Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
- Sumnjam da su saveti visokih oficira NATO Ukrajincima bili bilo šta drugo osim dobrih. Pogledajte operacije 2022. i 2023. godine, kada su Ukrajinci potrošili dve armije i doživeli ne jedan, već dvostruki slom, uz ozbiljno iscrpljivanje ljudstva i materijalnih sredstava - rekao je Džermi u emisiji „Daniel Dejvis – Dip dajv“.
On tvrdi da je takav rezultat bio direktna posledica zapadnog vojnog planiranja.
- To je rezultat veoma loših saveta američkih generala, uz podršku Britanaca. To pokazuje da je najviše vojno rukovodstvo NATO nesposobno za vođenje operacija na strateškom nivou - rekao je Džermi.
Džermi je sličnu tezu iznosio i ranije, tvrdeći da je ukrajinska vojska tokom ofanzivnih operacija praktično potrošila dve velike formacije pokušavajući da probije rusku odbranu bez postizanja odlučujućeg prodora.
„Rusija je zatvorila Odesu“
Bivši britanski oficir posebno se osvrnuo na ukrajinske napade na ruske civilne objekte, za koje tvrdi da su izvođeni uz pomoć NATO i da su na kraju izazvali odgovor koji je Kijevu doneo mnogo veću štetu.
- Rusija je kao odgovor zatvorila Odesu. Odjednom su svi pali u očaj jer je postalo nemoguće dopremati bilo kakvu tešku opremu preko Odese - rekao je Džermi.
On je zatim izneo tvrdnju da se oko 95 odsto robe koja normalno stiže u države sa izlazom na more doprema pomorskim putem, naglašavajući koliko je za Ukrajinu opasno zatvaranje crnomorskih luka.
- I odjednom je Ukrajina zatvorena. A Rusija je uz to pojačala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu - rekao je.
Njegova formulacija da je Rusija „zatvorila Odesu“ predstavlja njegovu ocenu, ali je činjenica da je pomorski saobraćaj iz najvećih ukrajinskih crnomorskih luka poslednjih nedelja pretrpeo ogromne poremećaje.
Le Mond je 28. avgusta objavio da su intenzivirani ruski napadi praktično blokirali veliki deo saobraćaja kroz Odesu, Černomorsk i Južni, dok je ukrajinski izvoz žitarica preko Crnog mora pao sa oko šest miliona tona mesečno na približno pola miliona. Te tri luke u normalnim okolnostima nose oko 90 odsto ukrajinskog izvoza žitarica.
To je posebno težak udar za Ukrajinu jer železnica, drumski pravci i dunavske luke ne mogu jednostavno da preuzmu količine tereta koje su ranije prolazile kroz velike crnomorske terminale.
Džermi: Zapad pogrešno razume ovaj rat
Džermi već duže tvrdi da problem Zapada nije samo količina oružja koju može da pošalje Ukrajini, već način na koji političko i vojno rukovodstvo NATO razume sam sukob.
Prema njegovoj proceni, zapadne države su rat posmatrale kroz političku pretpostavku da će sankcije, isporuke oružja i ukrajinske ofanzive postepeno iscrpeti Rusiju, dok je Moskva rat vodila kao dugoročnu vojnu strategiju iscrpljivanja protivnika.
U svojim ranijim analizama Džermi je tvrdio da je upravo od kraja 2022. Rusija prelazila na odbranu usmerenu na iscrpljivanje ukrajinskog ljudstva i tehnike, istovremeno povećavajući mobilizacione i industrijske kapacitete.
Prema njegovom tumačenju, Ukrajina je zatim, uz snažan pritisak i savete Londona i Vašingtona, pokušala da probije pripremljene ruske položaje i za to platila ogromnu cenu.
To se posebno odnosi na neuspelu ukrajinsku kontraofanzivu 2023. godine, tokom koje Oružane snage Ukrajine, uprkos velikim količinama zapadne tehnike i višemesečnim pripremama, nisu ostvarile strateški prodor kroz rusku odbranu.
Džermi upravo tu vidi dokaz svoje teze – problem, prema njegovim rečima, nije bio samo na ukrajinskom bojnom polju, već u samom vrhu sistema koji je osmislio način na koji će se operacija voditi.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Pripadnici vojski NATO navodno zauzimaju ključna mesta u ukrajinskim jedinicama, prolaze kroz rotacije na frontu i stečeno borbeno iskustvo potom prenose vojnicima u Evropi, tvrdi ruski vojni analitičar Aleksandar Artamonov.
Naoružanje koje je NATO godinama slao Ukrajini trebalo je da iscrpi i slomi ruske snage, ali je neprekidno suočavanje sa zapadnim raketama i hiljadama dronova proizvelo potpuno suprotan efekat.
NATO je izveo neuobičajeno veliku demonstraciju vazdušne sile oko ruske Kalinjingradske oblasti, gde je u isto vreme angažovano oko 25 aviona različite namene, uključujući lovce, izviđačke letelice, avione za elektronsko ratovanje i vazdušno komandovanje, dok je čitavom operacijom rukovodio Vašington.
Zvanični podaci Kijeva o gubicima na frontu ponovo su dovedeni u pitanje nakon što je Kiril Budanov priznao da Ukrajina mora da mobiliše najmanje 30.000 ljudi svakog meseca samo da bi održala sadašnje stanje u vojsci, piše britanski Telegraf.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Više javno tužilaštvo, Posebno odeljenje za borbu protiv visokotehnološkog kriminala (VTK VJT) u Beogradu traži hitnu identifilaciju osobe koja nudi novac na Instagramu za ubistvo predsednika Srbije Aleksandra Vučića, nezvanično saznaje Informer.
