli proizvođači jedne luksuzne kreme za penis, i to zbog navodne prevelike sličnosti u nazivima njihovih kozmetičkih linija.
Rumer Vilis, ćerka glumačkih legendi Brusa Vilisa i Demi Mur, optužila je bivšeg partnera Dereka Ričarda Tomasa da ju je psihički zlostavljao sve zbog borbe oko starateljstva nad detetom.
Na snimanju serije "Salaš u Malom Ritu" Danilo Bata Stojković strašno je uvredio tada maloletnog Slavka Štimca, a potom se pokajao i pokušao da se izvini.
Naučnici su na dnu okeana kod Galapagoskih ostrva otkrili novu, sitnu vrstu hobotnice plave boje koja može da stane na dlan, nakon istraživanja sprovedenog uz pomoć podmornice na daljinsko upravljanje, saopštila je Čarls Darvin fondacija dodajući da je nova vrsta pronađena oko 1.800 metara ispod površine mora.
Mladi krompir može da bude mnogo ukusniji kada se priprema na malo drugačiji način. Umesto klasičnog kuvanja u vodi, dovoljno je da se kuva u kombinaciji mleka i putera kako bi postao mekši, kremastiji i bogatijeg ukusa.
Paštašuta je jednostavno i brzo jelo koje potiče iz italijanske kuhinje, a idealno je kada želite topao, ukusan i zasitan obrok bez mnogo komplikovanja.
Ako vam smetaju AI odgovori koji se pojavljuju na vrhu Gugl pretrage i želite da se vratite klasičnim rezultatima, postoji jednostavan način da ih isključite. Uz nekoliko podešavanja, pretraga može ponovo izgledati kao nekada.
Pevačica Milica Ristić pre dve godine razvela se od vaterpoliste Nikole Rađena, a sada čeka dete sa novim izabranikom, te je pokazala kako izgleda u trudnoći.
Imate mišljenje?
Ukoliko želite da ostavite komentar, kliknite na dugme.
Ostavite komentar