Oružane snage Ukrajine pretrpele su teške gubitke i zbog katastrofalnih saveta koje su Kijevu davali američki i britanski generali, tvrdi penzionisani komodor Kraljevske mornarice Velike Britanije Stiv Džermi, ocenjujući da su događaji na frontu pokazali ozbiljnu stratešku nesposobnost najvišeg vojnog rukovodstva NATO.
- Sumnjam da su saveti visokih oficira NATO Ukrajincima bili bilo šta drugo osim dobrih. Pogledajte operacije 2022. i 2023. godine, kada su Ukrajinci potrošili dve armije i doživeli ne jedan, već dvostruki slom, uz ozbiljno iscrpljivanje ljudstva i materijalnih sredstava - rekao je Džermi u emisiji „Daniel Dejvis – Dip dajv“.
On tvrdi da je takav rezultat bio direktna posledica zapadnog vojnog planiranja.
- To je rezultat veoma loših saveta američkih generala, uz podršku Britanaca. To pokazuje da je najviše vojno rukovodstvo NATO nesposobno za vođenje operacija na strateškom nivou - rekao je Džermi.
Džermi je sličnu tezu iznosio i ranije, tvrdeći da je ukrajinska vojska tokom ofanzivnih operacija praktično potrošila dve velike formacije pokušavajući da probije rusku odbranu bez postizanja odlučujućeg prodora.
„Rusija je zatvorila Odesu“
Bivši britanski oficir posebno se osvrnuo na ukrajinske napade na ruske civilne objekte, za koje tvrdi da su izvođeni uz pomoć NATO i da su na kraju izazvali odgovor koji je Kijevu doneo mnogo veću štetu.
- Rusija je kao odgovor zatvorila Odesu. Odjednom su svi pali u očaj jer je postalo nemoguće dopremati bilo kakvu tešku opremu preko Odese - rekao je Džermi.
On je zatim izneo tvrdnju da se oko 95 odsto robe koja normalno stiže u države sa izlazom na more doprema pomorskim putem, naglašavajući koliko je za Ukrajinu opasno zatvaranje crnomorskih luka.
- I odjednom je Ukrajina zatvorena. A Rusija je uz to pojačala napade na ukrajinsku energetsku infrastrukturu - rekao je.
Njegova formulacija da je Rusija „zatvorila Odesu“ predstavlja njegovu ocenu, ali je činjenica da je pomorski saobraćaj iz najvećih ukrajinskih crnomorskih luka poslednjih nedelja pretrpeo ogromne poremećaje.
Le Mond je 28. avgusta objavio da su intenzivirani ruski napadi praktično blokirali veliki deo saobraćaja kroz Odesu, Černomorsk i Južni, dok je ukrajinski izvoz žitarica preko Crnog mora pao sa oko šest miliona tona mesečno na približno pola miliona. Te tri luke u normalnim okolnostima nose oko 90 odsto ukrajinskog izvoza žitarica.
To je posebno težak udar za Ukrajinu jer železnica, drumski pravci i dunavske luke ne mogu jednostavno da preuzmu količine tereta koje su ranije prolazile kroz velike crnomorske terminale.
Džermi: Zapad pogrešno razume ovaj rat
Džermi već duže tvrdi da problem Zapada nije samo količina oružja koju može da pošalje Ukrajini, već način na koji političko i vojno rukovodstvo NATO razume sam sukob.
Prema njegovoj proceni, zapadne države su rat posmatrale kroz političku pretpostavku da će sankcije, isporuke oružja i ukrajinske ofanzive postepeno iscrpeti Rusiju, dok je Moskva rat vodila kao dugoročnu vojnu strategiju iscrpljivanja protivnika.
U svojim ranijim analizama Džermi je tvrdio da je upravo od kraja 2022. Rusija prelazila na odbranu usmerenu na iscrpljivanje ukrajinskog ljudstva i tehnike, istovremeno povećavajući mobilizacione i industrijske kapacitete.
Prema njegovom tumačenju, Ukrajina je zatim, uz snažan pritisak i savete Londona i Vašingtona, pokušala da probije pripremljene ruske položaje i za to platila ogromnu cenu.
