Rusija namerava da objavi adrese pogona u Kanadi za koje tvrdi da učestvuju u proizvodnji dronova za Ukrajinu, poručila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Zaharova je upozorila da Moskva zadržava pravo na „adekvatan odgovor“ zbog poteza Otave, navodeći da Kanada sve dublje ulazi u vojnu podršku Kijevu. Poruka iz Moskve dolazi u trenutku kada se zapadne zemlje sve otvorenije uključuju u proizvodnju i isporuku bespilotnih sistema za ukrajinske snage.
Prema ruskom tumačenju, pogoni u kojima se proizvode ili sklapaju dronovi za Ukrajinu nisu obični industrijski objekti, već deo vojne infrastrukture koja direktno radi za front. Zbog toga Moskva sada preti da će javno označiti i kanadske lokacije povezane sa tim programom.
Zaharova: Moskva zadržava pravo na odgovor
Marija Zaharova je poručila da Rusija neće ignorisati kanadsko učešće u snabdevanju Ukrajine bespilotnim letelicama. Prema njenim rečima, objavljivanje adresa takvih pogona trebalo bi da pokaže javnosti gde se proizvodi oprema koja se koristi protiv Rusije.
Moskva je sličan model već koristila kada je objavljivala podatke o evropskim kompanijama za koje tvrdi da su povezane sa proizvodnjom dronova i komponenti za Ukrajinu. Tada je poruka bila ista: Zapad ne može da se predstavlja kao posmatrač ako njegove fabrike rade za ukrajinski vojni sistem.
Sada se isti pritisak prebacuje na Kanadu. Otava je jedan od najglasnijih zapadnih saveznika Kijeva, a u Moskvi se njena podrška Ukrajini sve otvorenije tretira kao direktno učešće u konfliktu.
Kanada sve dublje u ukrajinskom vojnom lancu
Kanada od početka rata pruža političku, finansijsku i vojnu pomoć Ukrajini. Pored obuke, municije i opreme, sve veći značaj imaju dronovi, antidron sistemi i tehnologije koje Kijev koristi za udare duboko iza linije fronta.
Upravo zato ruska pretnja nije usmerena samo na diplomatski nivo. Moskva pokušava da prikaže kanadske pogone kao deo šireg lanca koji povezuje zapadne proizvođače, ukrajinsku vojsku i napade na rusku teritoriju.
Za Rusiju, objavljivanje adresa ima dvostruku funkciju. Prvo, to je politički pritisak na države koje učestvuju u vojnoj pomoći Kijevu. Drugo, to je upozorenje kompanijama i javnosti da Moskva te objekte vidi kao deo ratne infrastrukture.
Lavrov: Zapad sahranio evropsku bezbednost
Istovremeno, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da je Zapad konačno „sahranio“ sisteme bezbednosti u Evropi, raskidanjem ključnih sporazuma o kontroli naoružanja.
Lavrov tvrdi da je evropska bezbednosna arhitektura uništena ne zbog Rusije, već zbog zapadnih odluka da se napuste ili obesmisle sporazumi koji su decenijama ograničavali trku u naoružanju.
Prema njegovom stavu, NATO i Evropska unija sada pokušavaju da predstave Moskvu kao jedini izvor nestabilnosti, dok istovremeno militarizuju istočno krilo Evrope i šire proizvodnju oružja za Ukrajinu.
Dronovi postali centralno pitanje rata
Ruska pretnja Kanadi dolazi u trenutku kada su dronovi postali jedno od najvažnijih oružja u ukrajinskom sukobu. Bespilotne letelice koriste se za izviđanje, korekciju artiljerijske vatre, napade na rovove, rafinerije, skladišta, brodove i ciljeve duboko u pozadini.
Ukrajina je poslednjih meseci pojačala udare dronovima na ruske regione, uključujući energetska postrojenja, industrijske objekte i vojnu infrastrukturu. Moskva zato sve više pokušava da pritisak prebaci na zapadne zemlje koje pomažu proizvodnju, sklapanje ili razvoj takvih sistema.
U ruskoj logici, nije dovoljno gađati samo lansirne tačke ili ukrajinske operatere. Potrebno je, kako poručuju zvaničnici, pokazati i ko stoji iza tehnološkog i industrijskog lanca kojim se Ukrajina snabdeva.
Poruka Otavi i drugim saveznicima Kijeva
Najava Zaharove ima širu poruku od same Kanade. Moskva time upozorava sve zapadne države koje učestvuju u proizvodnji oružja za Ukrajinu da njihova uloga neće ostati nevidljiva.
