Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
- Sumnjam da su saveti visokih oficira NATO Ukrajincima bili bilo šta drugo osim dobrih. Pogledajte operacije 2022. i 2023. godine, kada su Ukrajinci potrošili dve armije i doživeli ne jedan, već dvostruki slom, uz ozbiljno iscrpljivanje ljudstva i materijalnih sredstava - rekao je Džermi u emisiji „Daniel Dejvis – Dip dajv“.
On tvrdi da je takav rezultat bio direktna posledica zapadnog vojnog planiranja.
- To je rezultat veoma loših saveta američkih generala, uz podršku Britanaca. To pokazuje da je najviše vojno rukovodstvo NATO nesposobno za vođenje operacija na strateškom nivou - rekao je Džermi.
Džermi je sličnu tezu iznosio i ranije, tvrdeći da je ukrajinska vojska tokom ofanzivnih operacija praktično potrošila dve velike formacije pokušavajući da probije rusku odbranu bez postizanja odlučujućeg prodora.
„Rusija je zatvorila Odesu“
Bivši britanski oficir posebno se osvrnuo na ukrajinske napade na ruske civilne objekte, za koje tvrdi da su izvođeni uz pomoć NATO i da su na kraju izazvali odgovor koji je Kijevu doneo mnogo veću štetu.
- Rusija je kao odgovor zatvorila Odesu. Odjednom su svi pali u očaj jer je postalo nemoguće dopremati bilo kakvu tešku opremu preko Odese - rekao je Džermi.
On je zatim izneo tvrdnju da se oko 95 odsto robe koja normalno stiže u države sa izlazom na more doprema pomorskim putem, naglašavajući koliko je za Ukrajinu opasno zatvaranje crnomorskih luka.
- I odjednom je Ukrajina zatvorena. A Rusija je uz to pojačala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu - rekao je.
Njegova formulacija da je Rusija „zatvorila Odesu“ predstavlja njegovu ocenu, ali je činjenica da je pomorski saobraćaj iz najvećih ukrajinskih crnomorskih luka poslednjih nedelja pretrpeo ogromne poremećaje.
Le Mond je 28. avgusta objavio da su intenzivirani ruski napadi praktično blokirali veliki deo saobraćaja kroz Odesu, Černomorsk i Južni, dok je ukrajinski izvoz žitarica preko Crnog mora pao sa oko šest miliona tona mesečno na približno pola miliona. Te tri luke u normalnim okolnostima nose oko 90 odsto ukrajinskog izvoza žitarica.
To je posebno težak udar za Ukrajinu jer železnica, drumski pravci i dunavske luke ne mogu jednostavno da preuzmu količine tereta koje su ranije prolazile kroz velike crnomorske terminale.
Džermi: Zapad pogrešno razume ovaj rat
Džermi već duže tvrdi da problem Zapada nije samo količina oružja koju može da pošalje Ukrajini, već način na koji političko i vojno rukovodstvo NATO razume sam sukob.
Prema njegovoj proceni, zapadne države su rat posmatrale kroz političku pretpostavku da će sankcije, isporuke oružja i ukrajinske ofanzive postepeno iscrpeti Rusiju, dok je Moskva rat vodila kao dugoročnu vojnu strategiju iscrpljivanja protivnika.
U svojim ranijim analizama Džermi je tvrdio da je upravo od kraja 2022. Rusija prelazila na odbranu usmerenu na iscrpljivanje ukrajinskog ljudstva i tehnike, istovremeno povećavajući mobilizacione i industrijske kapacitete.
Prema njegovom tumačenju, Ukrajina je zatim, uz snažan pritisak i savete Londona i Vašingtona, pokušala da probije pripremljene ruske položaje i za to platila ogromnu cenu.
To se posebno odnosi na neuspelu ukrajinsku kontraofanzivu 2023. godine, tokom koje Oružane snage Ukrajine, uprkos velikim količinama zapadne tehnike i višemesečnim pripremama, nisu ostvarile strateški prodor kroz rusku odbranu.
Džermi upravo tu vidi dokaz svoje teze – problem, prema njegovim rečima, nije bio samo na ukrajinskom bojnom polju, već u samom vrhu sistema koji je osmislio način na koji će se operacija voditi.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.
Zamenik predsednika Saveta bezbednosti Rusije Dmitrij Medvedev oštro je odbacio mogućnost da Ukrajina postane članica NATO-a u zamenu za prepuštanje preostalih delova Donbasa pod kontrolom Kijeva, nazvavši takav predlog suludim i upozorivši da je upravo širenje Alijanse na Ukrajinu jedan od razloga zbog kojih je izbio rat.
