Ukrajinski lovac MiG-29MU1 oborio je rusku krstareću raketu S8000 „Banderol“ na izuzetno maloj visini, koristeći staru sovjetsku raketu vazduh-vazduh R-60, u presretanju tokom kojeg je pilot imao svega nekoliko sekundi da reaguje.
Snimak presretanja objavio je vazduhoplovni kanal Sonjašnik, a ukrajinski vojni portal Militarni navodi da je zadatak protivvazdušne odbrane izveo pilot modernizovanog MiG-29MU1.
„Samo nekoliko sekundi za odluku: povući se ili učiniti sve što je moguće kako bi zaštitio svoje najbliže?!“, navedeno je uz snimak.
Presretanje je posebno rizično zbog visine na kojoj je izvedeno. Pri takvom letu pilot nema mnogo prostora za grešku, dok istovremeno mora da pronađe metu, zauzme položaj za napad, lansira raketu i izbegne spuštanje ispod bezbedne visine.
Iz skladišta vraćaju rakete stare više od pola veka
Raketa koristi infracrvenu glavu za samonavođenje koja traži toplotni odraz cilja, prvenstveno motora aviona ili helikoptera, a projektovana je za borbu na kratkim udaljenostima.
Do početka rata u Ukrajini R-60 se već smatrala zastarelim oružjem. Ukrajinska avijacija raspolagala je znatno savremenijim raketama R-73, sa boljim karakteristikama i većim mogućnostima u vazdušnoj borbi.
Međutim, višegodišnje presretanje ruskih krstarećih raketa, „Šaheda“, „Geranja“ i drugih vazdušnih ciljeva troši velike količine protivvazdušnih raketa, zbog čega Kijev pokušava da izvuče maksimum i iz starog sovjetskog arsenala.
Ukrajina je zbog toga počela i modernizaciju R-60 i prilagođavanje tih raketa za lansiranje sa zemaljskih sistema PVO. Izvršni direktor Ukrajinskog saveta proizvođača naoružanja Igor Fedirko naglasio je da je reč o privremenom rešenju kojim se stare rakete sa skladišta ponovo uvode u upotrebu.
- Ima ih u skladištima, a nešto ih još ima i u postsovjetskim zemljama. To je, uslovno rečeno, slepa ulica razvoja. Koristimo ih zato što trenutno nemamo mogućnost i kapacitete da napravimo potpuno novu raketu. Veoma jeftino obnavljamo nešto staro i koristimo ga - objasnio je Fedirko.
Staroj R-60 daju novu elektroniku
Modernizuju se verzije R-60MK i druge varijante, pri čemu se deo stare analogne elektronike menja savremenijim digitalnim komponentama.
Cilj je da stare infracrvene glave za samonavođenje postanu znatno osetljivije i pouzdanije protiv ciljeva za koje raketa prvobitno nije bila projektovana.
Prema podacima koje je izneo Fedirko, pojedine ukrajinske kompanije uspele su da osetljivost senzora povećaju gotovo deset puta.
Rakete se paralelno prilagođavaju i za lansiranje sa zemlje, čime bi Ukrajina dobila dodatni jeftiniji sloj odbrane od dronova i krstarećih raketa, bez trošenja mnogo skupljih savremenih presretača.
Najnovije obaranje pokazuje da R-60 još nije završila svoju karijeru. Ovoga puta raketa projektovana pre više od pola veka nije gađala lovac ili helikopter, već malu rusku krstareću raketu koja je letela na veoma maloj visini.
„Banderol“ dostiže maksimalnu brzinu između 620 i 650 kilometara na sat, dok joj se krstareća brzina kreće između 520 i 560 kilometara na sat. Kada se lansira iz vazduha, deklarisani domet joj je do približno 500 kilometara.
Raketa nosi visokoeksplozivnu rasprskavajuću bojevu glavu OFBČ-150 ukupne mase 114,3 kilograma, od čega 49,5 kilograma čini eksploziv.
Rusija je tokom poslednjih meseci počela intenzivnije da koristi ovaj tip projektila, a Glavna uprava obaveštajne službe Ukrajine procenila je da ruska industrija trenutno ima kapacitet za proizvodnju do 80 „Banderola“ mesečno.
