Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Politiko, pozivajući se na dve osobe upoznate sa razgovorima, navodi da je upravo upozorenje zbog baltičkih država bilo glavni razlog Retklifovog dolaska.
- Sastanak je prvenstveno služio da Rusija bude upozorena protiv bilo kakve eskalatorne akcije prema baltičkim državama - rekao je jedan od izvora upoznatih sa razgovorima.
Iza dramatičnog upozorenja stoje nove američke obaveštajne procene prema kojima bi Moskva mogla da pokuša da testira spremnost NATO da brani neku od svojih članica.
Volstrit žurnal navodi da se među mogućim scenarijima razmatraju sajber-napadi, hibridne operacije, ali i ograničen vojni upad kojim bi Rusija pokušala da proveri da li bi Alijansa zaista odgovorila aktiviranjem principa kolektivne odbrane. Posebna pažnja usmerena je na Litvaniju, Letoniju i Estoniju.
Prema Politiku, američke procene su još početkom avgusta ukazivale na mogućnost da Putin pokuša da testira odlučnost NATO ograničenom akcijom protiv neke članice Alijanse već tokom jeseni. To predstavlja promenu u odnosu na ranije američke procene prema kojima Rusija verovatno neće krenuti protiv NATO dok joj je glavnina vojnih kapaciteta angažovana u Ukrajini.
Upravo zato Retklifova misija dobija mnogo ozbiljniji karakter od običnog kontakta dve obaveštajne službe.
Druga poruka Moskvi – ostavite Iran
Baltik, međutim, nije bio jedina tema.
Politiko navodi da je direktor CIA od Moskve zatražio i da smanji vojnu i ekonomsku podršku Iranu, koji je tokom sukoba sa SAD i Izraelom postao još važniji ruski partner na Bliskom istoku.
Foto: Profmiedia/Fotoilustracija
Prema izvorima lista, Retklif je ruskoj strani poručio da prestane da Iranu isporučuje oružje i odbrambenu tehnologiju. Moskva je takođe upozorena da ne reaguje preterano na proširene američke sankcije protiv zemalja i kompanija koje nastavljaju ekonomsku saradnju sa Teheranom.
Vašington i Moskva trenutno se nalaze na suprotnim stranama i iranske krize. Rusija održava bliske veze sa Teheranom, dok je Vašington pokrenuo novi talas ekonomskog pritiska na Iran i države koje mu pomažu da zaobiđe sankcije.
Predsednik SAD Donald Tramp, međutim, pokušao je da umanji značaj čitave misije.
On je Retklifov put opisao kao „polurutinski“ i negirao da je direktor CIA poslat zbog mogućeg ruskog testiranja NATO ili zbog američkog pritiska na Iran. Tramp je tvrdio da je poseta povezana sa naporima da se okonča rat u Ukrajini.
Istu stvar uradio je Berns 2021.
Retklifov dolazak posebno je upečatljiv zbog gotovo neverovatne istorijske paralele.
Poslednji poznati direktor CIA koji je pre njega otišao u Moskvu bio je Vilijam Berns u novembru 2021. godine. Predsednik SAD Džozef Bajden poslao ga je u trenutku kada su američke obaveštajne službe već prikupljale podatke da Rusija raspoređuje snage oko Ukrajine i priprema mogućnost velike vojne operacije.
Berns je kasnije lično opisao šta mu je tada bio zadatak.
Prema njegovim rečima, američke službe su još od oktobra 2021. sastavljale „veoma zabrinjavajuću sliku“ detaljnih ruskih planova za veliku invaziju na Ukrajinu. Bajden ga je zato poslao u Moskvu da Putinu i njegovim najbližim saradnicima iznese šta Amerikanci znaju i upozori ih na teške posledice ukoliko Rusija taj plan sprovede.
Berns je tokom dvodnevne posete 2. i 3. novembra razgovarao sa sekretarom ruskog Saveta bezbednosti Nikolajem Patruševom i direktorom Spoljne obaveštajne službe Sergejem Nariškinom, dok je sa Putinom razgovarao telefonom.
Kasnije je priznao da ga je ono što je čuo u Moskvi dodatno zabrinulo.
Putin, prema Bernsovim rečima, nije ni pokušao da negira postojanje vojnih priprema. Šef CIA se u Vašington vratio sa utiskom da ruski predsednik tada možda još nije doneo nepovratnu odluku o ulasku u rat, ali da se već snažno kretao u tom pravcu.
U Moskvi su u isto vreme javno odbacivali američke tvrdnje. Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin krajem novembra 2021. tvrdio je da Rusija nema nameru da napadne Ukrajinu i američka upozorenja nazivao propagandom.
Manje od četiri meseca posle Bernsove misije, 24. februara 2022. godine, ruske snage ušle su u Ukrajinu.
