Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Ta dva događaja nisu direktan dokaz da Moskva priprema rat na Baltiku, ali njihovo vremensko i geografsko poklapanje, međutim, teško je ignorisati: američke službe upozoravaju na mogući ruski test NATO na njegovom severoistočnom krilu, dok ruske bezbednosne strukture upravo na tom prostoru praktično uvežbavaju šta da rade ako protivnik pređe granicu.
Russia’s FSB and National Guard prepare to repel an invasion of the Leningrad region
Security forces practiced locating and detaining a mock sabotage group that had crossed the border. They also blocked off areas and possible escape routes.
- Sastanak je prvenstveno služio da Rusija bude upozorena protiv bilo kakve eskalatorne akcije prema baltičkim državama - rekao je izvor upoznat sa razgovorima.
Volstrit žurnal otišao je još dalje i objavio da nove američke obaveštajne procene razmatraju mogućnost da predsednik Rusije Vladimir Putin pokuša ograničenom akcijom da proveri da li bi NATO zaista stao u odbranu jedne od svojih članica.
Među scenarijima se ne pominje samo klasičan veliki napad. Američke službe razmatraju sajber-operacije, druge oblike destabilizacije, ali i ograničen kopneni prodor na teritoriju neke članice NATO, sa posebnim fokusom na Baltik.
Prema tim procenama, takav pokušaj testiranja Alijanse mogao bi da usledi već tokom jeseni. To je posebno ozbiljno jer bi napad na Litvaniju, Letoniju ili Estoniju odmah otvorio pitanje člana 5 NATO – principa prema kojem se oružani napad na jednu članicu smatra napadom na sve.
Retklif se u Moskvi nije lično sastao sa Putinom. Kremlj je potvrdio da je razgovarao sa predstavnicima ruskih obaveštajnih službi, ali je portparol Dmitrij Peskov naglasio da je Putin zatim detaljno obavešten o rezultatima tih kontakata.
Još jedan detalj privlači pažnju: američki vojni avion koji je povezan sa Retklifovom delegacijom pre dolaska u Moskvu boravio je upravo u Rigi, glavnom gradu Letonije. Prema podacima praćenja letova koje je objavio Vašington post, C-17 je iz Rige poleteo prema Moskvi 25. avgusta.
A baš tada FSB vežba upad preko granice
Istog datuma Rosgvardija je objavila detalje komandno-štabne vežbe „Zajedništvo 2026“ u Lenjingradskoj oblasti.
Scenario je zvanično opisan kao odgovor na „kriznu situaciju na državnoj granici Ruske Federacije“.
Prema vežbi, neprijateljska diverzantsko-izviđačka grupa uspela je da pređe rusku granicu. Jedinice FSB i Rosgvardije zatim su morale da je pronađu, prate, preseku joj puteve povlačenja i uhapse njene pripadnike.
Specijalci SOBR „Granit“ izveli su potragu i hapšenje simuliranih diverzanata. Na objavljenim snimcima vidi se i juriš na autobus iz kojeg pripadnici bezbednosnih snaga izvode „uhapšene“.
Vežba, međutim, nije ostala samo na policijskom scenariju.
Ruske jedinice uvežbavale su zatvaranje delova teritorije i mogućih pravaca bekstva, dok su minobacačke posade dejstvovale po simuliranim položajima protivnika. U aktivnosti su bili uključeni i predstavnici bezbednosnih struktura drugih država Zajednice nezavisnih država.
Dakle, scenario je vrlo konkretan: protivnik prelazi granicu, ruske snage ga otkrivaju, blokiraju područje, zatvaraju komunikacije, pokreću specijalne jedinice i na kraju koriste teško naoružanje.
Moskva možda ne vežba napad – već rat koji očekuje na severozapadu
Upravo ovde treba napraviti važnu razliku.
Vežba u Lenjingradskoj oblasti sama po sebi više liči na pripremu ruske odbrane od prodora preko granice nego na vežbanje napada na Estoniju ili Finsku.
