Rusija namerava da objavi adrese pogona u Kanadi za koje tvrdi da učestvuju u proizvodnji dronova za Ukrajinu, poručila je portparolka Ministarstva spoljnih poslova Rusije Marija Zaharova.
Zaharova je upozorila da Moskva zadržava pravo na „adekvatan odgovor“ zbog poteza Otave, navodeći da Kanada sve dublje ulazi u vojnu podršku Kijevu. Poruka iz Moskve dolazi u trenutku kada se zapadne zemlje sve otvorenije uključuju u proizvodnju i isporuku bespilotnih sistema za ukrajinske snage.
Prema ruskom tumačenju, pogoni u kojima se proizvode ili sklapaju dronovi za Ukrajinu nisu obični industrijski objekti, već deo vojne infrastrukture koja direktno radi za front. Zbog toga Moskva sada preti da će javno označiti i kanadske lokacije povezane sa tim programom.
Zaharova: Moskva zadržava pravo na odgovor
Marija Zaharova je poručila da Rusija neće ignorisati kanadsko učešće u snabdevanju Ukrajine bespilotnim letelicama. Prema njenim rečima, objavljivanje adresa takvih pogona trebalo bi da pokaže javnosti gde se proizvodi oprema koja se koristi protiv Rusije.
Moskva je sličan model već koristila kada je objavljivala podatke o evropskim kompanijama za koje tvrdi da su povezane sa proizvodnjom dronova i komponenti za Ukrajinu. Tada je poruka bila ista: Zapad ne može da se predstavlja kao posmatrač ako njegove fabrike rade za ukrajinski vojni sistem.
Sada se isti pritisak prebacuje na Kanadu. Otava je jedan od najglasnijih zapadnih saveznika Kijeva, a u Moskvi se njena podrška Ukrajini sve otvorenije tretira kao direktno učešće u konfliktu.
Kanada sve dublje u ukrajinskom vojnom lancu
Kanada od početka rata pruža političku, finansijsku i vojnu pomoć Ukrajini. Pored obuke, municije i opreme, sve veći značaj imaju dronovi, antidron sistemi i tehnologije koje Kijev koristi za udare duboko iza linije fronta.
Upravo zato ruska pretnja nije usmerena samo na diplomatski nivo. Moskva pokušava da prikaže kanadske pogone kao deo šireg lanca koji povezuje zapadne proizvođače, ukrajinsku vojsku i napade na rusku teritoriju.
Za Rusiju, objavljivanje adresa ima dvostruku funkciju. Prvo, to je politički pritisak na države koje učestvuju u vojnoj pomoći Kijevu. Drugo, to je upozorenje kompanijama i javnosti da Moskva te objekte vidi kao deo ratne infrastrukture.
Lavrov: Zapad sahranio evropsku bezbednost
Istovremeno, šef ruske diplomatije Sergej Lavrov izjavio je da je Zapad konačno „sahranio“ sisteme bezbednosti u Evropi, raskidanjem ključnih sporazuma o kontroli naoružanja.
Lavrov tvrdi da je evropska bezbednosna arhitektura uništena ne zbog Rusije, već zbog zapadnih odluka da se napuste ili obesmisle sporazumi koji su decenijama ograničavali trku u naoružanju.
Prema njegovom stavu, NATO i Evropska unija sada pokušavaju da predstave Moskvu kao jedini izvor nestabilnosti, dok istovremeno militarizuju istočno krilo Evrope i šire proizvodnju oružja za Ukrajinu.
Dronovi postali centralno pitanje rata
Ruska pretnja Kanadi dolazi u trenutku kada su dronovi postali jedno od najvažnijih oružja u ukrajinskom sukobu. Bespilotne letelice koriste se za izviđanje, korekciju artiljerijske vatre, napade na rovove, rafinerije, skladišta, brodove i ciljeve duboko u pozadini.
Ukrajina je poslednjih meseci pojačala udare dronovima na ruske regione, uključujući energetska postrojenja, industrijske objekte i vojnu infrastrukturu. Moskva zato sve više pokušava da pritisak prebaci na zapadne zemlje koje pomažu proizvodnju, sklapanje ili razvoj takvih sistema.
