Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski posle istorijskih razgovora sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u Kijevu potvrdio je scenario od kojeg se u toj zemlji najviše strahuje – mirovnog proboja nema, rat će se, kako sada stvari stoje, nastaviti i tokom predstojeće zime.
Avionom nisu mogli. Zelenski je rekao da je ukrajinska strana bila spremna da ih dočeka na aerodromu, ali da su ruski vazdušni napadi, uključujući udare u blizini prestoničkog aerodroma, takav dolazak učinili nemogućim.
Today, we had three rounds of negotiations. All of them were very substantive. I want to thank Steve and Jared for coming. And we are grateful to the President of the United States. We had good discussions. Thank you for devoting sufficient attention today to the winter period… pic.twitter.com/Jq8ClgzvHi
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) September 6, 2026
Simbolika njihovog dolaska tu nije prestala.
Zelenski je Vitkofa i Kušnera dočekao kod katedrale Svete Sofije, jednog od najvažnijih simbola drevne istorije Kijeva, svega nekoliko desetina metara od sedišta Službe bezbednosti Ukrajine koje je ruski dron pogodio samo dva dana ranije. Bi-Bi-Si ocenjuje da nije bilo teško razumeti poruku koju je ukrajinski predsednik želeo da pošalje svojim američkim gostima.
Satima razgovarali, ali najvažnije razlike ostale
Ukrajinska i američka delegacija razgovarale su nekoliko sati, nakon čega su im se pridružili savetnici za nacionalnu bezbednost Velike Britanije, Francuske i Nemačke. Među njima je bio i britanski savetnik za nacionalnu bezbednost Džonatan Pauel.
Posle sastanka sve strane trudile su se da zadrže optimističan ton.
The territorial issue remains a relevant one. I think such complex issues can only be resolved at the level of leaders. But the main thing is that today we have the opportunity to discuss everything – security guarantees, Ukraine’s future, and the prosperity plan. We are talking… pic.twitter.com/1ihau4qC3O
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) September 6, 2026
Vitkof je razgovore opisao kao „sadržajne“ i „značajne“, navodeći da je američka delegacija ohrabrena onim što je čula. Kušner je rekao da je cilj predsednika SAD Donalda Trampa stvaranje uslova za dugotrajan mir, a otvorena je i mogućnost obnove pregovora u širim formatima – između Ukrajine, SAD i evropskih država, ali i ponovnog direktnog formata SAD-Rusija-Ukrajina.
Iza tih izjava, međutim, ostao je isti problem: Moskva i Kijev i dalje potpuno različito vide uslove pod kojima bi rat mogao da bude završen.
Američki izaslanici u Kijev su stigli direktno nakon višečasovnog razgovora sa Putinom, koji im je u Moskvi poručio da Rusija ostvaruje „opipljiv napredak“ na bojnom polju i da očekuje ostvarenje svojih ratnih ciljeva.
U Kijevu su čuli potpuno suprotnu verziju.
Ukrajinski zvaničnici tvrde da su Oružane snage Ukrajine tokom avgusta zauzele više teritorije nego što su izgubile, kao i da su ruske snage tokom tog meseca imale oko 42.000 poginulih i ranjenih. Reč je o ukrajinskim procenama koje nisu nezavisno potvrđene.
Putin ponovio ono od čega Kijev ne želi da čuje
Putin je američkim pregovaračima ponovo govorio o potrebi rešavanja „korenskih uzroka sukoba“, formulaciji kojom Moskva već godinama obuhvata svoje najvažnije zahteve.
To uključuje teritorijalna pitanja, odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u i ograničavanje njenog budućeg vojnog potencijala. Moskva i dalje ne pokazuje spremnost da odustane od zahteva vezanih za Donbas.
Zelenski je posle sastanka odgovorio da Ukrajini nisu potrebna bilo kakva obećanja, već „snažne i jasne“ bezbednosne garancije.
Među ključnim garancijama posebno je naveo snažnu ukrajinsku vojsku, ekonomsku obnovu zemlje i nastavak zapadne vojne pomoći.
A kada je reč o teritoriji, nije dao nikakav znak da je spreman da Rusiji prepusti deo Donbasa koji Moskva traži.
To pitanje opisao je jednom rečju – „teško“.
Upravo je tu ostala možda najveća prepreka čitavim pregovorima.
