Ukrajinski lovac MiG-29MU1 oborio je rusku krstareću raketu S8000 „Banderol“ na izuzetno maloj visini, koristeći staru sovjetsku raketu vazduh-vazduh R-60, u presretanju tokom kojeg je pilot imao svega nekoliko sekundi da reaguje.
Snimak presretanja objavio je vazduhoplovni kanal Sonjašnik, a ukrajinski vojni portal Militarni navodi da je zadatak protivvazdušne odbrane izveo pilot modernizovanog MiG-29MU1.
„Samo nekoliko sekundi za odluku: povući se ili učiniti sve što je moguće kako bi zaštitio svoje najbliže?!“, navedeno je uz snimak.
Presretanje je posebno rizično zbog visine na kojoj je izvedeno. Pri takvom letu pilot nema mnogo prostora za grešku, dok istovremeno mora da pronađe metu, zauzme položaj za napad, lansira raketu i izbegne spuštanje ispod bezbedne visine.
Iz skladišta vraćaju rakete stare više od pola veka
Raketa koristi infracrvenu glavu za samonavođenje koja traži toplotni odraz cilja, prvenstveno motora aviona ili helikoptera, a projektovana je za borbu na kratkim udaljenostima.
Do početka rata u Ukrajini R-60 se već smatrala zastarelim oružjem. Ukrajinska avijacija raspolagala je znatno savremenijim raketama R-73, sa boljim karakteristikama i većim mogućnostima u vazdušnoj borbi.
Međutim, višegodišnje presretanje ruskih krstarećih raketa, „Šaheda“, „Geranja“ i drugih vazdušnih ciljeva troši velike količine protivvazdušnih raketa, zbog čega Kijev pokušava da izvuče maksimum i iz starog sovjetskog arsenala.
Ukrajina je zbog toga počela i modernizaciju R-60 i prilagođavanje tih raketa za lansiranje sa zemaljskih sistema PVO. Izvršni direktor Ukrajinskog saveta proizvođača naoružanja Igor Fedirko naglasio je da je reč o privremenom rešenju kojim se stare rakete sa skladišta ponovo uvode u upotrebu.
- Ima ih u skladištima, a nešto ih još ima i u postsovjetskim zemljama. To je, uslovno rečeno, slepa ulica razvoja. Koristimo ih zato što trenutno nemamo mogućnost i kapacitete da napravimo potpuno novu raketu. Veoma jeftino obnavljamo nešto staro i koristimo ga - objasnio je Fedirko.
Staroj R-60 daju novu elektroniku
Modernizuju se verzije R-60MK i druge varijante, pri čemu se deo stare analogne elektronike menja savremenijim digitalnim komponentama.
Cilj je da stare infracrvene glave za samonavođenje postanu znatno osetljivije i pouzdanije protiv ciljeva za koje raketa prvobitno nije bila projektovana.
Prema podacima koje je izneo Fedirko, pojedine ukrajinske kompanije uspele su da osetljivost senzora povećaju gotovo deset puta.
Rakete se paralelno prilagođavaju i za lansiranje sa zemlje, čime bi Ukrajina dobila dodatni jeftiniji sloj odbrane od dronova i krstarećih raketa, bez trošenja mnogo skupljih savremenih presretača.
Najnovije obaranje pokazuje da R-60 još nije završila svoju karijeru. Ovoga puta raketa projektovana pre više od pola veka nije gađala lovac ili helikopter, već malu rusku krstareću raketu koja je letela na veoma maloj visini.
„Banderol“ dostiže maksimalnu brzinu između 620 i 650 kilometara na sat, dok joj se krstareća brzina kreće između 520 i 560 kilometara na sat. Kada se lansira iz vazduha, deklarisani domet joj je do približno 500 kilometara.
Raketa nosi visokoeksplozivnu rasprskavajuću bojevu glavu OFBČ-150 ukupne mase 114,3 kilograma, od čega 49,5 kilograma čini eksploziv.
Rusija je tokom poslednjih meseci počela intenzivnije da koristi ovaj tip projektila, a Glavna uprava obaveštajne službe Ukrajine procenila je da ruska industrija trenutno ima kapacitet za proizvodnju do 80 „Banderola“ mesečno.
To dodatno povećava pritisak na ukrajinsku PVO. Svaka skupa savremena raketa potrošena na relativno jeftin vazdušni cilj smanjuje zalihe potrebne za presretanje znatno opasnijih balističkih i krstarećih projektila.
Zbog toga ukrajinska vojska sve češće vraća u borbu oružje koje je donedavno praktično smatrala zastarelim.
