Rusija namerava da objavi adrese pogona u Kanadi za koje tvrdi da učestvuju u proizvodnji dronova za Ukrajinu, poručila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Zaharova je upozorila da Moskva zadržava pravo na „adekvatan odgovor“ zbog poteza Otave, navodeći da Kanada sve dublje ulazi u vojnu podršku Kijevu. Poruka iz Moskve dolazi u trenutku kada se zapadne zemlje sve otvorenije uključuju u proizvodnju i isporuku bespilotnih sistema za ukrajinske snage.
Prema ruskom tumačenju, pogoni u kojima se proizvode ili sklapaju dronovi za Ukrajinu nisu obični industrijski objekti, već deo vojne infrastrukture koja direktno radi za front. Zbog toga Moskva sada preti da će javno označiti i kanadske lokacije povezane sa tim programom.
Zaharova: Moskva zadržava pravo na odgovor
Marija Zaharova je poručila da Rusija neće ignorisati kanadsko učešće u snabdevanju Ukrajine bespilotnim letelicama. Prema njenim rečima, objavljivanje adresa takvih pogona trebalo bi da pokaže javnosti gde se proizvodi oprema koja se koristi protiv Rusije.
Moskva je sličan model već koristila kada je objavljivala podatke o evropskim kompanijama za koje tvrdi da su povezane sa proizvodnjom dronova i komponenti za Ukrajinu. Tada je poruka bila ista: Zapad ne može da se predstavlja kao posmatrač ako njegove fabrike rade za ukrajinski vojni sistem.
Sada se isti pritisak prebacuje na Kanadu. Otava je jedan od najglasnijih zapadnih saveznika Kijeva, a u Moskvi se njena podrška Ukrajini sve otvorenije tretira kao direktno učešće u konfliktu.
Kanada sve dublje u ukrajinskom vojnom lancu
Kanada od početka rata pruža političku, finansijsku i vojnu pomoć Ukrajini. Pored obuke, municije i opreme, sve veći značaj imaju dronovi, antidron sistemi i tehnologije koje Kijev koristi za udare duboko iza linije fronta.
Upravo zato ruska pretnja nije usmerena samo na diplomatski nivo. Moskva pokušava da prikaže kanadske pogone kao deo šireg lanca koji povezuje zapadne proizvođače, ukrajinsku vojsku i napade na rusku teritoriju.
Za Rusiju, objavljivanje adresa ima dvostruku funkciju. Prvo, to je politički pritisak na države koje učestvuju u vojnoj pomoći Kijevu. Drugo, to je upozorenje kompanijama i javnosti da Moskva te objekte vidi kao deo ratne infrastrukture.
Lavrov: Zapad sahranio evropsku bezbednost
Istovremeno, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da je Zapad konačno „sahranio“ sisteme bezbednosti u Evropi, raskidanjem ključnih sporazuma o kontroli naoružanja.
Lavrov tvrdi da je evropska bezbednosna arhitektura uništena ne zbog Rusije, već zbog zapadnih odluka da se napuste ili obesmisle sporazumi koji su decenijama ograničavali trku u naoružanju.
Prema njegovom stavu, NATO i Evropska unija sada pokušavaju da predstave Moskvu kao jedini izvor nestabilnosti, dok istovremeno militarizuju istočno krilo Evrope i šire proizvodnju oružja za Ukrajinu.
Dronovi postali centralno pitanje rata
Ruska pretnja Kanadi dolazi u trenutku kada su dronovi postali jedno od najvažnijih oružja u ukrajinskom sukobu. Bespilotne letelice koriste se za izviđanje, korekciju artiljerijske vatre, napade na rovove, rafinerije, skladišta, brodove i ciljeve duboko u pozadini.
Ukrajina je poslednjih meseci pojačala udare dronovima na ruske regione, uključujući energetska postrojenja, industrijske objekte i vojnu infrastrukturu. Moskva zato sve više pokušava da pritisak prebaci na zapadne zemlje koje pomažu proizvodnju, sklapanje ili razvoj takvih sistema.
U ruskoj logici, nije dovoljno gađati samo lansirne tačke ili ukrajinske operatere. Potrebno je, kako poručuju zvaničnici, pokazati i ko stoji iza tehnološkog i industrijskog lanca kojim se Ukrajina snabdeva.
Poruka Otavi i drugim saveznicima Kijeva
Najava Zaharove ima širu poruku od same Kanade. Moskva time upozorava sve zapadne države koje učestvuju u proizvodnji oružja za Ukrajinu da njihova uloga neće ostati nevidljiva.