Vitkof je priznao da će obe strane morati da pristanu na kompromise ukoliko žele da se jaz smanji. Problem je što trenutno nema jasnog pokazatelja da je Moskva spremna na teritorijalni ustupak koji bi zadovoljio Kijev, niti da je Kijev spreman da prihvati ruske zahteve.
A onda je Zelenski izgovorio ono najvažnije
Posle svih optimističnih izjava o „sadržajnim razgovorima“, „napretku“ i mogućim novim sastancima, Zelenski je praktično potvrdio kakav razvoj događaja ukrajinsko rukovodstvo zaista očekuje.
- Ako se rat nastavi – a očekujemo da će se rat nastaviti – veoma računamo na zimski paket pomoći, na podršku protivvazdušnoj odbrani i energetskom sektoru - rekao je Zelenski novinarima.
U drugoj formulaciji bio je još neposredniji: trenutno, kako je rekao, izgleda da će rat trajati i tokom zime.
To je najvažniji zaključak posle prvog dolaska Trampovih ključnih pregovarača u Ukrajinu.
Kijev se ne sprema za mir u narednih nekoliko nedelja. Sprema se za još jednu ratnu zimu.
Razgovori o američkoj pomoći zato su obuhvatili rakete za sisteme „Patriot“, zaštitu energetskog sistema i poseban paket podrške za zimske mesece, kada Ukrajina očekuje novi talas ruskih udara na elektroenergetsku infrastrukturu.
Kratak predah za Kijev
Dolazak američkih izaslanika doneo je Kijevu makar jednu neposrednu korist.
Rusija i Ukrajina pristale su da tokom njihove diplomatske misije privremeno ne izvode vazdušne napade na prestonice, pa je Kijev posle gotovo neprekidnih udara dobio kratkotrajni predah.
Zelenski se zbog toga čak našalio da su Vitkof i Kušner tog dana zaštitili grad „bolje od Patriota“.
- Hvala vam što ste našim ljudima dali priliku da malo žive - rekao je ukrajinski predsednik.
Ali malo ko očekuje da će taj mir potrajati.
Rusija je odbila širi prekid vatre, a borbe na frontu i udari van prestonica nisu zaustavljeni.
Nova šansa možda tek na proleće
Deo diplomata i američkih pregovarača i dalje veruje da postoji prostor da se u narednim mesecima pripremi teren za ozbiljniji sporazum, a kao moguća tačka novog pokušaja pominje se proleće.
Drugi su mnogo pesimističniji.
Razlog je jednostavan: posle razgovora u Moskvi Putin nije pokazao da odustaje od svojih ključnih zahteva, dok je Zelenski u Kijevu jasno poručio da nema dogovora bez snažnih bezbednosnih garancija i sposobne ukrajinske vojske.
Zato je iza sve simbolike – prve posete Vitkofa i Kušnera Ukrajini, dolaska vozom pod pretnjom ruskih dronova, susreta kod Svete Sofije i višesatnih razgovora Amerikanaca, Ukrajinaca i Evropljana – ostala jedna rečenica koja najpreciznije opisuje stanje rata.
Zelenski očekuje da će se borbe nastaviti i tokom zime.
Moldavija se ubrzano uključuje u zajedničku bezbednosnu, logističku i infrastrukturnu mrežu sa Ukrajinom i Rumunijom, a zbog ruskog vojnog prisustva u Pridnjestrovlju takav razvoj događaja otvara jedno od najopasnijih pitanja regiona – može li Dnjestr jednog dana postati novi front u sukobu Rusije i Ukrajine.
Letonija i Litvanija razmatraju mere kojima bi mogle da zaustave tranzit ruskog žita preko svojih luka, nakon što je Rusija zbog poremećaja na crnomorskim i azovskim rutama počela da preusmerava veće količine izvoza ka Baltiku.
Rusija je pronašla nove tehnološke partnere za svih 13 fabrika automobila koje su strani proizvođači napustili posle 2022. godine, a kontrola nad tim pogonima ostala je u rukama ruskih vlasnika, saopštio je ministar industrije i trgovine Anton Alihanov.
Rusija i Kina više ne prihvataju da međunarodni sistem funkcioniše po pravilima koja je Vašington postavio u vreme kada je Amerika bila jedina supersila, a pokušaj SAD da sačuvaju taj poredak sada se sudara sa potpuno drugačijom raspodelom moći, ocenio je američki profesor Džon Miršajmer.