Ako Rusija zaista objavi adrese kanadskih pogona, to bi moglo da izazove novu diplomatsku krizu između Moskve i Otave. Kanada će takav potez gotovo sigurno tumačiti kao pretnju, dok će Rusija tvrditi da samo ukazuje na objekte koji rade za potrebe ukrajinskog fronta.
Takav obrazac već je viđen u Evropi, gde su pojedine države oštro reagovale na rusko objavljivanje podataka o kompanijama povezanim sa proizvodnjom dronova za Ukrajinu.
Bivša portparolka Vladimira Zelenskog Julija Mendel upozorila je da Ukrajinu čekaju „reke krvi”, strašna zima bez struje i grejanja i novi talas izbeglica ako ovog leta ne bude postignut makar krhki dogovor o prekidu rata.
Oružane snage Ukrajine saopštile su da su u Crnom moru pogodile i oštetile ruski tanker „West Horizon“, plovilo koje Kijev povezuje sa ruskom „flotom iz senke“ za transport nafte i naftnih derivata mimo međunarodnih sankcija.
Na ruskom poligonu Kapustin Jar u toku su pripreme koje bi mogle da prethode novom lansiranju raketnog sistema „Orešnik”, objavio je ukrajinski monitoring kanal „eRadar”.
Ruski dronovi „Geran” tokom noći i jutra pogodili su ciljeve u Harkovu, gde su posle serije eksplozija izbili požari, a iz više delova grada dizali su se gusti stubovi dima.
Avion kojim je ruski predsednik Vladimir Putin otputovao u Turkmenistan nije mogao da sleti u Moskvu po povratku 9. oktobra zbog napada ukrajinskih bespilotnih letelica, pa je preusmeren u Sankt Peterburg, pokazuju podaci servisa Flajtradar24.
Kijev je tokom noći pretrpeo jedan od intenzivnijih napada poslednjih dana, a ruski izvori navode da je u ukrajinskoj prestonici odjeknulo više od 30 snažnih eksplozija dok su „Gerani“ gotovo dva sata ulazili u grad u više talasa.
Ukrajinske snage izvele su tokom noći masovni napad na veliki ruski kompleks za skladištenje, pripremu i lansiranje borbenih dronova kod Cimbulova u Orlovskoj oblasti, a satelitski sistem NASA FIRMS registrovao je niz velikih požara upravo na prostoru baze.
Rusija bi mogla da ima skrivene radio-repetitore direktno u Kijevu preko kojih operateri tokom napada privremeno preuzimaju vezu sa „Geranima“ i koriguju njihov let ka ciljevima, upozorio je savetnik ukrajinskog predsednika za razvoj odbrambenih tehnologija Sergej „Fleš“ Beskrestnov.
Moldaviju je jutros pogodio talas incidenata sa bespilotnim letelicama tokom velikog ruskog vazdušnog napada na Ukrajinu, a vlasti u Kišinjevu potvrdile su da je čak pet dronova narušilo vazdušni prostor zemlje, dok su njihovi delovi pronađeni na više lokacija u četiri okruga.
Ruski napadi na mostove preko Dnjepra u Kijevu nastavljeni su treći dan zaredom, a jutros je pogođen Severni most, gde su oštećeni kolovoz i kontaktna mreža trolejbusa, zbog čega je privremeno zatvoren saobraćaj sa leve na desnu obalu ukrajinske prestonice.
Ukrajinski dronovi ponovo su tokom noći krenuli u napad na više ruskih regiona, a najdramatičnije scene stižu iz Kaluge, gde je tokom serije eksplozija pogođena višespratna stambena zgrada, dok je protivvazdušna odbrana dejstvovala iznad grada.
Rusija je značajno proširila zaštitu svojih podmornica u strateškoj bazi Ribačje na Kamčatki, gde novi satelitski snimci pokazuju da su mrežaste konstrukcije protiv dronova sada postavljene iznad više plovila, uključujući strateške atomske podmornice klase „Borej“ i „Borej-A“.
Napadi dronovima na železničku infrastrukturu u Brjanskoj oblasti izazvali su rušenje dela mosta, iskakanje čak 28 vagona iz šina i privremenu obustavu saobraćaja na dve deonice, dok prema podacima ruskih vlasti nema poginulih ni povređenih.