Ako Rusija zaista objavi adrese kanadskih pogona, to bi moglo da izazove novu diplomatsku krizu između Moskve i Otave. Kanada će takav potez gotovo sigurno tumačiti kao pretnju, dok će Rusija tvrditi da samo ukazuje na objekte koji rade za potrebe ukrajinskog fronta.
Takav obrazac već je viđen u Evropi, gde su pojedine države oštro reagovale na rusko objavljivanje podataka o kompanijama povezanim sa proizvodnjom dronova za Ukrajinu.
Bivša portparolka Vladimira Zelenskog Julija Mendel upozorila je da Ukrajinu čekaju „reke krvi”, strašna zima bez struje i grejanja i novi talas izbeglica ako ovog leta ne bude postignut makar krhki dogovor o prekidu rata.
Oružane snage Ukrajine saopštile su da su u Crnom moru pogodile i oštetile ruski tanker „West Horizon“, plovilo koje Kijev povezuje sa ruskom „flotom iz senke“ za transport nafte i naftnih derivata mimo međunarodnih sankcija.
Na ruskom poligonu Kapustin Jar u toku su pripreme koje bi mogle da prethode novom lansiranju raketnog sistema „Orešnik”, objavio je ukrajinski monitoring kanal „eRadar”.
Ruski dronovi „Geran” tokom noći i jutra pogodili su ciljeve u Harkovu, gde su posle serije eksplozija izbili požari, a iz više delova grada dizali su se gusti stubovi dima.
Ruska vojska već koristi borbene lasere koji, prema tvrdnjama vojnog stručnjaka Jurija Knutova, uspešno uništavaju do 80 odsto neprijateljskih bespilotnih letelica.
Četiri trgovačka broda pogođena su dronovima za samo dva dana u Crnom moru, u blizini rumunske obale, a dva napada izvedena su unutar teritorijalnih voda Rumunije, članice NATO-a.
Nemački Bundestag usvojio je 13. novembra reformu obaveštajnih službi kojom se otvara mogućnost izvođenja sajber-napada, onesposobljavanja računarskih sistema i tajnih sabotaža u inostranstvu.
Ukrajinska vojska suočava se sa ozbiljnim problemima zbog prekida u radu američkog satelitskog sistema „Staršild“, koji koristi za upravljanje borbenim dronovima i presretanje ruskih bespilotnih letelica.
Rusija bi mogla da počne da bombarduje fabrike oružja i bespilotnih letelica na teritoriji Nemačke i drugih članica NATO-a, ukoliko proceni da Zapad nastavlja da učestvuje u napadima na rusku teritoriju, upozorio je penzionisani brigadni general Bundesvera Erih Vad, nekadašnji vojni savetnik nemačke kancelarke Angele Merkel.
Ukrajinske snage mogle bi da koriste černobiljsku zonu isključenja za lansiranje bespilotnih letelica prema Rusiji, a posebno zabrinjava mogućnost da se vojna oprema skladišti i priprema u neposrednoj blizini nuklearne elektrane Černobilj.
Ukrajina je, prema navodima ruskih vojnih izvora, počela da koristi meteorološke balone za prenos udarnih dronova prema Moskvi, što je izazvalo ozbiljne poremećaje u radu ruskih aerodroma.
Rumunska vojska podigla je četiri borbena aviona F-16 i vojni helikopter IAR-330 SOKAT nakon što su dva neidentifikovana drona iz pravca Moldavije neovlašćeno ušla u vazdušni prostor zemlje, potvrdilo je Ministarstvo odbrane Rumunije.
Ukrajinske snage izvele su tokom noći između 21. i 22. oktobra masovan napad na Moskovsku oblast, a među metama se, prema informacijama ukrajinskih izvora i nezavisnih istraživača, našao i 75. arsenal u Serpuhovu, vojni objekat u kojem se remontuju i skladište ruski protivvazdušni sistemi.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivša portparolka Vladimira Zelenskog Julija Mendel upozorila je da Ukrajinu čekaju „reke krvi”, strašna zima bez struje i grejanja i novi talas izbeglica ako ovog leta ne bude postignut makar krhki dogovor o prekidu rata.
Poslanici Studentske liste pokazali su vrhunsko nepoštovanje prema domu Narodne Skupštine na konstitutivnoj sednici o čemu postoji najmanje pet jasnih dokaza, pokazuje istraživanje Informera.
