Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Stub, čija zemlja deli više od 1.300 kilometara granice sa Rusijom, rekao je u intervjuu za Bild da se procene o mogućem ruskom napadu suviše često predstavljaju kao izvesnost, iako niko ne može pouzdano da zna šta će se dogoditi za nekoliko godina.
- Ako neko ima takvu kristalnu kuglu, sjajno. Ali ja za to jednostavno ne vidim ni dokaze ni činjenice - rekao je Stub.
On je zatim otišao korak dalje i direktno se usprotivio scenariju prema kojem bi Moskva svesno krenula u otvoreni rat sa NATO.
- Ne verujem da bi Rusija ikada želela da napadne najmoćniji vojni savez na svetu, NATO -poručio je finski predsednik.
Stub: NATO ima silu koju niko ne želi da testira
Stub je objasnio da svoj stav ne zasniva samo na političkoj proceni, već i na obaveštajnim informacijama kojima raspolaže kao predsednik Finske.
Prema njegovim rečima, NATO poseduje odvraćanje sa kojim nijedna druga vojna sila ne može lako da se meri. Ono uključuje konvencionalne oružane snage, raketne kapacitete i nuklearno oružje.
Zbog toga, smatra Stub, nijednoj državi nema smisla da proverava da li je Alijansa zaista spremna da odgovori na napad.
Istovremeno je upozorio da njegova poruka ne znači da Evropa treba da se opusti ili zanemari bezbednosne rizike. Naprotiv, smatra da države NATO treba da se pripremaju za najgori scenario upravo kako bi sprečile da do njega ikada dođe.
Njegove reči direktno se razlikuju od upozorenja koja poslednjih meseci stižu iz nemačkog Ministarstva odbrane i Bundesvera. Nemački vojni vrh više puta je govorio da bi Rusija do kraja decenije mogla da bude sposobna za napad na teritoriju NATO, zbog čega Berlin ubrzano priprema vojnu infrastrukturu i odbranu istočnog krila Alijanse.
Stub, međutim, smatra da takve procene ne treba pretvarati u gotovu činjenicu.
"Rusiji je ostala mobilizacija"
Finski predsednik ocenio je i da Rusija trenutno nema veliki prostor za dalju vojnu eskalaciju.
Prema njegovoj proceni, jedan od retkih načina na koji bi Moskva mogla ozbiljno da poveća intenzitet rata bila bi nova mobilizacija, ali bi takva odluka mogla da izazove unutrašnje političke posledice u Rusiji.
Stub tvrdi da Rusija mesečno gubi između 30.000 i 35.000 vojnika, dok istovremeno regrutuje oko 27.000 novih ljudi. Na osnovu tih podataka zaključuje da bi Moskvi bilo izuzetno teško da istovremeno otvori još jedan veliki front protiv neke druge države.
On je ipak ocenio da bi nova ruska mobilizacija tokom jeseni mogla da bude moguća, ukazujući na zakonske promene u Rusiji koje, prema njegovom tumačenju, mogu olakšati zatvaranje granica i ograničavanje kretanja stanovništva.
Stub je istovremeno upozorio da ne treba potcenjivati sposobnost Rusije da podnese dugotrajan ekonomski pritisak.
Prema njegovim rečima, inflacija, problemi u bankarskom sektoru, visoke kamatne stope, pa čak ni veliki vojni gubici sami po sebi verovatno neće naterati Moskvu da prekine rat. Mnogo ozbiljniji problem za Kremlj nastao bi tek ukoliko bi rusko rukovodstvo zaključilo da nastavak rata počinje da ugrožava stabilnost samog sistema vlasti.
Traži da Evropa ponovo razgovara sa Moskvom
Stub je izneo i poruku koja se značajno razlikuje od politike prekida političkih kontakata sa Rusijom koja je dominirala velikim delom Evrope posle početka rata u Ukrajini.
Predsednik Finske smatra da neko u Evropi mora ponovo da uspostavi direktan politički dijalog sa Moskvom.
Njegov argument je da potpuna tišina između dve strane povećava opasnost od pogrešnih procena. Ako Moskva nema direktan politički kanal sa evropskim prestonicama, može pogrešno da protumači evropske poteze kao pripremu za nešto što u stvarnosti nije planirano.