U ruskoj logici, nije dovoljno gađati samo lansirne tačke ili ukrajinske operatere. Potrebno je, kako poručuju zvaničnici, pokazati i ko stoji iza tehnološkog i industrijskog lanca kojim se Ukrajina snabdeva.
Poruka Otavi i drugim saveznicima Kijeva
Najava Zaharove ima širu poruku od same Kanade. Moskva time upozorava sve zapadne države koje učestvuju u proizvodnji oružja za Ukrajinu da njihova uloga neće ostati nevidljiva.
Ako Rusija zaista objavi adrese kanadskih pogona, to bi moglo da izazove novu diplomatsku krizu između Moskve i Otave. Kanada će takav potez gotovo sigurno tumačiti kao pretnju, dok će Rusija tvrditi da samo ukazuje na objekte koji rade za potrebe ukrajinskog fronta.
Takav obrazac već je viđen u Evropi, gde su pojedine države oštro reagovale na rusko objavljivanje podataka o kompanijama povezanim sa proizvodnjom dronova za Ukrajinu.
Bivša portparolka Vladimira Zelenskog Julija Mendel upozorila je da Ukrajinu čekaju „reke krvi”, strašna zima bez struje i grejanja i novi talas izbeglica ako ovog leta ne bude postignut makar krhki dogovor o prekidu rata.
Oružane snage Ukrajine saopštile su da su u Crnom moru pogodile i oštetile ruski tanker „West Horizon“, plovilo koje Kijev povezuje sa ruskom „flotom iz senke“ za transport nafte i naftnih derivata mimo međunarodnih sankcija.
Na ruskom poligonu Kapustin Jar u toku su pripreme koje bi mogle da prethode novom lansiranju raketnog sistema „Orešnik”, objavio je ukrajinski monitoring kanal „eRadar”.
Ruski dronovi „Geran” tokom noći i jutra pogodili su ciljeve u Harkovu, gde su posle serije eksplozija izbili požari, a iz više delova grada dizali su se gusti stubovi dima.
Pokušaji da se omete glasanje na parlamentarnim izborima u Rusiji već su počeli, a Moskva beleži napade dronovima na objekte izborne infrastrukture, masovno širenje dezinformacija i pritiske na biračka mesta u inostranstvu, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova.
Posada ruskog tenka T-90M „Proriv“ probila je deo odbrane Oružanih snaga Ukrajine (OSU) na dobropoljskom pravcu i nastavila još 15 kilometara pod neprekidnim napadima FPV dronova kako bi navukla vatru na sebe i otvorila prolaz jurišnoj pešadiji, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruske snage počele su da koriste borbene laserske komplekse za zaštitu strateških objekata od ukrajinskih bespilotnih letelica, a njihovi konstruktori tvrde da je novim oružjem do sada oboreno već nekoliko stotina dronova. Sledeća generacija sistema razvija se za mnogo zahtevnije ciljeve – avione i krstareće rakete.
Ruske snage izvele su tokom noći seriju udara na Kijev i njegovu okolinu, kao i na ciljeve u Dnjepropetrovskoj, Harkovskoj, Nikolajevskoj i Čerkaskoj oblasti, dok se u ukrajinskoj prestonici posle eksplozija vide požari i gust dim.
Ruski predsednik Vladimir Putin potpisao je ukaz kojim vladi daje pravo da uvede privremenu državnu upravu nad kritičnom infrastrukturom ukoliko privatni vlasnici ne uspeju da je zaštite od napada dronovima ili je posle udara ne obnove dovoljno brzo.
Dve osobe su poginule, a još dve povređene u velikom napadu ukrajinskih bespilotnih letelica na Krasnodarski kraj, gde su tokom noći odjekivale eksplozije, izbili požari, a vatra je zahvatila i naftnu rafineriju u Afipskom.
Britanski dronovi prvi put su korišćeni za napade na industrijske i vojne objekte duboko na teritoriji Rusije, a politički analitičar Jurij Barančik ocenjuje da je London time prešao još jednu rusku „crvenu liniju“ i upozorava da Moskvi ostaje veoma malo vremena da odluči kako će odgovoriti.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
Rusko Ministarstvo odbrane saopštilo je da je protivvazdušna odbrana tokom prethodna 24 sata oborila osam vođenih avionskih bombi, osam krstarećih raketa "Flamingo" i 1.951 dron.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Bivša portparolka Vladimira Zelenskog Julija Mendel upozorila je da Ukrajinu čekaju „reke krvi”, strašna zima bez struje i grejanja i novi talas izbeglica ako ovog leta ne bude postignut makar krhki dogovor o prekidu rata.