Ponovo šef CIA, ponovo Moskva, ponovo upozorenje pred moguću eskalaciju
Pet godina kasnije obrazac je zapanjujuće sličan: američke obaveštajne službe tvrde da vide opasnost od velike ruske eskalacije, predsednik SAD šalje direktora CIA u Moskvu, a on ruskom obaveštajnom vrhu prenosi upozorenje koje potom završava na Putinovom stolu.
Razlika je u meti zbog koje je Vašington sada uznemiren. Berns je 2021. upozoravao zbog Ukrajine, države van NATO. Retklifova poruka odnosi se na Litvaniju, Letoniju i Estoniju – zemlje čiji bi eventualni napad otvorio pitanje člana 5 i direktnog sukoba Rusije sa čitavom Alijansom.
Zbog toga Retklifova poseta nije samo još jedan tajni sastanak američkih i ruskih obaveštajaca. Ako su američke procene o mogućem testiranju NATO tačne, Vašington je upravo ponovio potez koji je napravio nekoliko meseci pre najvećeg rata u Evropi od Drugog svetskog rata – samo što bi eventualni novi scenario nosio daleko opasniji rizik direktnog sudara Rusije i NATO.
Centar Donjecka našao se pod masovnim raketnim udarom, a prema vlastima DNR, u napadu na područje tržnog centra „Donjeck siti“ korišćene su britansko-francuske krstareće rakete dugog dometa „Storm šedou/SCALP-EG“, dok je osmoro civila ranjeno.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Posle masovnih udara na Kijev, vojne aerodrome i industrijske objekte, ruske snage počele su da gađaju i ključne granične prelaze kojima Ukrajina održava transportne veze sa Evropom.
Ruski predsednik Vladimir Putin navodno je pristao da tokom dva dana povezana sa posetom direktora CIA Džona Retklifa ne budu izvođeni masovni vazdušni udari na Kijev i okolinu, pod uslovom da Ukrajina u istom periodu ne napada Moskvu i severozapad Rusije, uključujući Sankt Peterburg.
Ruski general-major Anton Grunis, komandant 4. odvojene gardijske motostreljačke brigade i Heroj Rusije, poginuo je u zoni specijalne vojne operacije, a ukrajinska strana tvrdi da je likvidiran 12. septembra u noćnom udaru na teritoriji Donjecke oblasti pod ruskom kontrolom.
Veliki požari buknuli su jutros u Kijevu posle novog talasa ruskih udara, a Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo je da su u Svjatošinskom okrugu pogođeni proizvodni pogoni „Kijevskog autotransportnog preduzeća“, gde su se, prema tvrdnjama Moskve, izrađivala specijalizovana vozila namenjena Oružanim snagama Ukrajine (OSU).
Rusija je za samo 72 sata napravila tri velika koraka u širenju svoje civilne nuklearne industrije – Turska je najavila nove elektrane sa Moskvom, Iran je dobio ruski predlog za male nuklearne reaktore, dok je Kazahstan potpisao ugovor sa Rosatomom za elektranu „Balhaš“ od 2.400 megavata.
Najmanje osam ljudi povređeno je u noćašnjem ruskom napadu na Kijev, tokom kojeg su pogođene dve benzinske pumpe u Darnickom i Golosejevskom rejonu ukrajinske prestonice, dok su na mestima udara izbili veliki požari.
Lider Severne Koreje Kim Džong Un obećao je Vladimiru Putinu i ruskom narodu nepromenljivu podršku i poručio da čvrsto veruje u pobedu Rusije u, kako je naveo, „svetom ratu“ za zaštitu bezbednosti zemlje i međunarodne pravde.
Ukrajinski pomorski dron „Sargan-3000“ mitraljeskom vatrom uništio je rusko bespilotno plovilo u Crnom moru, u sukobu koji Kijev opisuje kao prvu pomorsku bitku između dva bespilotna plovila u istoriji.
Ruske snage ponovo su tokom noći udarile na Odesu i njen logistički prsten, gađajući objekte preko kojih prolaze roba i teret, dok je novi napad praćen požarima, prekidima u snabdevanju električnom energijom i udarima po samom gradu.
Kijev i oblast oko glavnog grada Ukrajine bili su tokom noći pod snažnim ruskim udarima, a među glavnim metama našao se veliki logistički centar u Gostomelu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Centar Donjecka našao se pod masovnim raketnim udarom, a prema vlastima DNR, u napadu na područje tržnog centra „Donjeck siti“ korišćene su britansko-francuske krstareće rakete dugog dometa „Storm šedou/SCALP-EG“, dok je osmoro civila ranjeno.
