Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Politiko, pozivajući se na dve osobe upoznate sa razgovorima, navodi da je upravo upozorenje zbog baltičkih država bilo glavni razlog Retklifovog dolaska.
- Sastanak je prvenstveno služio da Rusija bude upozorena protiv bilo kakve eskalatorne akcije prema baltičkim državama - rekao je jedan od izvora upoznatih sa razgovorima.
Iza dramatičnog upozorenja stoje nove američke obaveštajne procene prema kojima bi Moskva mogla da pokuša da testira spremnost NATO da brani neku od svojih članica.
Volstrit žurnal navodi da se među mogućim scenarijima razmatraju sajber-napadi, hibridne operacije, ali i ograničen vojni upad kojim bi Rusija pokušala da proveri da li bi Alijansa zaista odgovorila aktiviranjem principa kolektivne odbrane. Posebna pažnja usmerena je na Litvaniju, Letoniju i Estoniju.
Prema Politiku, američke procene su još početkom avgusta ukazivale na mogućnost da Putin pokuša da testira odlučnost NATO ograničenom akcijom protiv neke članice Alijanse već tokom jeseni. To predstavlja promenu u odnosu na ranije američke procene prema kojima Rusija verovatno neće krenuti protiv NATO dok joj je glavnina vojnih kapaciteta angažovana u Ukrajini.
Upravo zato Retklifova misija dobija mnogo ozbiljniji karakter od običnog kontakta dve obaveštajne službe.
Druga poruka Moskvi – ostavite Iran
Baltik, međutim, nije bio jedina tema.
Politiko navodi da je direktor CIA od Moskve zatražio i da smanji vojnu i ekonomsku podršku Iranu, koji je tokom sukoba sa SAD i Izraelom postao još važniji ruski partner na Bliskom istoku.
Foto: Profmiedia/Fotoilustracija
Prema izvorima lista, Retklif je ruskoj strani poručio da prestane da Iranu isporučuje oružje i odbrambenu tehnologiju. Moskva je takođe upozorena da ne reaguje preterano na proširene američke sankcije protiv zemalja i kompanija koje nastavljaju ekonomsku saradnju sa Teheranom.
Vašington i Moskva trenutno se nalaze na suprotnim stranama i iranske krize. Rusija održava bliske veze sa Teheranom, dok je Vašington pokrenuo novi talas ekonomskog pritiska na Iran i države koje mu pomažu da zaobiđe sankcije.
Predsednik SAD Donald Tramp, međutim, pokušao je da umanji značaj čitave misije.
On je Retklifov put opisao kao „polurutinski“ i negirao da je direktor CIA poslat zbog mogućeg ruskog testiranja NATO ili zbog američkog pritiska na Iran. Tramp je tvrdio da je poseta povezana sa naporima da se okonča rat u Ukrajini.
Istu stvar uradio je Berns 2021.
Retklifov dolazak posebno je upečatljiv zbog gotovo neverovatne istorijske paralele.
Poslednji poznati direktor CIA koji je pre njega otišao u Moskvu bio je Vilijam Berns u novembru 2021. godine. Predsednik SAD Džozef Bajden poslao ga je u trenutku kada su američke obaveštajne službe već prikupljale podatke da Rusija raspoređuje snage oko Ukrajine i priprema mogućnost velike vojne operacije.
Berns je kasnije lično opisao šta mu je tada bio zadatak.
Prema njegovim rečima, američke službe su još od oktobra 2021. sastavljale „veoma zabrinjavajuću sliku“ detaljnih ruskih planova za veliku invaziju na Ukrajinu. Bajden ga je zato poslao u Moskvu da Putinu i njegovim najbližim saradnicima iznese šta Amerikanci znaju i upozori ih na teške posledice ukoliko Rusija taj plan sprovede.
Berns je tokom dvodnevne posete 2. i 3. novembra razgovarao sa sekretarom ruskog Saveta bezbednosti Nikolajem Patruševom i direktorom Spoljne obaveštajne službe Sergejem Nariškinom, dok je sa Putinom razgovarao telefonom.
Kasnije je priznao da ga je ono što je čuo u Moskvi dodatno zabrinulo.
Putin, prema Bernsovim rečima, nije ni pokušao da negira postojanje vojnih priprema. Šef CIA se u Vašington vratio sa utiskom da ruski predsednik tada možda još nije doneo nepovratnu odluku o ulasku u rat, ali da se već snažno kretao u tom pravcu.
U Moskvi su u isto vreme javno odbacivali američke tvrdnje. Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin krajem novembra 2021. tvrdio je da Rusija nema nameru da napadne Ukrajinu i američka upozorenja nazivao propagandom.
Manje od četiri meseca posle Bernsove misije, 24. februara 2022. godine, ruske snage ušle su u Ukrajinu.