Stub je rekao da se približava trenutak kada će za evropske države biti korisno da ponovo imaju direktnije kontakte sa Rusijom, upravo kako bi se izbegli nesporazumi koji u sadašnjim okolnostima mogu da postanu veoma opasni.
Posebno je pohvalio nedavnu posetu direktora CIA Džona Retklifa Moskvi.
Stub je taj potez ocenio pozitivno i poručio da Amerikanci i Rusi moraju da održavaju komunikaciju u različitim formatima. Dodao je da se nada da direktan kanal postoji i između američke i ruske vojske.
Retklif je tokom iznenadne posete Moskvi razgovarao sa direktorom Spoljne obaveštajne službe Rusije Sergejem Nariškinom i direktorom FSB Aleksandrom Bortnikovim. Predsednik Rusije Vladimir Putin nije se sastao sa njim, ali je kasnije dobio izveštaj o razgovorima.
Naknadno je Aksios objavio da je Retklif tokom tih kontakata predložio mogućnost trojnog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa, Putina i Volodimira Zelenskog, u pokušaju da se ponovo pokrenu pregovori o završetku rata u Ukrajini.
Stub zato ne traži popuštanje Moskvi niti prekid podrške Kijevu. Naprotiv, on tvrdi da je Ukrajina ključna bezbednosna barijera prema Rusiji i da Evropa mora da nastavi da joj pomaže.
Ali njegova poruka o mogućem direktnom ratu Rusije i NATO znatno je mirnija od upozorenja koja stižu iz Berlina.
Za finskog predsednika, priprema za najgore jeste neophodna. Tvrdnja da je ruski napad na NATO praktično unapred određen, međutim, nije.
A upravo je to posebno značajno kada dolazi od predsednika države koja ima jednu od najdužih evropskih granica sa Rusijom.
Ruske snage izvele su tokom noći seriju udara na Kijev i njegovu okolinu, kao i na ciljeve u Dnjepropetrovskoj, Harkovskoj, Nikolajevskoj i Čerkaskoj oblasti, dok se u ukrajinskoj prestonici posle eksplozija vide požari i gust dim.
Direktor američke Centralne obaveštajne agencije Džon Retklif tokom tajne posete Moskvi predložio je održavanje trojnog sastanka predsednika SAD Donalda Trampa, ruskog predsednika Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog, objavio je Aksios pozivajući se na dva izvora upoznata sa razgovorima.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Sjedinjene Američke Države spremaju novi zahtev saveznicima iz NATO da izdvoje dodatni novac za kupovinu američkog naoružanja namenjenog Ukrajini, nakon što je u programu vojne pomoći nastao finansijski manjak od približno dve milijarde dolara.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ruske snage izvele su tokom noći seriju udara na Kijev i njegovu okolinu, kao i na ciljeve u Dnjepropetrovskoj, Harkovskoj, Nikolajevskoj i Čerkaskoj oblasti, dok se u ukrajinskoj prestonici posle eksplozija vide požari i gust dim.
Evropska unija odustala je od plana da imenuje jednog glavnog pregovarača koji bi predstavljao Evropu u razgovorima sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom i američkim predsednikom Donaldom Trampom.
Jovo Bakić, šef poslaničkog kluba u Skupštini Srbije, isti onaj koji se plenumima nameće za ministra policije, pokazao je svoje cenzorsko lice navodeći da bi Informer trebalo zabraniti.
Novinarka Informera Branka Lazić pitala je kandidata za predsednika Skupštine Srbije sa Studentske liste Aleksandra Čupića da li je istina da poseduje sedam stanova i dve garaže.
Predsedavajući na konstitutivnoj sednici u Skupštini Srbije, profesor Stojan Radenović, oglasio se povodom šokantnog otkrića da kandidat za šefa parlamenta Studentske liste Aleksandar Čupić nije profesor, već samo docent.
Ana Brnabić oglasila se na društvenoj mreži Iks povodom polemika o prisustvu studenata na konstitutivnoj sednici Narodne skupštine, poručivši da studentima nije mesto samo na galeriji, već u poslaničkim klupama.