Kako nezvanično saznajemo, Javno tužilaštvo za organizovani kriminal formiralo je predmet po krivičnoj prijavi koju je 10. novembra podneo glavni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu Nenad Stefanović protiv javnog tužioca Vrhovnog javnog tužilaštva u Beogradu Gorana Ilića koji je i predsednik Komisije za nadzor formirane rešenjem Vrhovnog javnog tužioca.
Poslanica SNS Danijela Nikolić oštro je kritikovala Studentsku listu zbog ćutanja o dešavanjima na Kosovu i Metohiji, gde Srbima na području Gazivoda ruše vikendice i uručuju rešenja o uklanjanju objekata.
Šef poslaničke grupe "Srbija pobeđuje" i lider opozicije Aleksandar Vučić poručio je u video-obraćanju iz prostorija stranke da svi koji žele promene u državi najpre moraju da promene sebe i stanje u svojoj okolini. Ne traži i ne očekuj red u tuđoj kući, dok ne napraviš u svojoj, poručio je Vučić.
Poverenik za zaštitu ravnopravnosti Milan Antonijević oglasio se povodom izbora novog predsednika Narodne skupštine, ali u njegovoj čestitki nema ni reči o položaju čitave poslaničke grupacije.
Da je Marija Radovanović, pristalica Studentske liste, koja je jogurtom polila glumicu Lidiju Vukićević ispred Skupštine Srbije, pred početak konstitutivne sednice parlamenta, u SAD, Rusiji ili Nemačkoj, bila bi žestoko finansijski kažnjena, a mogla bi da završi i u zatvoru.
U večerašnjoj epizodi Exatlona, najvećeg sportskog rijalitija koji se emituje na Informer televiziji, Crveni tim odneo je pobedu rezultatom 8:6 i tako Plavima priredio ozbiljan udarac.
Republičkog hidrometeorološkog zavoda Srbije (RHMZ) upozorava da se do kraja dana u većem delu Srbije očekuju kiša, lokalni pljuskovi i grmljavina, dok će u Beogradu biti nestabilno i u naredna dva sata.
Varičele, u narodu poznatije kao ovčije boginje, jedno su od najčešćih zaraznih oboljenja u dečjem uzrastu, a njihovo širenje posebno je izraženo u kolektivima, pre svega vrtićima i školama. Bolest se lako prenosi među decom, zbog čega se nakon pojave prvih slučajeva često registruje veći broj obolelih.
Jagodina je sa naseljima Vinoračom, Trnavom i Voljavčem proglašena zaraženim područjem zbog atipične kuge živine, uz zabranu prodaje priplodnih jaja, kao i mesa.
Apelacioni sud u Beogradu potvrdio je danas prvostepenu presudu i pravosnažno osudio trojicu na ukupno pet godina i tri meseca zatvora zbog dogovaranja ubistva Luke Bojovića.
Okružno javno tužilaštvo Prijedor, podiglo je optužnicu protiv Prijedorčanina čiji su inicijali B.B., zbog pokušaja polne zloupotrebe deteta starijeg od petnaest godina, za šta je propisana kazna zatvora od dve do osam godina, objavilo je danas ovo tužilaštvo.
U Višem sudu u Beogradu danas je ispitivanjem svedoka nastavljeno suđenje državljaninu Bosne i Hercegovine Nikoli Đokiću (25) optuženom da je 26. oktobra prošle godine na Novom Beogradu pod uticajem alkohola i droge izazvao saobraćajnu nesreću u kojoj je poginula tročlana porodica.
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Devedesete godine prošlog veka smatraju se zlatnim dobom filmskih trilera. Bio je to period u kojem su priče postajale mračnije, psihološki kompleksnije, a režija i filmska tehnika sve preciznije.
Elegancija Francuskinja ne zavisi od skupih komada, već od pažljivo odabranih, klasičnih odevnih stvari, prirodnog izgleda i samopouzdanja koje nose sa sobom.
Pevač Zdravko Čolić, iako je rođen u Sarajevu i mnogi ga smatraju Bosancem, zapravo vodi poreklo iz Hercegovine, budući da su mu i otac i majka poreklom iz ove regije.
Pevačica Sanja Vučić našalila se sa koleginicom Darom Bubamarom tako što joj je otpevala njenu pesmu "Izađi sam", predstavljajući je kao svoju novu numeru koju planira da objavi.
Na današnji dan, 20. novembra 2021. godine, preminula je legendarna pevačica narodne muzike Merima Njegomir, u 69. godini života, nakon borbe sa teškom bolešću.
Pevačice Sandra Čaprić i Mina Arizanović pojavile su se sinoć na jednom prestoničkom događaju, a naša ekipa ih je uhvatila u zajedničkom trenutku dok su se zabavljale.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.