Ponovo šef CIA, ponovo Moskva, ponovo upozorenje pred moguću eskalaciju
Pet godina kasnije obrazac je zapanjujuće sličan: američke obaveštajne službe tvrde da vide opasnost od velike ruske eskalacije, predsednik SAD šalje direktora CIA u Moskvu, a on ruskom obaveštajnom vrhu prenosi upozorenje koje potom završava na Putinovom stolu.
Razlika je u meti zbog koje je Vašington sada uznemiren. Berns je 2021. upozoravao zbog Ukrajine, države van NATO. Retklifova poruka odnosi se na Litvaniju, Letoniju i Estoniju – zemlje čiji bi eventualni napad otvorio pitanje člana 5 i direktnog sukoba Rusije sa čitavom Alijansom.
Zbog toga Retklifova poseta nije samo još jedan tajni sastanak američkih i ruskih obaveštajaca. Ako su američke procene o mogućem testiranju NATO tačne, Vašington je upravo ponovio potez koji je napravio nekoliko meseci pre najvećeg rata u Evropi od Drugog svetskog rata – samo što bi eventualni novi scenario nosio daleko opasniji rizik direktnog sudara Rusije i NATO.
Centar Donjecka našao se pod masovnim raketnim udarom, a prema vlastima DNR, u napadu na područje tržnog centra „Donjeck siti“ korišćene su britansko-francuske krstareće rakete dugog dometa „Storm šedou/SCALP-EG“, dok je osmoro civila ranjeno.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Posle masovnih udara na Kijev, vojne aerodrome i industrijske objekte, ruske snage počele su da gađaju i ključne granične prelaze kojima Ukrajina održava transportne veze sa Evropom.
Ukrajinski dronovi izveli su tokom noći 10. oktobra masovan napad na Rostovsku oblast, u kojem je, prema izveštajima sa terena, pogođen naftni terminal „Jug Rusi“ u Rostovu na Donu, dok su oštećeni most, stambene zgrade i dva broda u Azovu.
Sjedinjene Američke Države zapretile su Ukrajini obustavom razmene obaveštajnih podataka ukoliko njena vojska nastavi napade na ruske rafinerije, objavio je američki portal Aksios.
Stravični snimci iz vazduha objavljeni su iz centra Kijeva, gde je posle novog udara drona izbio veliki požar u zgradi u kojoj se nalazi medicinski centar „Dobrobut“, nedaleko od stanice metroa Olimpijska.
Rostov-na-Donu našao se pod masovnim napadom ukrajinskih bespilotnih letelica, a ruska protivvazdušna odbrana dejstvovala je satima dok su u gradu odjekivale eksplozije.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev izjavio je da su reči Donalda Trampa o neophodnosti smene Volodimira Zelenskog izazvale potpunu pometnju u Kijevu, ali da neće imati ozbiljnije posledice po dalji tok rata.
Rusija bi od prodaje dizel goriva, dogovorene između Vladimira Putina i Donalda Trampa, mogla da ostvari prihod od čak 6,7 milijardi dolara, odnosno približno šest milijardi evra, ukoliko uspe da isporuči svih najavljenih 4,8 miliona tona, izračunao je nemački Bild.
NATO bi mogao da otvori novi front protiv Rusije napadom na Kalinjingradsku oblast, čime bi Moskvu primorao na drugu mobilizaciju i izazvao unutrašnju političku krizu koja bi mogla da dovede do pokušaja svrgavanja predsednika Vladimira Putina.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Centar Donjecka našao se pod masovnim raketnim udarom, a prema vlastima DNR, u napadu na područje tržnog centra „Donjeck siti“ korišćene su britansko-francuske krstareće rakete dugog dometa „Storm šedou/SCALP-EG“, dok je osmoro civila ranjeno.
Mikrob pronađen u dubinama Zemljinih okeana uspeo je da raste u laboratorijskim uslovima koji oponašaju okean Saturnovog meseca Encelada, pokazalo je istraživanje objavljeno 25. septembra u naučnom časopisu „Science Advances“.
Stravičan napad u režiji blokadera dogodio se večeras kod opštine Novi Beograd kada se taksista koji podržava rušioce naše zemlje kolima zaleteo na pristalice Aleksandra Vučića i Srpske napredne stranke (SNS) koji su tu bili okupljeni, a potom policajcu prešao preko noge.
Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", rekao je večeras u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink, da opozicija gubi izbore, i to ne malom razlikom, s obzirom na to da mržnja i potcenjivanje sopstvenog naroda nikada ne mogu pobediti rad i stabilnost.
Na Gradskom trgu u Valjevu uzalud su postavljeni bina, ozvučenje i propagandni štandovi jer je narod još jednom jasno pokazao šta misli o blokaderskom teroru – na skupu u njihovoj organizaciji jedva se, i to u piku, okupilo 723 učesnika.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" bio je gost u emisiji "Hit Tvit" na TV Pink, gde je raskrinkao udare na Srbiju, prljavi novac upumpan iz inostranstva i strašnu kampanju laži koja se protiv njega i njegove porodice vodi!