Neviđeni skandal trese region nakon jučerašnjeg izricanja haške presude četvorici vođa zlikovačke UČK, među kojima je i monstrum Hašim Tači, a Brisel na to ćuti.
Na društvenim mrežama isplivao je skandalozan snimak na kome Vladimir Grubaj, koji se inače nalazi na 243. mestu takozvane "studentske liste", vozi bicikl pored groblja i na najprizemniji i najbolesniji način ismeva preminule ljude.
Prvi na takozvanoj "studentskoj" i blokaderskoj listi Ilija Srdanović, pokazao je neviđeni nivo bezobzirnosti, zluradosti i ljudskog dna kada je tokom jednog gostovanja na najjadniji način aludirao na porodicu predsednika Aleksandra Vučića.
Eko-teroristi i uličarski jurišnici iz takozvane "Eko Straže" - organizacije koja otvoreno gura i finansira tzv. "studentsku listu" - konačno su priznali kakav krvavi scenario spremaju za sve građane Srbije koji ne misle kao oni.
Dopisnik Informera sa Kosova i Metohije Lazar Stević uključio se u Info jutro i komentarisao situaciju u južnoj srpskoj pokrajini nakon presude bivšem vođi tzv. OVK Hašimu Tačiju.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
Novica Šutić iz Gornje Mutnice kod Paraćina pre nekih 15 godina zasadio je prve plantaže smilja ispod Rtnja dok su ga komšije gledale sa čuđenjem, a danas pravi eterično ulje vrednije od zlata.
U Zakonu o bezbednosti saobraćaja postoji odredba koja malo koji vozač zna, da MUP može da odustane od procesuiranja prekršaja ako ste ga načinili radi spasavanja života, zdravlja ili imovine.
Mehaničar Huan Hose Ebenezer na TikToku je otkrio koji je po njemu najpametiji izbor na tržištu polovnih automobila, i to nije ni "toyota" ni "honda" već "volvo s60".
Ministarka za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Milica Đurđević Stamenkovski je danas u Brajkovcu, gde je u okviru kampanje „Među svojima“ razgovarala sa meštanima, porodicama, predstavnicima boračke populacije, penzionerima i drugim građanima.
Dušan K. (41) ranjen je 16. septembra oko 2.30 časova u pucnjavi koja se dogodila na Banovom Brdu, a ovo je samo jedno u nizu jezivih krivičnih dela koja su se u poslednje vreme dogodila u ovom naselju u Beogradu.
Osumnjičeni za ubistvo P.M. (34) koje se dogodilo u selu Opaljenik kod Ivanjice danas se u Čačku pred tužiocem Višeg javnog tužilaštva izjasio o navodima koji mu se stavljaju na teret.
Dragani Sotirovski, bivšoj gradonačelnici Niša koja će se 30. septembra naći na optuženičkoj klupi zbog sumnje da je oštetila gradski budžet, privremeno je zamrznut deo imovine za koji se sumnja da je stečen krivičnim delom.
Policija u Beogradu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsila je i odredili zadržavanje N.J (28) zbog sumnje da je izvršio krivična dela Ubistvo u pokušaju i Nedozvoljena proizvodnja, držanje, nošenje i promet oružja i eksplozivnih materija.
Po nalogu javnog tužioca Trećeg osnovnog javnog tužilaštva u Beogradu, policija u Zemunu donela je rešenje o zadržavanju S.P. (50) zbog sumnje da je izvršio krivično delo Nasilje u porodici.
Od putovanja kroz vreme i susreta sa vanzemaljcima do distopijskih svetova i veštačke inteligencije, neke od najpoznatijih naučnofantastičnih filmova Holivud nije izmislio od nule.
Žena iz Minesote postala je viralna senzacija na internetu zbog svoje fotografije sa hapšenja, koja neverovatno podseća na latino divu i svetsku pop zvezdu Dženifer Lopez.
Popularni srpski glumac Srđan Žika Todorović ponovo je uspeo da privuče ogromnu pažnju javnosti i zapali društvene mreže svojim najnovijim objavama sa odmora.
Prva ekonomska škola u Zagrebu ne mora da plati 5.000 evra nematerijalne štete sinu poznatog glumca Renea Bitorajca zbog incidenta koji se dogodio tokom časa fizičkog vaspitanja u septembru 2023. godine kada ga je, prema njegovim rečima, profesor Ante К. udario nogom u zadnjicu.
Dok mnoge žene izdvajaju novac za kreme i tretmane koji brišu bore, jedna 43-godišnja Tiktokerka tvrdi da njeno lice izgleda mlađe zahvaljujući kori od banane.
Hana Cigoj, ćerka Nikoline Pišek, ponovo se nije pojavila na ročištu pred Opštinskim sudom u Splitu, zbpg čega joj je izrečena novčana kazna od 1.500 evra.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.