To se posebno odnosi na neuspelu ukrajinsku kontraofanzivu 2023. godine, tokom koje Oružane snage Ukrajine, uprkos velikim količinama zapadne tehnike i višemesečnim pripremama, nisu ostvarile strateški prodor kroz rusku odbranu.
Džermi upravo tu vidi dokaz svoje teze – problem, prema njegovim rečima, nije bio samo na ukrajinskom bojnom polju, već u samom vrhu sistema koji je osmislio način na koji će se operacija voditi.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Rusiji ne bi bila potrebna velika invazija na neku članicu NATO da bi stavila čitavu Alijansu na najteži mogući test – bilo bi dovoljno da zauzme jedan pogranični grad na svega 48 sati i sačeka odgovor Zapada, tvrdi bivši ambasador Ukrajine u SAD Valerij Čali.
Svet je ušao u epohu dubokih promena čiji konačni ishod možda neće videti ni generacije koje danas žive, izjavio je ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov, ocenjujući da je period zapadne unipolarnosti završen i da se pred očima sveta formira potpuno novi odnos snaga.
Velika Britanija prvi put posle više decenija obnavlja državne planove za funkcionisanje zemlje u slučaju velikog rata, dok se građanima savetuje da kod kuće imaju zalihe vode, hrane i osnovne opreme za nekoliko dana ozbiljnih poremećaja.
Predsednička kandidatkinja francuskog Nacionalnog okupljanja Marin Le Pen upozorila je da nastavak rata u Ukrajini vodi ka dva krajnje opasna scenarija – direktnom ulasku NATO-a u sukob i Trećem svetskom ratu ili višedecenijskom iscrpljivanju koje je nazvala „novim Stogodišnjim ratom“.
Borbeni avion NATO-a oborio je dron koji je neposredno posle ponoći ušao u vazdušni prostor Litvanije, a prema prvim podacima letelica je stigla iz pravca Belorusije, saopštio je litvanski Nacionalni centar za upravljanje krizama.
Poljski ministar spoljnih poslova Radoslav Sikorski pozvao je NATO da kod ruske Kalinjingradske oblasti organizuje toliko velike i „agresivne“ vojne vežbe da Moskva ne bude sigurna šta Alijansa namerava i zbog toga bude primorana da deo snaga povuče sa ukrajinskog fronta.
Predsednik Finske Aleksander Stub odbacio je upozorenja iz Nemačke da bi Rusija mogla da napadne NATO do 2029. godine, poručivši da za takav scenario ne vidi ni dokaze ni činjenice i da Moskva nema razloga da krene na najmoćniji vojni savez na svetu.
Litvanija je spremna da u Ukrajinu pošalje kopnene snage sa inženjerijskim jedinicama i protivvazdušnom odbranom, posebnu grupu vojnih instruktora, kao i pomorske snage, izjavio je predsednik Gitanas Nauseda tokom posete Kijevu.
Ruska vojna infrastruktura u Kalinjingradskoj oblasti bila bi među prvim metama NATO ukoliko bi sukob Moskve i Alijanse na Baltiku prešao u otvorenu vojnu fazu, izjavio je bivši ministar spoljnih poslova Litvanije Antanas Valionis, tvrdeći da bi zapadni savez pokušao da preventivno neutrališe vojni potencijal ruske enklave.
Dok je direktor CIA Džon Retklif 25. avgusta stigao u Moskvu sa upozorenjem da Rusija ne pokušava vojnu eskalaciju prema baltičkim članicama NATO, FSB i Rosgvardija su praktično istog dana u Lenjingradskoj oblasti uvežbavali scenario prodora neprijateljske diverzantske grupe preko ruske državne granice.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Predsednik Republike Srbije Aleksandar Vučić učestvovao je na Samitu P4M "Partnerstvo za multilateralizam, međunarodno pravo, mir i prosperitet" uoči otvaranja Generalne debate UN.