To dodatno povećava pritisak na ukrajinsku PVO. Svaka skupa savremena raketa potrošena na relativno jeftin vazdušni cilj smanjuje zalihe potrebne za presretanje znatno opasnijih balističkih i krstarećih projektila.
Zbog toga ukrajinska vojska sve češće vraća u borbu oružje koje je donedavno praktično smatrala zastarelim.
Najnovije presretanje upravo je primer takve računice: modernizovani MiG-29, ruska krstareća raketa koja leti tik iznad zemlje i sovjetska R-60 stara više od pola veka — uz svega nekoliko sekundi u kojima pilot mora da odluči da li će krenuti u napad.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom o napadu dronom na aerodrom Lajpcig/Hale, koji je označio kao novu rusku eskalaciju.
Evropska unija ponovo traži način da zamrznutu rusku imovinu upotrebi za finansiranje Ukrajine, koja se suočava sa rupom od oko 27 milijardi dolara u vojnom budžetu, dok Kijev istovremeno traži da mu deo evropskog novca planiranog za 2027. godinu bude isplaćen unapred.
Kijev je više puta upozoravao na velike ruske raketne i dronske napade pre nego što su počeli, što je u ruskom vojnom prostoru otvorilo pitanje da li Ukrajina pripreme otkriva isključivo zahvaljujući zapadnom obaveštajnom sistemu ili informacije dobija i iz izvora unutar Rusije.
"Zona smrti" ispunjena dronovima trebalo bi da zaustavi ruske snage na granici sa NATO, dok bi Kalinjingrad i drugi vojni i logistički ciljevi duboko u Rusiji bili izloženi udarima Alijanse, prema detaljima ratnog scenarija koje je objavio nemački Bild.
Ukrajinska kompanija Fajer point ubrzava razvoj balističke rakete FP-9, projektovane da nosi bojevu glavu tešku do 800 kilograma na udaljenost do 855 kilometara, čime bi Moskva dospela u domet ukrajinskog balističkog arsenala.
Crnomorski pomorski pravci uz obale članica NATO pretvorili su se u zonu razornih napada u kojima je za samo devet dana stradalo pet trgovačkih brodova, od kojih su tri potonula.
Ruski predsednik Vladimir Putin neće se vratiti za pregovarački sto dok Rusija ne preuzme kontrolu nad preostalih 11 odsto Donbasa, tvrdi izvor blizak Kremlju za Rojters.
Francuska ratna mornarica presrela je i zaplenila tanker „DF Peak“, povezan sa ruskom flotom iz senke, više od 800 kilometara južno od ostrva Reunion u Indijskom okeanu, saopštio je francuski predsednik Emanuel Makron.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Ukrajina je optužila Rusiju za napad dronovima na dva trgovačka broda kod obale Bugarske, od kojih je jedan potonuo, dok je na drugom povređeno pet mornara.
Dva teretna broda napadnuta su dronovima u Crnom moru, nedaleko od bugarske obale, pri čemu je jedan potonuo, dok je sa drugog evakuisano svih 15 članova posade, saopštio je bugarski premijer Rumen Radev.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin više želi mirovni sporazum o Ukrajini nego Volodimir Zelenski, poručivši da Kijev mora da pređe sa priče o miru na konkretne pregovore sa Moskvom.
Evropska unija je od 2022. godine kupila ruske energente u vrednosti od 320,7 milijardi dolara, ali istovremeno kritikuje sporazum između Rusije i Sjedinjenih Američkih Država o isporuci dizel goriva.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom o napadu dronom na aerodrom Lajpcig/Hale, koji je označio kao novu rusku eskalaciju.
Aleksandar Vučić je na velikom skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Zaječaru pozvao građane da pogledaju ko podržava koju političku opciju.
Kako saznajemo, večeras je jedan blokader u vidno alkoholisanom stanju, pokušao da napadne pristalice liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija", koji su okupili kod kružnog toka kod opštine Novi Beograd.
Ana Brnabić, ispred liste "Aleksandar Vučić – Ujedinjena Srbija" žestoko je odgovorila Aleksandru Baucalu u emisiji "Takovska 10", tvrdeći da tzv. "Studentska lista" nema jasan plan i program, da politiku gradi na tragedijama.
