Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski posle istorijskih razgovora sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u Kijevu potvrdio je scenario od kojeg se u toj zemlji najviše strahuje – mirovnog proboja nema, rat će se, kako sada stvari stoje, nastaviti i tokom predstojeće zime.
Avionom nisu mogli. Zelenski je rekao da je ukrajinska strana bila spremna da ih dočeka na aerodromu, ali da su ruski vazdušni napadi, uključujući udare u blizini prestoničkog aerodroma, takav dolazak učinili nemogućim.
Today, we had three rounds of negotiations. All of them were very substantive. I want to thank Steve and Jared for coming. And we are grateful to the President of the United States. We had good discussions. Thank you for devoting sufficient attention today to the winter period… pic.twitter.com/Jq8ClgzvHi
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) September 6, 2026
Simbolika njihovog dolaska tu nije prestala.
Zelenski je Vitkofa i Kušnera dočekao kod katedrale Svete Sofije, jednog od najvažnijih simbola drevne istorije Kijeva, svega nekoliko desetina metara od sedišta Službe bezbednosti Ukrajine koje je ruski dron pogodio samo dva dana ranije. Bi-Bi-Si ocenjuje da nije bilo teško razumeti poruku koju je ukrajinski predsednik želeo da pošalje svojim američkim gostima.
Satima razgovarali, ali najvažnije razlike ostale
Ukrajinska i američka delegacija razgovarale su nekoliko sati, nakon čega su im se pridružili savetnici za nacionalnu bezbednost Velike Britanije, Francuske i Nemačke. Među njima je bio i britanski savetnik za nacionalnu bezbednost Džonatan Pauel.
Posle sastanka sve strane trudile su se da zadrže optimističan ton.
The territorial issue remains a relevant one. I think such complex issues can only be resolved at the level of leaders. But the main thing is that today we have the opportunity to discuss everything – security guarantees, Ukraine’s future, and the prosperity plan. We are talking… pic.twitter.com/1ihau4qC3O
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) September 6, 2026
Vitkof je razgovore opisao kao „sadržajne“ i „značajne“, navodeći da je američka delegacija ohrabrena onim što je čula. Kušner je rekao da je cilj predsednika SAD Donalda Trampa stvaranje uslova za dugotrajan mir, a otvorena je i mogućnost obnove pregovora u širim formatima – između Ukrajine, SAD i evropskih država, ali i ponovnog direktnog formata SAD-Rusija-Ukrajina.
Iza tih izjava, međutim, ostao je isti problem: Moskva i Kijev i dalje potpuno različito vide uslove pod kojima bi rat mogao da bude završen.
Američki izaslanici u Kijev su stigli direktno nakon višečasovnog razgovora sa Putinom, koji im je u Moskvi poručio da Rusija ostvaruje „opipljiv napredak“ na bojnom polju i da očekuje ostvarenje svojih ratnih ciljeva.
U Kijevu su čuli potpuno suprotnu verziju.
Ukrajinski zvaničnici tvrde da su Oružane snage Ukrajine tokom avgusta zauzele više teritorije nego što su izgubile, kao i da su ruske snage tokom tog meseca imale oko 42.000 poginulih i ranjenih. Reč je o ukrajinskim procenama koje nisu nezavisno potvrđene.
Putin ponovio ono od čega Kijev ne želi da čuje
Putin je američkim pregovaračima ponovo govorio o potrebi rešavanja „korenskih uzroka sukoba“, formulaciji kojom Moskva već godinama obuhvata svoje najvažnije zahteve.
To uključuje teritorijalna pitanja, odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u i ograničavanje njenog budućeg vojnog potencijala. Moskva i dalje ne pokazuje spremnost da odustane od zahteva vezanih za Donbas.
Zelenski je posle sastanka odgovorio da Ukrajini nisu potrebna bilo kakva obećanja, već „snažne i jasne“ bezbednosne garancije.