Najnovije presretanje upravo je primer takve računice: modernizovani MiG-29, ruska krstareća raketa koja leti tik iznad zemlje i sovjetska R-60 stara više od pola veka — uz svega nekoliko sekundi u kojima pilot mora da odluči da li će krenuti u napad.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom o napadu dronom na aerodrom Lajpcig/Hale, koji je označio kao novu rusku eskalaciju.
Evropska unija ponovo traži način da zamrznutu rusku imovinu upotrebi za finansiranje Ukrajine, koja se suočava sa rupom od oko 27 milijardi dolara u vojnom budžetu, dok Kijev istovremeno traži da mu deo evropskog novca planiranog za 2027. godinu bude isplaćen unapred.
Kijev je više puta upozoravao na velike ruske raketne i dronske napade pre nego što su počeli, što je u ruskom vojnom prostoru otvorilo pitanje da li Ukrajina pripreme otkriva isključivo zahvaljujući zapadnom obaveštajnom sistemu ili informacije dobija i iz izvora unutar Rusije.
"Zona smrti" ispunjena dronovima trebalo bi da zaustavi ruske snage na granici sa NATO, dok bi Kalinjingrad i drugi vojni i logistički ciljevi duboko u Rusiji bili izloženi udarima Alijanse, prema detaljima ratnog scenarija koje je objavio nemački Bild.
Ruska ambasada u Berlinu upozorila je da bi mesta razmeštanja nemačkih dalekometnih raketa usmerenih protiv Rusije mogla da postanu legitimni vojni ciljevi Moskve.
Rusija navodno planira da tokom 2027. godine proizvede oko 10.000 novih raketa „Danj-T“, čime bi dobila još jedno masovno sredstvo za udare po Ukrajini – jeftinije od klasičnih krstarećih raketa, ali sa bojevom glavom od oko 135 kilograma i dometom do 500 kilometara.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Ruske snage završile su opkoljavanje velikog ukrajinskog odbrambenog čvorišta u Dobropolju i odmah nastavile prodor prema Aleksandrovki, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije. Prema tvrdnjama Moskve, u gradu su blokirani delovi dve brigade Nacionalne garde Ukrajine i 425. jurišnog puka „Skala“.
Lider Komunističke partije Ruske Federacije Genadij Zjuganov izašao je posle parlamentarnih izbora sa jednom od najoštrijih kritika dosadašnjeg političkog i ekonomskog kursa vlasti, upozorivši da će, ukoliko se ništa ne promeni i rat nastavi da iscrpljuje zemlju, „svi izgubiti“.
Krstareća raketa teška do šest tona, novi projektil „pelikan“ i ogromna masa jurišnih dronova poslati su ka Rusiji u napadu koji su ruske vlasti opisale kao najveći do sada na Moskvu i Moskovsku oblast od početka rata.
Rusija je u avgustu više nego udvostručila isporuke dizela Kazahstanu, Kirgistanu, Mongoliji i Tadžikistanu, dok je istovremeno količina goriva poslata na domaće rusko tržište pala za oko 300.000 tona, pokazuju podaci do kojih je došao Rojters.
Ruske snage izvele su tokom noći novu seriju udara na Kijev i Kijevsku oblast, a jedan od najupečatljivijih prizora zabeležen je u Višnjevu, gde je posle udara izbio veliki požar.
Prvi zamenik predsednika Odbora ruske Državne dume za odbranu Aleksej Žuravljov pozvao je na udar „Orešnikom“ ili dalekometnim dronovima na objekte u Litvaniji ukoliko na njenoj teritoriji bude raspoređeno nuklearno oružje
Rusija bi mogla da pokuša da opravda udare na nemačke fabrike koje proizvode dronove velikog dometa za Ukrajinu pozivanjem na klauzulu Povelje UN o „neprijateljskim državama“, koja je nastala posle Drugog svetskog rata i nikada nije formalno izbrisana.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski razgovarao je sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom o napadu dronom na aerodrom Lajpcig/Hale, koji je označio kao novu rusku eskalaciju.
Ilija Srdanović, prvi na takozvanoj 'studentskoj listi' i kandidat blokadera za premijera Srbije, i dalje odbija televizijski duel i svaki dijalog sa predsednikom Vučićem, ali zato "Sprdanović" pokušava da sprdnjom ispadne duhovit!
