Ukrajinski lovac MiG-29MU1 oborio je rusku krstareću raketu S8000 „Banderol“ na izuzetno maloj visini, koristeći staru sovjetsku raketu vazduh-vazduh R-60, u presretanju tokom kojeg je pilot imao svega nekoliko sekundi da reaguje.
Snimak presretanja objavio je vazduhoplovni kanal Sonjašnik, a ukrajinski vojni portal Militarni navodi da je zadatak protivvazdušne odbrane izveo pilot modernizovanog MiG-29MU1.
„Samo nekoliko sekundi za odluku: povući se ili učiniti sve što je moguće kako bi zaštitio svoje najbliže?!“, navedeno je uz snimak.
Presretanje je posebno rizično zbog visine na kojoj je izvedeno. Pri takvom letu pilot nema mnogo prostora za grešku, dok istovremeno mora da pronađe metu, zauzme položaj za napad, lansira raketu i izbegne spuštanje ispod bezbedne visine.
Iz skladišta vraćaju rakete stare više od pola veka
Raketa koristi infracrvenu glavu za samonavođenje koja traži toplotni odraz cilja, prvenstveno motora aviona ili helikoptera, a projektovana je za borbu na kratkim udaljenostima.
Do početka rata u Ukrajini R-60 se već smatrala zastarelim oružjem. Ukrajinska avijacija raspolagala je znatno savremenijim raketama R-73, sa boljim karakteristikama i većim mogućnostima u vazdušnoj borbi.
Međutim, višegodišnje presretanje ruskih krstarećih raketa, „Šaheda“, „Geranja“ i drugih vazdušnih ciljeva troši velike količine protivvazdušnih raketa, zbog čega Kijev pokušava da izvuče maksimum i iz starog sovjetskog arsenala.
Ukrajina je zbog toga počela i modernizaciju R-60 i prilagođavanje tih raketa za lansiranje sa zemaljskih sistema PVO. Izvršni direktor Ukrajinskog saveta proizvođača naoružanja Igor Fedirko naglasio je da je reč o privremenom rešenju kojim se stare rakete sa skladišta ponovo uvode u upotrebu.
- Ima ih u skladištima, a nešto ih još ima i u postsovjetskim zemljama. To je, uslovno rečeno, slepa ulica razvoja. Koristimo ih zato što trenutno nemamo mogućnost i kapacitete da napravimo potpuno novu raketu. Veoma jeftino obnavljamo nešto staro i koristimo ga - objasnio je Fedirko.
Staroj R-60 daju novu elektroniku
Modernizuju se verzije R-60MK i druge varijante, pri čemu se deo stare analogne elektronike menja savremenijim digitalnim komponentama.
Cilj je da stare infracrvene glave za samonavođenje postanu znatno osetljivije i pouzdanije protiv ciljeva za koje raketa prvobitno nije bila projektovana.
Prema podacima koje je izneo Fedirko, pojedine ukrajinske kompanije uspele su da osetljivost senzora povećaju gotovo deset puta.
Rakete se paralelno prilagođavaju i za lansiranje sa zemlje, čime bi Ukrajina dobila dodatni jeftiniji sloj odbrane od dronova i krstarećih raketa, bez trošenja mnogo skupljih savremenih presretača.
Najnovije obaranje pokazuje da R-60 još nije završila svoju karijeru. Ovoga puta raketa projektovana pre više od pola veka nije gađala lovac ili helikopter, već malu rusku krstareću raketu koja je letela na veoma maloj visini.
„Banderol“ dostiže maksimalnu brzinu između 620 i 650 kilometara na sat, dok joj se krstareća brzina kreće između 520 i 560 kilometara na sat. Kada se lansira iz vazduha, deklarisani domet joj je do približno 500 kilometara.
Raketa nosi visokoeksplozivnu rasprskavajuću bojevu glavu OFBČ-150 ukupne mase 114,3 kilograma, od čega 49,5 kilograma čini eksploziv.