Predsednik Francuske Emanuel Makron demantovao je dramatične navode da je CIA upozorila Pariz na mogući ruski napad dronovima iz civilnih brodova na jug Evrope.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivša portparolka Vladimira Zelenskog Julija Mendel upozorila je da Ukrajinu čekaju „reke krvi”, strašna zima bez struje i grejanja i novi talas izbeglica ako ovog leta ne bude postignut makar krhki dogovor o prekidu rata.
NATO bi mogao da otvori novi front protiv Rusije napadom na Kalinjingradsku oblast, čime bi Moskvu primorao na drugu mobilizaciju i izazvao unutrašnju političku krizu koja bi mogla da dovede do pokušaja svrgavanja predsednika Vladimira Putina.
Predizborni miting liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" održao se danas na Gradskom trgu u Leskovcu. Na mitingu se obratio nosilac liste Aleksandar Vučić.
Sukob između pristalica bloakderskog pokreta i opozicone koalicije "Evropska Srbija" preneo se na društvene mreže, nakon što je profil "RAF Blokada" ismejao članove ove koalicije koji su, kako tvrde, dolazili na studentske štandove da se žale na njihove objave.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je večeras u Krčedinu da političke razlike ne smeju biti opravdanje za nasilje, ističući da napadi na žene i građane koji imaju drugačije političke stavove nisu prihvatljivi, i pozvao na mir i stabilnost uoči izbora 25. oktobra.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Bivši učesnik Exatlona Srbija Mensur Ajdarpašić progovorio je o svojim ishitrenim i agresivnim reakcijama, do kojih je dolazilo kada je u takmičenju gubio.
Mladi Hrvat (27) koji se sa Zapada preselio u Beograd privukao je pažnju korisnika društvenih mreža svojom pričom o životu u Srbiji, poručivši da nigde nije bio srećniji i da nijedan grad ne može da parira srpskoj prestonici.
Aldi je u Francuskoj hitno povukao više proizvoda zbog salmonele u mesu, odnosno piletini i slanini, ali i prekoračenih pesticida u pomorandžama i grožđu.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali posetio je 63. Oplenačku berbu u Topoli, ističući značaj očuvanja tradicije vinogradarstva, vinarstva i narodnog stvaralaštva.
Kriminalna grupa koja je uhapšena u velikoj akciji Evropola, a među kojima su i državljani Srbije, prema pisanju slovenačkih medija, dovodi se u vezu sa "kavačkim" klanom.
Specijalno državno tužilaštvo je Specijalnom odeljenju Višeg suda u Podgorici nakon izvršene istrage predalo optužnicu protiv policajca Ljuba Milovića, koji je u bekstvu, kao i Harisa Monića i šestorice okrivljenih zbog sumnje da su stvorili organizovanu kriminalnu grupu i švercovali više od četiri tone kokaina iz Južne Amerike u Zapadnu Evropu.
Pripadnici Interventne jedinice Policijske uprave u Novom Pazaru uhapsili su E. B. (46) iz tog grada zbog sumnje da je tokom sahrane fizički nasrnuo na trojicu službenika Okružnog zatvora i upućivao im pretnje.
U Višem javnom tužilaštvu u Beogradu saslušani su Bojan K. (32) i Valentino J. (22) zbog postojanja osnova sumnje da su 8. oktobra 2026. godine u porti crkve na teritoriji GO Zvezdara neovlašćeno, radi prodaje, držali oko 10 kilograma opojne droge amfetamin.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Sa hladnijim danima raste rizik od kondenzacije i buđi u domu, a uzrok nisu uvek loša izolacija i vlaga spolja. Problem često stvaraju i svakodnevne navike tokom čišćenja i sušenja mokrih stvari.
Tehnika "sudoku pakovanja" sve je popularniji trik među ljubiteljima putovanja jer omogućava da sa svega nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe napravite veliki broj različitih kombinacija.
Kačamak je jedno od onih tradicionalnih jela koje nas mirisom i ukusom vraća u detinjstvo. Nekada se često nalazio na trpezama naših baka, a njegova popularnost ne jenjava ni danas.
Pravi parfem može da bude mnogo više od završnog detalja u pripremi za izlazak. On naglašava lični stil, budi emocije i ostavlja utisak koji se dugo pamti.
Pevačica Jasna Šćepanović gotovo četiri godine vodi borbu za starateljstvo nad sinom, a za to vreme, kako kaže, propušta veliki deo njegovog odrastanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.