Megaekskluziva - Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević u današnjem Kolegijumu Informer TV je otkrio gde se trenutno nalazi vođa obojene revolucije, takozvani rektor Vladan Đokić.
Uzalud se Branko Ružić mesecima uspinje da se dodvori tajkunskim medijima, uzalud pljuje po sopstvenoj koaliciji i pokušava da glumi "principijelnog opozicionara" - za tajkunske medije Nova S i N1 on je i dalje samo običan politički preletač i foteljaš kojeg duboko preziru.
Raspad, rasulo i potpun blam na blokadama doživeli su svoj vrhunac u Veterniku, kada su se lažni borci za prava građana potukli ne znajući da su na istoj strani.
Evropska demokratska partija (European Democrats) otvoreno je pružila podršku blokaderskoj listi i blokaderima u Srbiji, poradovavši se lažnim anketa i naduvani procentima!
Policija i tužilaštva u Užicu intenzivno rade na utvrđivanju identiteta blokaderskih nasilnika koji su 29. avgusta napravili izazvali teške incidente na mirnom skupu SNS-a.
Povodom obeležavanja 65 godina od održavanja Prve konferencije Pokreta nesvrstanih zemalja, na Kuli Beograd, emitovana je spektakularna projekcija koja je ostavila bez daha sve.
Voditeljka specijalne emisije u Exatlonu Tijana Jović, posetila je voditelja Aleksu Erskog u njegovoj vili koju su zajedno obišli i premijerno je pokazali gledaocima.
Novi učesnik Exatlona je Strahinja Jovanić iz Apatina, a svojim veštinama i snalaženju na poligonima definitivno će ostalim takmičarima biti opasna konkurencija.
Nova sezona najvećeg sportskog rijalitija na svetu Exatlona, uskoro počinje, a među učesnicima koji su izazvali najviše pažnje jeste i Ivan Markioli iz Beograda.
U Srbiji je sredinom avgusta dinarska štednja premašila nivo od 244 milijarde dinara, što predstavlja rast od čak 37,9 milijardi dinara, odnosno 18,4 odsto od početka 2026. godine, saopštila je Narodna banka Srbije.
U skladu sa najavama nove demokratske vlasti u Mađarskoj, koju predvodi premijer Peter Mađar, iz vlasničke strukture MOL-a biće uklonjena fondacija Nova Evropa, koja je trenutno najveći akcionar sa 10,49 odsto kapitala.
Istraga ubistva Novice Eleka (45), koji je usmrćen u subotu uveče ispred svog doma u Surčinu, došla je do saznanja da je zločinac intenzivno komunicirao sa muškarcem, koji je bio udaljen nekoliko stotina metara od kuće žrtve, u drugom objektu u susednoj ulici.
Stravična porodična tragedija potresla je Višnjićevo kod Šida, gde je S. Đ. preminuo od zadobijenih povreda, a njegov sin J. Đ. osumnjičen je za nasilje u porodici sa smrtnim ishodom.
Više javno tužilaštvo u Sremskoj Mitrovici predložilo je sudu da odredi pritvor do 30 dana osumnjičenom za nasilje nad svojim ocem, koji je od zadobijenih povreda preminuo.
Pre nego što je postala svetska zvezda, Nikol Kidman snimala je erotske scene sa kolegom Bilijem Zejnom koji će popularnost steći tek kasnije ulogom u filmu "Titanik".
Film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" proslavljenog reditelja Lordana Zafranovića otvoriće 53. Međunarodni filmski festival FEST 2. oktobra u Plavoj dvorani Sava centra.
Italijanska pevačica i seks bomba Sabrina Salerno (58), još jednom je dokazala zbog čega decenijama nosi titulu apsolutne vladarke najlepših grudi u toj zemlji.
Predfestivalski program Nacionalnog festivala filma i televizije - NAFFIT 2026 u nedelju je obeležio koncert ansambla "Virtuozi" pod upravom maestra Bojana Suđića na Kraljevom trgu na Zlatiboru.
Slatko od šljiva je stari recept poznat po celim komadima šljiva, gustom sirupu i mirisu limuna. Tajna recepta je u krečnoj vodi, u kojoj šljive kratko odstoje kako bi zadržale oblik i ne bi se raspale tokom kuvanja.
Raisa Belini, nekadašnja radnica na luksuznim jahtama, odlučila je da otkrije i onu manje poznatu, mračniju stranu života na plovilima bogataša. Nakon pet godina provedenih na jahtama otkrila je da stvarnost često nema mnogo veze sa slikama glamura koje viđamo na društvenim mrežama.
Ne postoji insekticid koji može potpuno da uništi smrdibube, pa je često borba sa njima unapred izgubljena, a stručnjaci ističu da je najbolje usisati ih.
Stručnjaci tvrde da telefon uglavnom ne mora da prisluškuje naše razgovore da bi znao šta nas zanima. Umesto toga, algoritmi prikupljaju i analiziraju veliki broj podataka koje svakodnevno ostavljamo na internetu. Oni prate koje sajtove posećujemo, šta pretražujemo, koje objave gledamo i lajkujemo, koje aplikacije koristimo i gde se nalazimo.
Frizuru ne određuje samo oblik lica, već i gustina i tekstura kose. Kod tanke i ređe kose posebno se preporučuje stepenasto šišanje, jer joj daje više volumena i čini je vizuelno bujnijom. Kraće frizure, naročito različite varijante boba, odličan su izbor jer kosa deluje punije.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.