Među ključnim garancijama posebno je naveo snažnu ukrajinsku vojsku, ekonomsku obnovu zemlje i nastavak zapadne vojne pomoći.
A kada je reč o teritoriji, nije dao nikakav znak da je spreman da Rusiji prepusti deo Donbasa koji Moskva traži.
To pitanje opisao je jednom rečju – „teško“.
Upravo je tu ostala možda najveća prepreka čitavim pregovorima.
Vitkof je priznao da će obe strane morati da pristanu na kompromise ukoliko žele da se jaz smanji. Problem je što trenutno nema jasnog pokazatelja da je Moskva spremna na teritorijalni ustupak koji bi zadovoljio Kijev, niti da je Kijev spreman da prihvati ruske zahteve.
A onda je Zelenski izgovorio ono najvažnije
Posle svih optimističnih izjava o „sadržajnim razgovorima“, „napretku“ i mogućim novim sastancima, Zelenski je praktično potvrdio kakav razvoj događaja ukrajinsko rukovodstvo zaista očekuje.
- Ako se rat nastavi – a očekujemo da će se rat nastaviti – veoma računamo na zimski paket pomoći, na podršku protivvazdušnoj odbrani i energetskom sektoru - rekao je Zelenski novinarima.
U drugoj formulaciji bio je još neposredniji: trenutno, kako je rekao, izgleda da će rat trajati i tokom zime.
To je najvažniji zaključak posle prvog dolaska Trampovih ključnih pregovarača u Ukrajinu.
Kijev se ne sprema za mir u narednih nekoliko nedelja. Sprema se za još jednu ratnu zimu.
Razgovori o američkoj pomoći zato su obuhvatili rakete za sisteme „Patriot“, zaštitu energetskog sistema i poseban paket podrške za zimske mesece, kada Ukrajina očekuje novi talas ruskih udara na elektroenergetsku infrastrukturu.
Kratak predah za Kijev
Dolazak američkih izaslanika doneo je Kijevu makar jednu neposrednu korist.
Rusija i Ukrajina pristale su da tokom njihove diplomatske misije privremeno ne izvode vazdušne napade na prestonice, pa je Kijev posle gotovo neprekidnih udara dobio kratkotrajni predah.
Zelenski se zbog toga čak našalio da su Vitkof i Kušner tog dana zaštitili grad „bolje od Patriota“.
- Hvala vam što ste našim ljudima dali priliku da malo žive - rekao je ukrajinski predsednik.
Ali malo ko očekuje da će taj mir potrajati.
Rusija je odbila širi prekid vatre, a borbe na frontu i udari van prestonica nisu zaustavljeni.
Nova šansa možda tek na proleće
Deo diplomata i američkih pregovarača i dalje veruje da postoji prostor da se u narednim mesecima pripremi teren za ozbiljniji sporazum, a kao moguća tačka novog pokušaja pominje se proleće.
Drugi su mnogo pesimističniji.
Razlog je jednostavan: posle razgovora u Moskvi Putin nije pokazao da odustaje od svojih ključnih zahteva, dok je Zelenski u Kijevu jasno poručio da nema dogovora bez snažnih bezbednosnih garancija i sposobne ukrajinske vojske.
Zato je iza sve simbolike – prve posete Vitkofa i Kušnera Ukrajini, dolaska vozom pod pretnjom ruskih dronova, susreta kod Svete Sofije i višesatnih razgovora Amerikanaca, Ukrajinaca i Evropljana – ostala jedna rečenica koja najpreciznije opisuje stanje rata.
Zelenski očekuje da će se borbe nastaviti i tokom zime.
Moldavija se ubrzano uključuje u zajedničku bezbednosnu, logističku i infrastrukturnu mrežu sa Ukrajinom i Rumunijom, a zbog ruskog vojnog prisustva u Pridnjestrovlju takav razvoj događaja otvara jedno od najopasnijih pitanja regiona – može li Dnjestr jednog dana postati novi front u sukobu Rusije i Ukrajine.