Rusija je tokom poslednjih meseci počela intenzivnije da koristi ovaj tip projektila, a Glavna uprava obaveštajne službe Ukrajine procenila je da ruska industrija trenutno ima kapacitet za proizvodnju do 80 „Banderola“ mesečno.
To dodatno povećava pritisak na ukrajinsku PVO. Svaka skupa savremena raketa potrošena na relativno jeftin vazdušni cilj smanjuje zalihe potrebne za presretanje znatno opasnijih balističkih i krstarećih projektila.
Zbog toga ukrajinska vojska sve češće vraća u borbu oružje koje je donedavno praktično smatrala zastarelim.
Najnovije presretanje upravo je primer takve računice: modernizovani MiG-29, ruska krstareća raketa koja leti tik iznad zemlje i sovjetska R-60 stara više od pola veka — uz svega nekoliko sekundi u kojima pilot mora da odluči da li će krenuti u napad.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom o napadu dronom na aerodrom Lajpcig/Hale, koji je označio kao novu rusku eskalaciju.
Evropska unija ponovo traži način da zamrznutu rusku imovinu upotrebi za finansiranje Ukrajine, koja se suočava sa rupom od oko 27 milijardi dolara u vojnom budžetu, dok Kijev istovremeno traži da mu deo evropskog novca planiranog za 2027. godinu bude isplaćen unapred.
Kijev je više puta upozoravao na velike ruske raketne i dronske napade pre nego što su počeli, što je u ruskom vojnom prostoru otvorilo pitanje da li Ukrajina pripreme otkriva isključivo zahvaljujući zapadnom obaveštajnom sistemu ili informacije dobija i iz izvora unutar Rusije.
"Zona smrti" ispunjena dronovima trebalo bi da zaustavi ruske snage na granici sa NATO, dok bi Kalinjingrad i drugi vojni i logistički ciljevi duboko u Rusiji bili izloženi udarima Alijanse, prema detaljima ratnog scenarija koje je objavio nemački Bild.
Ruska vojska izvela je u noći između 21. i 22. oktobra jedan od najžešćih raketnih napada na Kijev poslednjih meseci, koristeći drugačiju kombinaciju naoružanja i tri uzastopna talasa udara.
Ruska interkontinentalna balistička raketa „Bulava“ sposobna je da uništi duboko ukopane komandne centre, podzemne bunkere i raketne silose, čak i kada njeni nuklearni bojevi blokovi ne pogode direktno cilj, izjavio je ruski vojni stručnjak Jurij Knutov.
Bivši obaveštajni oficir američkog Korpusa marinaca Skot Riter poručio je da će Ukrajina morati da odgovara za zločine počinjene protiv Rusije i njenog stanovništva, optuživši Kijev za napade na civile, miniranje puteva i višemesečnu blokadu grada Aljoški u Hersonskoj oblasti.
Ruski predsednik Vladimir Putin spreman je da odgovori na telefonski poziv ukrajinskog predsednika Volodimira Zelenskog, saopštio je pomoćnik šefa ruske države Jurij Ušakov, nakon što su Moskvi preko evropskih posrednika preneti signali o spremnosti Kijeva da razgovara o teritorijalnim pitanjima.
Rusija priprema jedan od najvećih kombinovanih raketnih napada na ukrajinsku energetsku infrastrukturu, koji bi mogao da usledi u narednih 48 sati, upozoravaju ukrajinski izvori za praćenje vojnih aktivnosti.
Predstavnici NATO strahuju da bi američki predsednik Donald Tramp mogao drastično da pojača pritisak na Alijansu ukoliko republikanci izgube kontrolu nad Kongresom na izborima 3. novembra.
Ruska Federalna služba bezbednosti (FSB) saopštila je da je sprečila seriju napada na ruske vojnike, nakon što je otkrila eksplozivne naprave skrivene u FPV naočarima za upravljanje dronovima.