Na društvenim mrežama isplivao je snimak opozicionog aktiviste i trećeg sa blokaderske liste Željka Hubače koji usred Leskovca izvodi bizaran performans, naočigled šokiranih prolaznika.
Bivši takmičar Exatlona 2 Mensur Ajdarpašić smatra da je glavni krivac za njegovu diskvalifikaciju kapiten Crvenih Nikola Lakić, kog smatra praznim čovekom.
Bivši učesnik Exatlona Veljko Milićević govorio je u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" o rivalstvu između Nikole Lakića i Mensura Ajdarpašića, ali i svom sukobu sa Mensurom.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Penzionerka iz Zagreba tvrdi da je za pet minuta vožnje taksijem u Zadru platila 70 evra, umesto ranijih 10, te je pozvala nadležne da reaguju na njen slučaj.
Modeli "suzuki es-iks-for", "dačija daster" i "škoda oktavija", sa pogonom na sva četiri točka i cenom do 5.000 evra, izdvajaju se kao povoljne opcije na tržištu polovnih automobila za vožnju u zimskim uslovima.
Više hiljada vernika iz svih krajeva Srbije, Crne Gore, Republike Srpske i drugih zemalja regiona od 3. oktobra sve do danas pohodilo je crkvu Svetog Pantelejmona u Lučini kod Kruševca i celivalo čestice mošti Svetog Nektarija Eginskog.
Nakon nestanka Petra Ilića (73) iz Svilajnca u španskoj Esteponi, njegov blizak prijatelj Slaviša Marković otkrio je detalje događaja i potrage koja i dalje traje, dok je porodica angažovala privatnu detektivsku agenciju.
Stravična saobraćajna nesreća u kojoj je život izgubio motociklista D. L. (22) dogodila se u sinoć u samom centru Beograda, u Ulici Kralja Milana kod broja 31.
Šest osoba bliskih jednoj organizovanoj kriminalnoj grupi uhapšeno je nakon tuče ispred noćnog kluba u Nikšiću, u kojoj su povređena dvojica muškaraca.
Dvojica muškaraca M. Š. (41) i Lj. O. (53) uhapšena su nakon porodične svađe u jednom selu na području Žabljaka, a policija je tokom intervencije u automobilu M.Š. pronašla revolver "magnum 357" sa šest metaka.
Kriminalna grupa koja je uhapšena u velikoj akciji Evropola, a među kojima su i državljani Srbije, prema pisanju slovenačkih medija, dovodi se u vezu sa "kavačkim" klanom.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Prema saznanjima Marka Gurmana iz Blumberga, Epl krajem oktobra planira dva talasa predstavljanja novih uređaja u hibridnom formatu, uz onlajn prezentaciju i okupljanje novinara uživo, dok sama kompanija zasad nije zvanično potvrdila datume, cene, ni konačan dizajn.
Ako tražite sobnu biljku koja se izdvaja iz mase, menja izgled tokom dana i oprašta vam i poneku grešku u nezi, vreme je da kupite oksalis - lažnu detelinu koja osvaja na prvi pogled.
Jesen je godišnje doba u znaku udobnosti, zemljanih tonova i bundeve. Ne čudi zato što je jedan od najnovijih i najpopularnijih trendova na TikToku upravo "pumpkin spice latte" boja kose.
Blistavi ekrani u salonima tehnike mame nas živim bojama i savršenom oštrinom, ali kada taj isti televizor unesemo u dnevnu sobu – magija često nestaje. Evo zašto nas radnje svesno dovode u zabludu i kako da povratite vrhunski kvalitet slike.
Pevač Boban Rajović oglasio se povodom skandala koji je izbio nakon što se na društvenim mrežama pojavio skaradan snimak na kojem Jakov Jozinović izvodi ustašku pesmu Marka Perkovića Tompsona.
Pevač Igor Kostić, poznatiji kao Igor X, priznao je da je svojevremeno, zarad publiciteta, plasirao priču da je radio kao žigolo, iako, kako tvrdi, nikada nije naplaćivao seksualne usluge.
Pevačica Zorica Brunclik i muzičar Miroljub Aranđelović Kemiš otvoreno su govorili o odnosu, ljubavi i ljubomori, a tom prilikom dotakli su se i pop dive Jelene Karleuše.
Urednica rubrike Džet-set na našem portalu Milica Stanimirović govorila je u "Nacionalnom dnevniku" na televiziji Pink o slučaju pevača Jakova Jozinovića, koji se našao na meti kritika nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak na kom peva pesmu Marka Perkovića Tompsona.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.