Direktor CIA Džon Retklif došao je u Moskvu sa upozorenjem Rusiji da ne pokušava vojnu eskalaciju protiv Litvanije, Letonije i Estonije, članica NATO, piše Politko.
Politiko, pozivajući se na dve osobe upoznate sa razgovorima, navodi da je upravo upozorenje zbog baltičkih država bilo glavni razlog Retklifovog dolaska.
- Sastanak je prvenstveno služio da Rusija bude upozorena protiv bilo kakve eskalatorne akcije prema baltičkim državama - rekao je jedan od izvora upoznatih sa razgovorima.
Iza dramatičnog upozorenja stoje nove američke obaveštajne procene prema kojima bi Moskva mogla da pokuša da testira spremnost NATO da brani neku od svojih članica.
Volstrit žurnal navodi da se među mogućim scenarijima razmatraju sajber-napadi, hibridne operacije, ali i ograničen vojni upad kojim bi Rusija pokušala da proveri da li bi Alijansa zaista odgovorila aktiviranjem principa kolektivne odbrane. Posebna pažnja usmerena je na Litvaniju, Letoniju i Estoniju.
Prema Politiku, američke procene su još početkom avgusta ukazivale na mogućnost da Putin pokuša da testira odlučnost NATO ograničenom akcijom protiv neke članice Alijanse već tokom jeseni. To predstavlja promenu u odnosu na ranije američke procene prema kojima Rusija verovatno neće krenuti protiv NATO dok joj je glavnina vojnih kapaciteta angažovana u Ukrajini.
Upravo zato Retklifova misija dobija mnogo ozbiljniji karakter od običnog kontakta dve obaveštajne službe.
Druga poruka Moskvi – ostavite Iran
Baltik, međutim, nije bio jedina tema.
Politiko navodi da je direktor CIA od Moskve zatražio i da smanji vojnu i ekonomsku podršku Iranu, koji je tokom sukoba sa SAD i Izraelom postao još važniji ruski partner na Bliskom istoku.
Foto: Profmiedia/Fotoilustracija
Prema izvorima lista, Retklif je ruskoj strani poručio da prestane da Iranu isporučuje oružje i odbrambenu tehnologiju. Moskva je takođe upozorena da ne reaguje preterano na proširene američke sankcije protiv zemalja i kompanija koje nastavljaju ekonomsku saradnju sa Teheranom.
Vašington i Moskva trenutno se nalaze na suprotnim stranama i iranske krize. Rusija održava bliske veze sa Teheranom, dok je Vašington pokrenuo novi talas ekonomskog pritiska na Iran i države koje mu pomažu da zaobiđe sankcije.
Predsednik SAD Donald Tramp, međutim, pokušao je da umanji značaj čitave misije.
On je Retklifov put opisao kao „polurutinski“ i negirao da je direktor CIA poslat zbog mogućeg ruskog testiranja NATO ili zbog američkog pritiska na Iran. Tramp je tvrdio da je poseta povezana sa naporima da se okonča rat u Ukrajini.
Istu stvar uradio je Berns 2021.
Retklifov dolazak posebno je upečatljiv zbog gotovo neverovatne istorijske paralele.
Poslednji poznati direktor CIA koji je pre njega otišao u Moskvu bio je Vilijam Berns u novembru 2021. godine. Predsednik SAD Džozef Bajden poslao ga je u trenutku kada su američke obaveštajne službe već prikupljale podatke da Rusija raspoređuje snage oko Ukrajine i priprema mogućnost velike vojne operacije.
Berns je kasnije lično opisao šta mu je tada bio zadatak.
Prema njegovim rečima, američke službe su još od oktobra 2021. sastavljale „veoma zabrinjavajuću sliku“ detaljnih ruskih planova za veliku invaziju na Ukrajinu. Bajden ga je zato poslao u Moskvu da Putinu i njegovim najbližim saradnicima iznese šta Amerikanci znaju i upozori ih na teške posledice ukoliko Rusija taj plan sprovede.
Berns je tokom dvodnevne posete 2. i 3. novembra razgovarao sa sekretarom ruskog Saveta bezbednosti Nikolajem Patruševom i direktorom Spoljne obaveštajne službe Sergejem Nariškinom, dok je sa Putinom razgovarao telefonom.
Kasnije je priznao da ga je ono što je čuo u Moskvi dodatno zabrinulo.
Putin, prema Bernsovim rečima, nije ni pokušao da negira postojanje vojnih priprema. Šef CIA se u Vašington vratio sa utiskom da ruski predsednik tada možda još nije doneo nepovratnu odluku o ulasku u rat, ali da se već snažno kretao u tom pravcu.