Takmičarka Crvenog tima Lana Erić prokomentarisala je svoju dominaciju na gađanju koja je donela njenom timu pobedu u prvoj večeri u borbi eliminacije.
Obilne padavine, koje su od jutros zahvatile gotovo celu Srbiju, izazvale su velike probleme u saobraćaju. Brojne ulice našle su se pod vodom, dok su pojedini automobili ostali zaglavljeni ili se pokvarili usled otežanih uslova na putevima.
Rana prevencija seksualnog zlostavljanja dece mora da postane sastavni deo obrazovnog sistema, uz jasnu odgovornost odraslih i institucija za bezbednost svakog deteta.
Sezona krsnih slava je u punom jeku, a svaki gost koji se sprema za posetu domaćinu pita se isto šta kupiti i koliko novca treba odvojiti za pristojan poklon.
Bivši crnogorski bokser Goran Gogić (47), koji je u javnosti dovođen u vezu sa "kavačkim klanom" i odbeglim Radojem Zvicerom, priznao je danas krivicu pred saveznim sudom u Bruklinu za učešće u međunarodnom švercu ogromnih količina kokaina.
Nesvakidašnja krađa odigrala se juče u centru Beograda, gde su dvojica nepoznatih muškaraca, prerušena u radnike, iz kuće starijeg muškarca (76) iznela metalni sef sa oko 100.000 evra i nekoliko skupocenih ručnih satova.
Nacionalni sud Španije zvanično je prihvatio tužbu protiv proslavljenog pevača Hulija Iglesijasa zbog sumnje na krivična dela protiv seksualne slobode, nanošenje telesnih povreda i ponižavajuće postupanje, nakon prijave koju su podnele dve njegove bivše zaposlene.
Konstitutivna sednica Narodne skupštine Republike Srbije, održana 17. novembra, ponovo je pokazala koliko su glumci zastupljeni u političkom životu Srbije.
Profesor Stojan Radenović, koji predsedava konstitutivnom Skupštinom Srbije, više puta je na današnjem zasedanju pomenuo poslednju pesmu Desanke Maksimović "Sad sam mirna".
Američki glumac Leonardo Dikaprio proslavio je 52. rođendan na ekskluzivnoj zabavi na Beverli Hilsu, kojoj su prisustvovali brojni poznati gosti, među kojima Al Paćino, Džastin Trudo i bračni par Džef Bezos i Loren Sančez, dok je posebnu pažnju privukla grupa od devet žena koje su na proslavu stigle zajedno autobusom, prenosi britanski Telegraf.
Pevačica i glumica Dženifer Lopez je u podkastu "Friends Keep Secrets" otkrila da joj, uprkos velikom uspehu i popularnosti, nije bilo lako da pronađe osobu koja će je voleti iskreno, a ne zbog njenog statusa, karijere ili sopstvenih interesa.
Nutricionistkinje Gabrijel Kišner i Samina Kaloo su objasnile da na kvalitet sna utiču i namirnice koje jedemo uveče, ali i vreme kada imamo poslednji obrok.
Američki proizvođač čipova Envidija obustavila je isporuke procesora zasnovanih na arhitekturi Hoper za centre podataka u Kinu, iako je američka vlada prethodno odobrila prodaju posebne verzije ovih čipova kineskim kupcima.
Na svečanosti u Mumbaju Kejt Midlton se pojavila u spektakularnoj kreaciji indijske dizajnerke, kojom je spojila kraljevski glamur i poštovanje prema tradiciji zemlje domaćina.
Nekadašnja striptizeta i erotski model Vesna Počuča Šana objavila je fotografiju iz 1993. godine i podsetila javnost na period kada je bila na vrhuncu popularnosti.
Godina 2026. donela je mnogo lepih vesti na domaćoj estradi, a nekoliko poznatih pevača i pevačica dobilo je prinove i ostvarilo se u jednoj od najlepših životnih uloga.
Pevačica Nadica Ademov otkrila je kakve uslove moraju da ispunjavaju dadilje koje brinu o njenoj deci, pa priznala da od njih zahteva maksimalnu pedantnost i urednost.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.