Rusija navodno traži izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u Estoniji, Letoniji i Litvaniji, predaju celog Donbasa Moskvi i trajnu vojnu neutralnost Ukrajine.
Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov optužio je NATO da pokušava da proširi vojni uticaj na Aziju i Pacifik, sa ciljem obuzdavanja Kine i potiskivanja postojećeg sistema regionalne bezbednosti.
Rusija je tokom najnovijih mirovnih pregovora u Abu Dabiju zatražila da se NATO praktično vrati na vojne položaje iz 1997. godine, što bi značilo povlačenje savezničkih trupa i naoružanja iz Poljske, Mađarske, Češke, baltičkih država i drugih zemalja koje su kasnije pristupile Alijansi.
Evropa bi bila znatno bezbednija da NATO ne postoji, izjavila je portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova, uporedivši Severnoatlantsku alijansu sa bolnim zubom koji iscrpljuje čitav organizam.
Rusija je tokom pregovora sa Sjedinjenim Američkim Državama u Abu Dabiju zatražila da NATO povuče svoje snage i vojnu infrastrukturu na položaje iz 1997. godine, odustane od daljeg proširenja i obustavi vojne aktivnosti u Ukrajini, istočnoj Evropi, na Južnom Kavkazu i u centralnoj Aziji.
Finska je kategorički odbacila mogućnost izlaska iz NATO nakon što je nemački „Bild“ objavio da Rusija u okviru mirovnih pregovora o Ukrajini traži povlačenje te zemlje iz Alijanse.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Kina bi mogla da zaustavi rat u Ukrajini za svega mesec dana, ali nema nameru da to učini jer joj nastavak sukoba donosi ogromnu ekonomsku korist, tvrdi proruski političar i bivši poslanik ukrajinskog parlamenta Oleg Carjov.
Na Informer TV emitovan je novi podkast "Noć sa Vučkom", koji je vodio glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, a čiji je gost bio poslanik SNS-a Vladimir Đukanović.
Narodni poslanik SNS-a Vladimir Đukanović i glavni urednik Dragan J. Vučićević govorili su u podkastu "Noć sa Vučkom" na Informer TV-u o načinu na koji je sproveden izbor potpredsednika Narodne skupštine, kao i o detaljima sa kraja glasanja u kom su učestvovali poslanici Usame Zukorlić, Adem Mavrić i Zoran Đajić.
Srpska napredna straka uputila je pismo međunarodnim institucijama u kojem je ukazala na, kako je navedeno, nedemokratsko preuzimanje rukovodećih pozicija u Skupštini Srbije od Studentske liste.
Narodni poslanik SNS-a, Vladimir Đukanović, izneo je gostujući u podkastu "Noć sa Vučkom" kod glavnog urednika Dragana J. Vučićevića na Informer TV-u, detalje o tome kako izgleda atmosfera u hodnicima Skupštine i iza kulisa, kada se kamere ugase.
Grupa dece snimljena je kako izvodi opasne vratolomije na krovu zgrade u centru Beograda, a sumnja se da se radi o "TikTok" izazovu, čije posledice mogu biti fatalne.
Porodice poginulih u požaru u diskoteci "Puls“ u Kočanima 2025. godine strahuju da bi veliki broj svedoka koje je predložila odbrana mogao dodatno da produži suđenje i odloži trenutak kada će dočekati pravdu za svoje najmilije.
Dragan Ugarković Ugar (35), pripadnik stare garde Zemunskog klana, ubijen je 21. novembra 1999. godine u klasičnoj sačekuši kod „Fontane” na Novom Beogradu. Zločin je ostao zvanično nerasvetljen.
Dragan Cvetković, šef kuhinje mnogih poznatih restorana u Beogradu, koji je poginuo u stravičnoj nesreći kod Žabljaka, sahranjen je na Novobežanijskom groblju u Beogradu!
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Najnoviji naslov iz serijala Grand Theft Auto pokazao se kao ogroman hardverski zalogaj za PlayStation 5, pa deo igrača već beleži ozbiljne smetnje tokom igranja.
Jastuke, kućni tekstil, elektroniku sa kablovima, boje, lakove i lepkove ne bi trebalo ostavljati na terasi tokom zime jer ih vlaga i mraz mogu trajno oštetiti.
Legenda narodne muzike Sinan Saki' svojevremeno je oktrio nepoznate detalje o odnosu sa Jelenom Karleušom, te šta je govorio onima koji su je pljuvali pred njim.
Kafanska pevačica i nova kraljica vašara Atina Ferari našla se u centru pažnje nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak sa jednog njenog nastupa, koji se ubrzano deli i privlači brojne reakcije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.