U Moskvi su u isto vreme javno odbacivali američke tvrdnje. Direktor ruske Spoljne obaveštajne službe Sergej Nariškin krajem novembra 2021. tvrdio je da Rusija nema nameru da napadne Ukrajinu i američka upozorenja nazivao propagandom.
Manje od četiri meseca posle Bernsove misije, 24. februara 2022. godine, ruske snage ušle su u Ukrajinu.
Ponovo šef CIA, ponovo Moskva, ponovo upozorenje pred moguću eskalaciju
Pet godina kasnije obrazac je zapanjujuće sličan: američke obaveštajne službe tvrde da vide opasnost od velike ruske eskalacije, predsednik SAD šalje direktora CIA u Moskvu, a on ruskom obaveštajnom vrhu prenosi upozorenje koje potom završava na Putinovom stolu.
Razlika je u meti zbog koje je Vašington sada uznemiren. Berns je 2021. upozoravao zbog Ukrajine, države van NATO. Retklifova poruka odnosi se na Litvaniju, Letoniju i Estoniju – zemlje čiji bi eventualni napad otvorio pitanje člana 5 i direktnog sukoba Rusije sa čitavom Alijansom.
Zbog toga Retklifova poseta nije samo još jedan tajni sastanak američkih i ruskih obaveštajaca. Ako su američke procene o mogućem testiranju NATO tačne, Vašington je upravo ponovio potez koji je napravio nekoliko meseci pre najvećeg rata u Evropi od Drugog svetskog rata – samo što bi eventualni novi scenario nosio daleko opasniji rizik direktnog sudara Rusije i NATO.
Centar Donjecka našao se pod masovnim raketnim udarom, a prema vlastima DNR, u napadu na područje tržnog centra „Donjeck siti“ korišćene su britansko-francuske krstareće rakete dugog dometa „Storm šedou/SCALP-EG“, dok je osmoro civila ranjeno.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Posle masovnih udara na Kijev, vojne aerodrome i industrijske objekte, ruske snage počele su da gađaju i ključne granične prelaze kojima Ukrajina održava transportne veze sa Evropom.
Ruski predsednik Vladimir Putin naložio je vladi da usvoji i sprovede poseban program obnove trgovinske i logističke infrastrukture oštećene u napadima koje Moskva označava kao terorističke, uz obavezu da prvi izveštaj o realizaciji dostavi najkasnije do 1. novembra 2026. godine, saopštio je Kremlj.
Ukrajinski napadi na data-centre kompanije Jandeks otkrili su ozbiljnu slabost ruske digitalne infrastrukture, koja bi u slučaju novih udara mogla da izazove poremećaje u gotovo čitavoj ekonomiji zemlje.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Ukrajinski dronovi izveli su tokom noći 10. oktobra masovan napad na Rostovsku oblast, u kojem je, prema izveštajima sa terena, pogođen naftni terminal „Jug Rusi“ u Rostovu na Donu, dok su oštećeni most, stambene zgrade i dva broda u Azovu.
Sjedinjene Američke Države zapretile su Ukrajini obustavom razmene obaveštajnih podataka ukoliko njena vojska nastavi napade na ruske rafinerije, objavio je američki portal Aksios.
Ruska vojska izvela je u noći između 21. i 22. oktobra jedan od najžešćih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci, koristeći drugačiju kombinaciju naoružanja i tri uzastopna talasa udara.
Predsednik Rusije Vladimir Putin čestitao je brazilskom predsedniku Luisu Inasiju Luli da Silvi reizbor na funkciju šefa države, ističući njegov ogroman doprinos jačanju strateškog partnerstva Moskve i Brazilije.
Rusija ima ukupan javni dug od svega 17,5 odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), dok je u Italiji zaduženost dostigla gotovo 140 odsto, izjavio je ruski predsednik Vladimir Putin, optuživši evropske vlasti da su sopstvenim ekonomskim odlukama dovele države u ozbiljne probleme.
Centar Donjecka našao se pod masovnim raketnim udarom, a prema vlastima DNR, u napadu na područje tržnog centra „Donjeck siti“ korišćene su britansko-francuske krstareće rakete dugog dometa „Storm šedou/SCALP-EG“, dok je osmoro civila ranjeno.
Lider Pokreta socijalista Aleksandar Vulin oštro je reagovao na izjave evropske komesarke za proširenje Marte Kos, koja je poručila da Srbija neće moći da napreduje ka EU bez uvođenja sankcija Rusiji i usklađivanja sa bezbednosnom politikom Zapada.
Predsednik Srpske napredne stranke (SNS) Miloš Vučević najoštrije je osudio upade u prostorije predsednika opština, kao i niz incidenata koji su obeležili prethodnih 48 sati u Srbiji.