Ruska hakerska grupa Hitkor preuzela je odgovornost za upad u ukrajinsku aplikaciju za vazdušnu uzbunu, preko koje su građanima širom zemlje poslata lažna upozorenja o nuklearnom napadu, radijaciji, hemijskoj opasnosti i uličnim borbama u Kijevu.
Ukrajinske snage izvele su napade na rusku vojnu industriju i protivvazdušnu odbranu, a predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski tvrdi da su pogođeni sistemi vredni oko 70 miliona dolara, kao i fabrika koja učestvuje u proizvodnji raketa u Rostovskoj oblasti.
Ilijana Jotova, protivnica slanja vojne pomoći Ukrajini i zagovornica dijaloga sa Rusijom, odnela je ubedljivu pobedu u drugom krugu predsedničkih izbora u Bugarskoj, održanom 1. novembra, čime je postala prva žena izabrana za predsednika te zemlje na neposrednim izborima.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom o napadu dronom na aerodrom Lajpcig/Hale, koji je označio kao novu rusku eskalaciju.
Danas su novinarke i urednice Informera podnele u Tužilaštvu krivične prijave protiv Zorana Gavrilovića Birodija i Raše Nedeljkova iz CRTE zbog lažnog prijavljivanja i narušavanja poslovnog ugleda.
Dinko Gruhonjić, jedan od glavnih ideologa blokadera govorio je za hrvatske medije, gde je pomenuo upad blokadera u Informer, za šta on kaže da je to izrežirano?!
Ako sumnjate da posedujete falsifikovanu novčanicu, a onda je pustite u promet umesto da je predate banci ili policiji, rizikujete da budete osuđeni na zatvorsku kaznu do tri godine.
Svega 146 kilometara od Beograda leži Radaljska banja, skriveni biser zapadne Srbije koji nudi lekovite vode, netaknutu prirodu i smeštaj od oko 18 evra, odnosno 2.000 dinara po noćenju.
U Višem sudu u Podgorici juče su izvedeni dokazi koje su okrivljeni pripadnici "škaljarskog klana" razmenjivali tokom priprema za likvidacije Veljka Belivuka i Marka Miljkovića u januaru 2021. godine.
Šokantan zločin potresao je selo u opštini Gnjilane, gde su u jednoj porodičnoj kući zverski lišeni života A. D. i njegova mala beba, a za stravično dvostruko ubistvo osumnjičen je A.D, otac. B. D.
Šesnaest umetničkih dela šest kineskih i međunarodnih umetnika biće predstavljeno beogradskoj publici na izložbi "Orijentalni vizuelni diskurs – Susret kroz slikarstvo", koja će biti otvorena 5. novembra 2026. godine u 19 časova u Galeriji Nikola Radošević u Beogradu.
Filmska adaptacija Homerovog epa postala je najuspešniji međunarodni naslov u istoriji studija Universal, oborivši brojne rekorde gledanosti širom planete.
Tomi Emanuel (Tommy Emmanuel ) australijski gitarista, prepoznatljiv po svom jedinstvenom stilu sviranja prstima, perkusiji i energičnim nastupima 8. novembra će nastupiti u Sava Centru.
Glumac Džon Lison, koji je ostao upamćen po tome što je pozajmljivao glas omiljenom psu-robotu K9 u kultnoj seriji "Doktor Hu" (Doctor Who), preminuo je u 83. godini.
Odesa salata spaja bogat ukus kuvanih jaja, sira i kukuruza sa osvežavajućim krastavcima, dok kremasti preliv od pavlake, mirođije i belog luka zaokružuje ukus.
Pevačica Olja Bajrami prokomentarisala je skandal koji je izazvao Jakov Jozinović pevanjem Tompsonove pesme, ističući da bi mladi pevač trebao da širi ljubav, umesto da peva takve pesme.
Pevačica Olja Bajrami rekla je da producent Goran Ratković Rale više nije potpisan na njenim pesmama, pa je pomenula i Anu Nikolić i istakla da bi je primila u goste.
Komentari