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić uputio je poziv na TV duel nosiocu blokaderske liste na predstojećim izborima, Iliji Srdanoviću, na šta je on reagovao na, najblaženo rečeno, skandalozan način.
Na sastanku blokadera označenom kao sednica Radne jedinice za operacionalizaciju programa (RJOP), održanom 17. septembra, tokom rasprave o delu programa koji se odnosi na Kosovo i Metohiju iznet je predlog da prva mera bude - otkaz profesoru Dejanu Miroviću.
Osvedočeni vojvođanski autošovinista i antisrbin sa dna kace Goran Ješić izazvao je šok u emisiji Utisak nedelje Olje Bećković na tajkunskoj televiziji N1.
Gubitak podrške i opšta panika pred izbore doveli su tajkuna Dragana Đilasa do potpunog nervnog sloma, što se moglo videti na medijskoj trovačnici Nove S, uživo u programu.
Kada nemaš ni politiku, ni ideju, ni plan, a još manje trunku poštenja, onda ti jedino preostaje da kompletnu kampanju gradiš na najjeftinijim lažima, podvalama i jadnim AI fotomontažama!
Predsednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je na svom Instagram profilu isečak iz gostovanja u Radio Beogradu, a gde je odgovorio na pitanje šta bi pitao samog sebe.
Kurti i njegova lažna policija ponovo su demonstrirali slepu mržnju prema svemu što nosi srpski potpis i srpsku tradiciju, pretvorivši obično učešće na kulturno-istorijskom festivalu u pravu policijsku ujdurmu!
Voditeljka "Druge strane Exatlona" Tijana Jović i mentorka Plavih Anabela Zonai priznale su pred kamerama Informera koje muške učesnike Exatlona su sanjale.
Učesnik Exatlona 2 Nikola Lakić burno je reagovao kada su Crveni odbili njegov predlog, a gošće emisije "Exatlon Specijal" prokomentarisale su kapitenove suze.
Neki zločinci pokušavaju da sakriju tragove, drugi negiraju sve do kraja, a ima i onih koji pred policijom ili sudom izgovore rečenice koje ostanu zapamćene gotovo koliko i sam zločin.
Saobraćajna policija u Podgorici kontrolisala je danas oko 14 sati motociklistu D.B. (58) iz Srbije, kod kojeg je alkotestiranjem utvrđeno prisustvo alkohola u organizmu od 2,15 g/kg.
Mina Nenadović, ćerka preminulog barda srpskog glumišta Nenada Nenadovića, raznežila je pratioce na društvenim mrežama objavivši fotografiju na kojoj nosi garderobu koja je pripadala njenom ocu.
Od "Maratonaca" i "Ko to tamo peva" do "Tesne kože", "Žikine dinastije" i "Balkanskog špijuna", ovo su domaće komedije koje su obeležile generacije gledalaca i čije replike se i danas prepričavaju.
Poznati američki komičar Karot Top, čije je pravo ime Skot Tompson, navodno je bio žrtva žestoke ucene zbog eksplicitnog snimka u periodu koji je neposredno prethodio njegovoj novoj hospitalizaciji, nakon navodnog pokušaja samoubistva.
Aplikacije za navigaciju poput Gugl mapsa i Waze-a ne koriste satelitske snimke niti veštačku inteligenciju kako bi same "otkrile" policijske patrole i radare. Informacije uglavnom prikupljaju od svojih korisnika, koji ih u realnom vremenu prijavljuju dok se kreću određenom deonicom.
Jedan od najpoznatijih prirodnih saveznika u borbi protiv kašlja i iritiranog grla krije se gotovo u svakoj kuhinji. Reč je o napitku od meda i limuna.
Ako ste ljubitelj sočnih čokoladnih torti, ali ne želite da sate provodite u kuhinji, ovaj recept vredi sačuvati. Čokoladna torta iz šerpe jednostavna je za pripremu i ne zahteva komplikovano filovanje.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.