Više javno tužilaštvo u Beogradu odgovorilo je na zahtev Vrhovne javne tužiteljke Zagorka Dolovac, koja je naložila svim javnim tužilaštvima u Srbiji da, na osnovu Opšte obaveznog uputstva, javnim tužiocima Vrhovnog javnog tužilaštva, članovima Komisije formirane 27. oktobra, bez odlaganja omoguće uvid u svaki predmet na kojem rade.
Forum pravnika Srbije zatražio je hitnu ostavku vrhovnog javnog tužioca Zagorke Dolovac, ocenjujući da snosi ozbiljnu institucionalnu i ličnu odgovornost za stanje u javnotužilačkoj organizaciji i pravosuđu Srbije.
Kupci u "Mekdonaldsu" plaćaju i ono što im se ne isporuči! Upravo u ovoj situaciji se našla Marija Ilić (42) iz beogradskog naselja Vidikovac, kada je odlučila da počasti hranom sina za dobru ocenu u školi, baš u ovom američkom lancu restorana.
Dom zdravlje u Nišu organizuje sutra "Otvorena vrata za dezintometriju", odnosno merenje gustine kostiju, a besplatni pregledi će biti organizovani od 7 do 19 časova.
Mališani Predškolske ustanove "Neven" iz Priboja nastavili su dominaciju na Ligi malih šampiona – četvrti put zaredom osvojili su titulu prvaka Srbije.
U Ulici Vožda Karađorđa u Jakovu danas se dogodila teška saobraćajna nesreća u kojoj je teško povređen muškarac star oko 50 godina, kada je na njega naletelo teretno vozilo.
Jezivo nasilje dogodilo se 26. oktobra oko 23 sata u krugu jedne firme u Batajnici, kada je, nakon verbalne rasprave dvojice kolega, jedan od njih potegao nož i drugom naneo ubodnu ranu u stomak.
Napadač iz Šapca, kojeg su bezbednosne službe pratile kao pristalicu Islamske države, izveo je u 00:15 časova teroristički napad ispred Ambasade Izraela u Beogradu, gde ga je nakon nasrtaja noževima na pripadnika Žandarmerije policajac usmrtio u samoodbrani, saopštio je MUP.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Zrenjaninu, po nalogu Višeg јavnog tužilaštva u ovom gradu, uhapsili su D. S. (44) iz okoline Žitišta, zbog postoјanja osnova sumnje da јe izvršio krivično delo ubistvo u pokušaјu.
Glumica Nikol Kidman tokom bogate karijere sarađivala je sa nekim od najvećih imena svetske kinematografije, ali jedno iskustvo sa snimanja filma "Portret jedne dame" iz 1996. godine posebno joj se urezalo u sećanje.
Slavni danski reditelj Lars fon Trir prvi put posle dužeg perioda javno je govorio o svom zdravstvenom stanju i životu nakon što mu je 2022. godine dijagnostikovana Parkinsonova bolest.
Knjiga "Kao da me ima", koju je Vedrana Rudan poslednjih meseci života pripremala zajedno sa sinom Slavenom Hrvatinom, pred čitaoce stiže 29. oktobra, na dan njenog rođendana.
Komičar Rasel Brend izjavio je danas, u anstavku suđenja za silovanje i seksualni napad, da prijatelji nakon tih optužbi ne žele "ni motkom" da ga taknu.
Glumac Metju Peri prolazio je kroz izuzetno težak period u vreme snimanja specijalne epizode serije "Prijatelji" 2021. godine, otkrili su njegovi prijatelji i članovi porodice u novom Netfliksovom dokumentarcu "The One About Matthew Perry".
Iako grejanje stvara prijatan osećaj topline, ono brzo isušuje vazduh i izaziva tegobe, ali vlažnost u domu možete lako povratiti uz tri besplatna trika.
Slavsko žito nezaobilazan je deo tradicionalne slavske trpeze, a po starinskom receptu naših baka priprema se od kuvane pšenice, oraha, badema i mirisnih začina.
Pevačica Suzana Jovanović našla se na udaru zbog gnusne laži koja se munjevito proširila društvenim mrežama, a sve zbog navodne nove ljubavi nakon smrti Saše Popovića.
Pevač Šako Polumenta žestoko je udario na kolegu Emira Brnučevića zbog drame oko navodnog otkazivanja dueta, poručio mu da preko njegovog imena pokušava da privuče pažnju, a otkrio je i da je zbog čitavog sukoba dobijao pretnje i uvrede na račun porodice.
Pevačica Neda Ukraden uprkos višedecenijskoj karijeri i finansijskoj sigurnosti koju joj donose muzika i izdavanje luksuzne vile, ne želi ni da čuje za odlazak u penziju.
Komentari