Ali to ne umanjuje njen značaj.
Ako ruski vojni i bezbednosni vrh u svojim planovima sve ozbiljnije računa sa mogućnošću direktne konfrontacije sa NATO na Baltiku, onda je logično da se ne priprema samo za sopstvenu ofanzivu, već i za ono što bi usledilo nakon prvih incidenata – diverzije, pokušaje prodora, napade na pozadinu i borbe na ruskoj teritoriji.
Foto: profimedia
Džon Retklif
Drugim rečima, vežba ne pokazuje da je Putin doneo odluku da napadne Baltik. Pokazuje nešto drugo: ruske strukture već praktično uvežbavaju jedan od scenarija koji bi mogao da nastane ako politička kriza na baltičkom pravcu preraste u oružani sukob.
To je posebno važno posle ulaska Finske u NATO, kojim je ruska kopnena granica sa Alijansom produžena za više od 1.300 kilometara.
Sankt Peterburg i Lenjingradska oblast sada se nalaze neposredno uz novi, mnogo duži front prema NATO, dok je Kalinjingrad sa druge strane Baltika potpuno okružen teritorijom država Alijanse.
Amerikanci se plaše „malog“ napada koji bi mogao da izazove veliki rat
Najopasniji deo američkih procena upravo je mogućnost da eventualni ruski potez ne izgleda kao početak totalnog rata.
Umesto masovnog ulaska armija u Baltik, Vašington strahuje od ograničene operacije čiji bi cilj mogao da bude politički test: napraviti dovoljno ozbiljan incident da se proveri jedinstvo NATO, ali ne toliko veliki da odgovor Alijanse bude automatski.
Takav scenario predstavlja izuzetno opasnu igru.
Ako NATO ne odgovori, njegov princip kolektivne odbrane bio bi teško kompromitovan. Ako odgovori vojno, lokalni incident mogao bi veoma brzo da preraste u direktan sukob nuklearnih sila.
Moskva je sa svoje strane više puta odbacivala tvrdnje da namerava da napadne NATO.
Putin je, međutim, krajem maja upozorio da Rusija raspolaže sredstvima da „uništi“ svakoga ko pokuša da napadne Kalinjingrad, nakon izjava iz Litvanije o sposobnosti NATO da probije odbranu ruske enklave.
Previše signala na istom mestu i u isto vreme
Zbog svega toga događaji od 25. avgusta stvaraju neuobičajenu sliku.
Direktor CIA leti preko Rige u Moskvu i ruskim obaveštajcima prenosi upozorenje da se ne ide protiv Baltika. Američke službe istovremeno procenjuju da bi Putin mogao da testira NATO. A FSB i Rosgvardija u Lenjingradskoj oblasti uvežbavaju krizu na granici, prodor neprijateljske grupe, zatvaranje teritorije, poteru i borbena dejstva.
Nema osnova da se iz toga zaključi da je napad na Baltik odlučen ili neposredan.
Ali postoji dovoljno konkretnih signala da se vidi da scenario direktnog rusko-NATO sukoba na Baltiku više nije samo tema vojnih studija i televizijskih analiza. Amerikanci zbog njega šalju direktora CIA u Moskvu, dok ruske snage na terenu već uvežbavaju kako bi izgledao jedan deo takvog rata.
A upravo je to možda najvažnija promena: obe strane se javno zaklinju da ne žele direktan sukob, ali se njihove službe i vojske sve konkretnije pripremaju za mogućnost da do njega ipak dođe.
Mađarska je prvi put od početka rata u Ukrajini zvanično označila ponašanje Rusije kao pretnju sopstvenoj bezbednosti, Evropi i međunarodnom poretku, čime je nova vlada premijera Petera Mađara napravila do sada najoštriji raskid sa politikom Viktora Orbana prema Moskvi.
Video-obraćanje Volodimira Zelenskog, navodno snimljeno kod oznake „Zaporožje“, našlo se pod lupom nakon što su gledaoci primetili neobičan detalj – pred sam kraj snimka u pozadini se iznenada pojavljuju kamion i terenac kojih nekoliko trenutaka ranije nije bilo na istom mestu.
Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Centar Donjecka našao se pod masovnim raketnim udarom, a prema vlastima DNR, u napadu na područje tržnog centra „Donjeck siti“ korišćene su britansko-francuske krstareće rakete dugog dometa „Storm šedou/SCALP-EG“, dok je osmoro civila ranjeno.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Ukrajinska vojska je za samo dve nedelje izvela napade na svih pet najvećih ruskih rafinerija nafte, a novi udar usledio je tokom noći u Volgogradu, gde je izbio veliki požar u industrijskoj zoni.
Automobil iz pratnje ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog gađan je jajima tokom njegove posete Dablinu, gde je doputovao na samit Evropske političke zajednice.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
Američki stručnjak Stiven Star upozorio je da bi sukob Rusije i Zapada uskoro mogao da uđe u izuzetno opasnu fazu, u kojoj bi jedan ozbiljan incident mogao da izazove vojnu konfrontaciju daleko širih razmera od rata u Ukrajini.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Mađarska je prvi put od početka rata u Ukrajini zvanično označila ponašanje Rusije kao pretnju sopstvenoj bezbednosti, Evropi i međunarodnom poretku, čime je nova vlada premijera Petera Mađara napravila do sada najoštriji raskid sa politikom Viktora Orbana prema Moskvi.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
U zlatiborskom selu Jablanica gostoprimstvo se ne meri rečima, već punom trpezom i domaćinskim osmehom. Tu tradiciju čuva baka Dragica Janković, koja goste iz čitavog sveta dočekuje domaćim specijalitetima i ukusima koji se ne zaboravljaju.
Više od 50 učesnika iz Kragujevca i brojnih gradova Srbije okupilo se na svečanosti povodom dve decenije postojanja Udruženja paraplegičara i kvadriplegičara "Kraguj", koje već 20 godina kroz sport, rekreaciju i zajedničke aktivnosti promoviše jednake mogućnosti i unapređenje kvaliteta života osoba sa invaliditetom.
U tunelu Laz, u smeru ka Lučanima, od danas od 9 časova do 28. novembra do 17 časova, saobraćaj će se zbog radova odvijati dvosmernim režimom saobraćaja, korišćenjem službenih prolaza, kroz - tunelsku cev.
Poznati splitski advokat završio je u zatvoru nakon što je uhapšen u Trogiru jer je oko 4 sata ujutro vozio pod dejstvom alkohola i sa nevažećom vozačkom dozvolom, a potom i pokušao da pobegne policiji.
Porodica, rodbina i prijatelji oprostiće se danas, 16. novembra, od Anela A. (19), koji je u subotu uveče tragično izgubio život u saobraćajnoj nesreći na putu Tutin–Leskova, u blizini Veljeg Polja.
Po nalogu Posebnog odeljenja za suzbijanje korupcije Višeg javnog tužilaštva u Novom Sadu, juče su uhapšene tri osobe zbog sumnje da su učestvovale u krivičnom delu pranje novca.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Glumica Glen Klouz, reditelj Ridli Skot i legendarni animator Flojd Norman dobitnici su počasnih Oskara, koji su im uručeni na 17. ceremoniji dodele nagrada Governors Awards u Los Anđelesu.
Pevač Saša Kovačević danas je postao otac kada je njegova supruga Zorana na svet donela sina, a on je ranije isticao kako će Zoraninu ćerku iz prvog braka Iskru uvek gledati kao svoje prvo dete.
Pevačici Aleksandri Prijović noćas je zapaljen skupoceni džip, a u ovom incidentu oštećeno je i vozilo pored, koje nije u njihovom vlasništvu, već njihove komšinice.
Pevačici Aleksandri Prijović i njenom suprugu Filipu Živojinoviću na Bežanijskoj kosi nepoznata osoba zapalila je džip ispred kuće, a pre dve nedelje isto je doživeo i pevač Uroš Živković.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.