Prvi zamenik predsednika Odbora ruske Državne dume za odbranu Aleksej Žuravljov pozvao je na udar „Orešnikom“ ili dalekometnim dronovima na objekte u Litvaniji ukoliko na njenoj teritoriji bude raspoređeno nuklearno oružje
Skandalozni pozivi na silovanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića, žena i svih građana koji ne podržavaju blokadersku političku opciju izazvali su ogorčenje među narodom.
Samo nekoliko dana nakon što je celokupna pristojna javnost ostala zgrožena skaradnim video-spotom u kom se otvoreno aludira na silovanje predsednika Srbije Aleksandra Vučića, blokaderski mrzitelji nastavili su da se tome smeju u programima uživo i bez imalo srama najavljuju nove bolesne provokacije!
Kraljevački blokader Predrag Voštinić otkrio je da je blokaderi imaju spreman alibi za postizborno nasilje pošto će unapred proglasiti pobedu na vanrednim parlamentarnim izborima 25. oktobra.
Da se kod blokadera radi isključivo o političkoj matematici i trgovini „podrškom“ na blokaderskoj listi najbolje oslikava kandidat Dejan Perić pod rednim brojem 181, inače dugogodišnji član Pokreta obnove Kraljevine Srbije (POKS) iz Paraćina.
Došlo je do verbalnog sukoba između Mensura Ajdarpašića i Nikole Lakića, a Crveni tim sve više zamera svom protivniku iz Plavog tima, njegovo ponašanje.
Ministarstvo rudarstva i energetike potpisalo je ugovor za izradu dela projektno-tehničke dokumentacije za reverzibilnu hidroelektranu Đerdap 3 sa konzorcijumom kompanija koje predvodi Institut za vodoprivredu "Jaroslav Černi".
Mevlid Jašarević, koji je osuđen na 15 godina zatvora zbog terorističkog napada na Ambasadu Sjedinjenih Američkih Država u Sarajevu, izlazi na slobodu 27. oktobra nakon što je u potpunosti odslužio zatvorsku kaznu, ali će do okončanja novog postupka pred Sudom BiH imati obavezu redovnog javljanja policiji.
Prva banka Crne Gore tužila je državu i traži ukupno šest miliona evra odštete zbog policijske akcije u Ulici Vuka Karadžića u Podgorici 27. februara ove godine, tvrdeći da su joj službenici Uprave policije bez pravnog osnova blokirali filijalu, onemogućili rad, uznemirili zaposlene i klijente i teško narušili poslovni ugled.
Pripadnici policije u Smederevu, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom, uhapsili su sinoć D. R. (19) iz Smedereva, zbog postojanja osnova sumnje na prodaju droge.
Nakon stravične tragedije na Oktoberfestu u Minhenu u kojoj je Aleksandar S. (52), državljanin Srbije, izgubio život kada je na njega pri stravičnoj brzini sa visine od 80 metara pala gondola atrakcije "Hangover", društvene mreže preplavljene su potresnim porukama oproštaja.
Svetska javnost i dalje sa nevericom čita vesti o iznenadnoj smrti Preslija Gerbera, sina legendarne manekenke Sindi Kraford, koji je 20. septembra preminuo u luksuznom centru za rehabilitaciju u Los Anđelesu.
U Kaliforniji je 19. septembra održana zatvorena komemoracija u čast prerano preminule glumice Hejden Panetijer, koja je preminula 16. avgusta u 36. godini.
Lični predmeti francuske glumice Brižit Bardo (1934-2025) prodati su na aukciji u Parizu za skoro milion evra, a prihod je namenjen njenoj fondaciji za zaštitu životinja.
Distopijska naučnofantastična serija "Silo" jedna je od najzapaženijih produkcija na Apple TV, a priča o poslednjih 10.000 ljudi koji žive duboko pod zemljom osvojila je publiku širom sveta.
Princeza Kejt Midlton pojavila se sa princom Vilijamom na londonskoj premijeri filma "Digger", čija je glavna zvezda Tom Kruz, a ljubičastom haljinom privukla je svu pažnju.
Ukoliko vaša mandarina stoji napolju, sada je pravo vreme da počnete sa pripremom za hladnije dane. Ova mediteranska biljka ne podnosi jači mraz, naročito ako je u saksiji.
Damir Radoičić, poznatiji kao Dača Dak, otkrio je da nije bilo problema nakon što je pesma "Pedro" napravljena, iako je bila parodija jednog Madoninog hita.
U rijalitiju "Elita 10" došlo je do novih priznanja i skandala kada je Uroš Stanić analizirao trenutna dešavanja u Beloj kući i prisetio se svog odnosa sa muzičarem i bivšim rijaliti učesnikom Borom Santanom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.