Opozicionar i lider Novog DSS-a Miloš Jovanović govorio je o političkim TV duelima i odluci Ilije Srdanovića, prvog na blokaderskoj listi, da odbije debatu sa predsednikom Srbije Aleksandrom Vučićem.
Proslavljeni reditelj Predrag Gaga Antonijević ocenio je da je Fakultet dramskih umetnosti (FDU), koji je lansirao skaradni video u kom se predsedniku Srbije Aleksandru Vučiću preti silovanjem, postao leglo mržnje prema Srbima i svakoj srpskoj tradiciji.
Ideolog blokadera Dejan Ilić smatra da na opozicionog delu političkog spektra vlada totalni rat podivljalih ostataka Demokratske stranke koji kidišu jedni na druge.
Crveni tim u Exatlonu je u sinoćnoj epizodi komentarisao ispadanje Sanje Jurošević i emocije koje su se probudile u Lani Erić zbog odlaska devojke iz suparničkog tima.
Večeras je u najgledanijem sportskom rijalitiju na svetu Exatlon Srbija održana napeta borba za luksuznu vilu u kojoj je pobedu odneo Crveni tim rezultatom 10:7.
Mnogi vozači opasnost povezuju isključivo sa prebrzom vožnjom, međutim, neočekivano spori automobili na auto-putu predstavljaju jednako veliku pretnju po bezbednost saobraćaja.
Prijava za jednokratnu novčanu naknadu svim punoletnim građanima Republike Srbije u iznosu od 6.000 dinara završena je u ponoć, a danas tokom dana biće izvršeno oko 5,4 miliona isplata, najavio je prvi potpredsednik Vlade i ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali.
Na autobuskoj stanici u Živinicama, u BiH, danas se dogodila teška saobraćajna nesreća kada je autobus, iz za sada neutvrđenih razloga, udario u objekat stanice.
Policija u Smederevu, po nalogu višeg javnog tužioca iz tog grada, odredila je zadržavanje do 48 časova M. S. (27) iz Jagodine, zbog postojanja osnova sumnje da je izvršio krivično delo teška dela protiv bezbednosti javnog saobraćaja.
U Višem sudu u Negotinu 30. oktobra počinje suđenje Dejanu Dragijeviću i Srđanu Jankoviću, optuženima za teško ubistvo Danke Ilić, a tužilaštvo za obojicu traži najstrožu kaznu - doživotni zatvor.
Zorica G. i Đerđ G. iz Bajmoka stradali su u teškoj saobraćajnoj nesreći na auto-putu kod Smedereva, saznaje Blic. Nesreću je, kako smo već pisali, izazvao vozač kamiona S.M. (27), koji je vozio bez dozvole i po dejstvom marihuane.
U Kaliforniji je 19. septembra održana zatvorena komemoracija u čast prerano preminule glumice Hejden Panetijer, koja je preminula 16. avgusta u 36. godini.
Lični predmeti francuske glumice Brižit Bardo (1934-2025) prodati su na aukciji u Parizu za skoro milion evra, a prihod je namenjen njenoj fondaciji za zaštitu životinja.
Distopijska naučnofantastična serija "Silo" jedna je od najzapaženijih produkcija na Apple TV, a priča o poslednjih 10.000 ljudi koji žive duboko pod zemljom osvojila je publiku širom sveta.
Sve veća potrošnja električne energije data centara namenjenih veštačkoj inteligenciji (AI) izaziva zabrinutost investitora i lokalnih zajednica, ali pojedini stručnjaci iz finansijskog sektora upozoravaju da njihov uticaj na globalne emisije ne bi trebalo preuveličavati niti dozvoliti da zaseni mnogo veće izvore emisija, prenosi Blumberg.
Mesec, planeta koja se najbrže kreće nalazi se u Vodoliji i poprima osobine ovoga vazdušnog znaka. Mesec u Vodoliji će pozitivno uticati na Vodolije, Vage i Blizance.
Pevačica Ivana Šašić pojavila se na Šabačkom vašaru kao gost, a tom prilikom govorila je o manifestaciji, kolegama koje su nastupale, ali i sukobu sa Anom Bekutom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.