Danas popodne, u prostorijama Srpske napredne stranke u Čačku, održana je vanredna konferencija za medije, na kojoj su se medijima obratili članovi Gradskog odbora Dušan Radojević i Marko Parezanović.
Aleksandar Vučić je na velikom skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Zaječaru pozvao građane da pogledaju ko podržava koju političku opciju.
Laparoskopska operacija hipertrofične stenoze pilorusa – laparoskopska piloromiotomija prvi put je izvedena na Institutu za zdravstvenu zaštitu majke i deteta Srbije "Dr Vukan Čupić".
Fabrika Željka Mitrovića u Kotraži je svečano počela sa radom, a na tom mestu će najbolji inženjeri zapadne Srbije proizvoditi elektromotore za ceo svet.
Kandidat za premijera Republike Srbije Aleksandar Vučić najavio je otvaranje novih radnih mesta u Zaječaru, tokom velikog skupa Ujedinjene Srbije u tom gradu.
Ispred zgrade u Ulici Vladana Desnice na Voždovcu, u kojoj je u sauni svog stana pronađen mrtav bivši potpredsednik FK Partizan i profesor Pravnog fakulteta Vladimir Vuletić (48) nalaze se policijska vozila.
Povodom prijave smrti profesora Pravnog fakulteta Univerziteta u Beogradu Vladimira Vuletića, u njegovom stanu, dežurni javni tužilac Višeg javnog tužilaštva u Beogradu obavlja uviđaj na licu mesta.
Pripadnici Policijske stanice Obrenovac pronašli su marihuanu tokom pretresa stana J. Lj., a posebno je zabrinjavajuća činjenica da se u stanu u tom trenutku nalazilo i njegovo maloletno dete.
Državljanin Avganistana (23), kojeg švedske vlasti potražuju radi izdržavanja zatvorske kazne zbog silovanja, uhapšen je na Aerodromu Tivat, saopšteno je iz Uprave policije.
Glumac Brajan Krenston oglasio se povodom smrti svog kolege iz popularne serije "Breaking Bad" ("Čista hemija"), Ar Džeja Mitija, koji je preminuo u 34. godini.
Ar Džej Miti, zvezda serije "Breaking Bad" i aktivista za prava osoba sa invaliditetom, preminuo je 12. oktobra u 34. godini, a njegov predstavnik potvrdio je da je glumac izvršio samoubistvo.
Nova serija "East of Eden" ("Istočno od raja"), snimljena prema čuvenom romanu američkog književnika Džona Stajnbeka, osvojila je publiku širom sveta i izbila na prvo mesto Netfliksove globalne liste najgledanijih serija.
Scenarista Meti Kamberi kaže da autobiografski roman "Grad bola", po čijim motivima se snima istoimena televizijska serija, nije pisao iz udobnosti, već iz surove realnosti.
Počela je sezona prehlade i gripa, a dr Aron Blok objašnjava da se prevencija svodi na praktične mere poput vakcinacije, čistijeg vazduha u zatvorenom, pranja ruku i opšte brige o zdravlju.
Bjanka Jag priredila je životni preokret o kojem bruji ceo svet. Nakon skoro dve decenije jurnjave za kriminalcima i nošenja policijske uniforme, ova žena je rešila da baci značku u stranu i napravi haos na internetu.
Sirotinjska pita pravi se od brašna, jaja, jogurta i mlevenog mesa, a rezultat je sočno i zasitno jelo koje podseća na kombinaciju pite i slanog kolača.
Pesma "Ruzmarin" legendarne pevačice Merime Njegomir već decenijama važi za jednu od najlepših i najemotivnijih pesama narodne muzike, a orila se danas i u Zaječaru na skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Poznata pevačica Ana Bekuta nastupila je danas na skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Zaječaru, gde je svojim glasom i prepoznatljivom energijom privukla pažnju okupljenih.
Poznate sestre pevačice Marija i Marina Gobović nastupile su danas na skupu liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" u Zaječaru, a malo ko zna da su obe diplomirale na Pravnom fakultetu Univerziteta u Beogradu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.