Kijev je ponovo bio meta udara ruskih bespilotnih letelica „Geranj“, a jedan od najtežih pogodaka zabeležen je u Golosejevskom kraju, gde je pogođen magacin američke logističke kompanije FedEx i izbio veliki požar praćen gustim crnim dimom.
Kijev je više puta upozoravao na velike ruske raketne i dronske napade pre nego što su počeli, što je u ruskom vojnom prostoru otvorilo pitanje da li Ukrajina pripreme otkriva isključivo zahvaljujući zapadnom obaveštajnom sistemu ili informacije dobija i iz izvora unutar Rusije.
Ruske snage nastavile su peti dan zaredom seriju vazdušnih udara na Kijev i Kijevsku oblast, dok su novi napadi i požari prijavljeni u Borispolju i Pogrebima, a mete su tokom noći bile i u Odeskoj, Harkovskoj i Zaporoškoj oblasti.
Sistematski ruski udari praktično su pretvorili Kijev u grad na liniji fronta i više nema smisla ubeđivati stanovnike ukrajinske prestonice da se rat vodi negde daleko, izjavio je kijevski filozof Sergej Dacjuk.
Ruske snage izvele su tokom noći seriju udara na Kijev i njegovu okolinu, kao i na ciljeve u Dnjepropetrovskoj, Harkovskoj, Nikolajevskoj i Čerkaskoj oblasti, dok se u ukrajinskoj prestonici posle eksplozija vide požari i gust dim.
Rusko vojno rukovodstvo dobilo je od političkog vrha zadatak da razradi i pripremi nekoliko varijanti moguće nove operacije prema Kijevu i Černigovu, tvrdi zamenik šefa kabineta predsednika Ukrajine i brigadni general Pavlo Palisa, pozivajući se na obaveštajne podatke potvrđene iz više izvora.
Najmanje 27 ljudi poginulo je posle ruskog udara i ogromne sekundarne detonacije u skladišnom kompleksu u selu Mila kod Kijeva, dok ukrajinske vlasti upozoravaju da konačan broj žrtava još nije utvrđen.
Kijev i njegova okolina ulaze u još jedan dan gotovo neprekidnih vazdušnih napada, dok ogromni požar kod sela Mila, nastao posle ruskog udara na skladišni kompleks, ni jutros nije ugašen, a ukrajinske Vazduhoplovne snage potvrđuju da je samo tokom poslednje noći Rusija lansirala 267 dronova i dve rakete.
Ukrajinske vlasti potvrdile su da je posle ruskog udara na skladišni kompleks u selu Mila kod Kijeva izbio ogroman požar praćen snažnim sekundarnim detonacijama, zbog kojih je zatvoren deo glavnog puta Kijev–Čop, dok je najmanje šest ljudi povređeno, a 165 evakuisano.
Kijev i okolinu tokom noći zahvatio je novi talas ruskih udara mlaznim bespilotnim letelicama, koje su primećene i iznad centralnih delova ukrajinske prestonice, dok su se tokom napada čule eksplozije, pojavili požari, a veliki broj građana sklonio se u stanice metroa.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moldavija se ubrzano uključuje u zajedničku bezbednosnu, logističku i infrastrukturnu mrežu sa Ukrajinom i Rumunijom, a zbog ruskog vojnog prisustva u Pridnjestrovlju takav razvoj događaja otvara jedno od najopasnijih pitanja regiona – može li Dnjestr jednog dana postati novi front u sukobu Rusije i Ukrajine.
Rusija je pronašla nove tehnološke partnere za svih 13 fabrika automobila koje su strani proizvođači napustili posle 2022. godine, a kontrola nad tim pogonima ostala je u rukama ruskih vlasnika, saopštio je ministar industrije i trgovine Anton Alihanov.
Rusija i Kina više ne prihvataju da međunarodni sistem funkcioniše po pravilima koja je Vašington postavio u vreme kada je Amerika bila jedina supersila, a pokušaj SAD da sačuvaju taj poredak sada se sudara sa potpuno drugačijom raspodelom moći, ocenio je američki profesor Džon Miršajmer.
Nakon što su na jedvite jade, sa tesnih 43 prema 42, izglasali veto i šutnuli rektora Vladana Đokića sa liste, u njihovoj grupi nastao je pravi cirkus! Natpisi i prepiske koje su iscurele u javnost prikzali su svu besmisao, neozbiljnost i cinizam ove raspuštene družine!
Novinar Milomir Marić izneo je na Kurir TV seriju skandaloznih i šokantnih tvrdnji o tretmanu generala Ratka Mladića u Haškom tribunalu, pozivajući se na reči njegovog sina Darka.
Informer TV od ranog jutra pratiće ispraćaj Ratka Mladića. Naša televizija emitovaće specijalni program posvećen sahrani genrala, uz direktna uključenja i praćenje svih dešavanja.
Marija Pavković, ćerka pokojnog generala Nebojše Pavkovića, gostujući u Info jutru rekla je da je plakala dok je gledala scene sa aerodroma kada je avion sa telom generala Ratka Mladića stigao u Srbiju.
Informer televizija nastavila je celodnevnu dominaciju i u udarnom večernjem terminu - "Srpski dnevnik" bio je najgledanija televizijska emisija u Srbiji!
Sve je spremno za početak prijavljivanja punoletnih građana za jednokratnu novčanu pomoć države u iznosu od 6.000 dinara, koja zvanično kreće u ponoć, u noći između nedelje i ponedeljka, 7. septembra.
Jedan mladi par osmislio je nesvakidašnju i urnebesnu igru sa perajima za plivanje, koja se ubrzo pretvorila u javnu demonstraciju moći u kojoj je mlada jasno stavila do znanja ko će voditi glavnu reč u braku!
Prema dostupnim informacijama, Arslani je pronađen u svojoj ćeliji. Na njegovom telu nisu uočeni tragovi nasilja, a prema prvim informacijama Vijesti.ba, smrt nije nastupila usled povreda nanesenih nasilnim putem.
Petar Pop je pronađen mrtav pored puta u Staroj Pazovi u julu 2025. godine, a prema navodima iz istrage, sve je trebalo da izgleda kao saobraćajna nesreća.
Na magistralnom putu preko Zlatibora ka Novoj Varoši, večeras nešto ispred 19 sati, došlo je do saobraćajne nezgode u kojoj je vozač motora udario u kravu koja se nalazila na sred kolovoza.
Beograd će 19. septembra biti domaćin posebne večeri koja spaja balet, modu, ples, sport i zdrav način života. „Veče baleta i mode“ biće održano u UK „Božidarac“, sa početkom u 19 časova, a publiku očekuje raznovrstan program i brojni zanimljivi gosti.
Film "Kum" pruža mnoge životne lekcije o moći, lojalnosti i porodici, koje su i danas relevantne za svakog ko želi da razume dinamiku uspeha i ljudskih odnosa.
Nezapamćeno i stravično višestruko ubistvo dogodilo se u gradu Atizapan de Saragosa u Meksiku, gde su vlasti u stanici policije i javnosti objavile jezive detalje masakra.
Anturijum, poznat i kao flamingov cvet ili plamenac, jedna je od najatraktivnijih biljaka koje mogu da ulepšaju dom. Prema verovanjima u dom donosi ljubav, blagostanje i pozitivnu energiju, ali se smatra da postoji jedan važan uslov koji treba ispuniti.
Tiktokerka Margo Li podelila je na društvenim mrežama svoje neprijatno iskustvo sa prvog dejta koji je dogovorila preko aplikacije Hinge. Kako je sama rekla, taj susret joj je bio toliko loš da je odlučila da bude i njen prvi i poslednji.
Pop diva Jelena Karleuša je zapevala na slavlju, a dok se energično kretala uz muziku i uživala u atmosferi, njne bivši muž, fudbalski as Duško Tošić se potpuno prepustio trenutku.
Veliko slavlje povodom 18. rođendana Atine i 17. rođendana Nike Tošić okupilo je večeras brojne poznate ličnosti, a prestižni beogradski hotel ispunili su članovi porodice, prijatelji i brojna imena sa domaće javne scene.
Jelena Karleuša i Duško Tošić večeras su organizovali veliko slavlje povodom 18. rođendana njihove starije ćerke Atine i 17. mlađe naslednice Nike, a ekipa Informera nalazi se na licu mesta i donosi vam fotografije predivnih roditelja i bogatih naslednica!
Pevačica Mira Škorić pojavila se na velikom slavlju Atine i Nike Tošić, a osim elegantnog crnog izdanja, pažnju je privukao i luksuzni aksesoar koji je nosila u ruci - čuvena Hermès Birkin torba.
Atmosfera na proslavi punoletstva Atine i Nike Tošić bila je sve veselija, a Informer je zabeležio simpatičan trenutak kada su glavni i odgovorni urednik Informera Dragan J. Vučićević i pevačica Milica Todorović zajedno zaigrali.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.