Letonija i Litvanija razmatraju mere kojima bi mogle da zaustave tranzit ruskog žita preko svojih luka, nakon što je Rusija zbog poremećaja na crnomorskim i azovskim rutama počela da preusmerava veće količine izvoza ka Baltiku.
Rusija je pronašla nove tehnološke partnere za svih 13 fabrika automobila koje su strani proizvođači napustili posle 2022. godine, a kontrola nad tim pogonima ostala je u rukama ruskih vlasnika, saopštio je ministar industrije i trgovine Anton Alihanov.
Rusija i Kina više ne prihvataju da međunarodni sistem funkcioniše po pravilima koja je Vašington postavio u vreme kada je Amerika bila jedina supersila, a pokušaj SAD da sačuvaju taj poredak sada se sudara sa potpuno drugačijom raspodelom moći, ocenio je američki profesor Džon Miršajmer.
Ruska protivvazdušna odbrana oborila je čak 146 ukrajinskih bespilotnih letelica koje su tokom noći između 13. i 14. oktobra pokušale da napadnu Moskvu, saopštio je gradonačelnik prestonice Sergej Sobjanjin.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski potvrdio je da Kijev nije dobio upozorenje zapadnih partnera o lansiranju pet ruskih balističkih raketa koje su pogodile civilnu infrastrukturu prestonice, u trenutku kada Sjedinjene Američke Države prete ograničavanjem obaveštajne podrške Ukrajini.
Američki predsednik Donald Tramp izjavio je da ruski predsednik Vladimir Putin više želi mirovni sporazum o Ukrajini nego Volodimir Zelenski, poručivši da Kijev mora da pređe sa priče o miru na konkretne pregovore sa Moskvom.
Ruske snage izvele su novu seriju udara na Kijev, Harkov, Lavov i Zaporožje, dok je ukrajinska vojska priznala da nije imala nikakve informacije o lansiranju šest balističkih raketa koje su pogodile prestonicu.
Rusija bi mogla skupo da plati eventualni pristanak na energetsko primirje sa Ukrajinom, jer bi Kijev dobijeno vreme iskoristio za obnavljanje zaliha raketa i dronova, jačanje protivvazdušne odbrane i pripremu novih napada na rusku teritoriju.
Rusija je nastavila vazdušne napade na Ukrajinu uprkos objavi američkog predsednika Donalda Trampa da je između Moskve i Kijeva postignuto energetsko primirje.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski strahuje da bi članovi vlade i poslanici Vrhovne rade mogli da napuste Kijev zbog sve teže situacije u prestonici, tvrdi bivši savetnik ukrajinskog predsednika Leonida Kučme Oleg Soskin.
Ruske snage izvele su tokom noći između 8. i 9. oktobra kombinovane napade raketama i dronovima „Geran“ na više oblasti Ukrajine, dok se Kijev treću noć suočava sa ozbiljnim problemima u snabdevanju električnom energijom.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moldavija se ubrzano uključuje u zajedničku bezbednosnu, logističku i infrastrukturnu mrežu sa Ukrajinom i Rumunijom, a zbog ruskog vojnog prisustva u Pridnjestrovlju takav razvoj događaja otvara jedno od najopasnijih pitanja regiona – može li Dnjestr jednog dana postati novi front u sukobu Rusije i Ukrajine.
Gledalačko-obaveštajna služba Informera (GOSI) došla je do ekskluzivnih saznanja o potpunom rasulu u tajkunskim medijima i tajnom planu novinara koji su napustili ovu antisrpsku mašineriju!
Američki potpredsednik Džej Di Vens optužio je zapadne liberale i njihovu imigracionu politiku za nasilje koje je zahvatilo Francusku nakon što su masovni protesti protiv skupoće prerasli u paljenje državnih zgrada, pljačke i žestoke sukobe sa policijom.
Strahinja Simović, nekadašnji visoki funkcioner propale Demokratske stranke i jedan od najbližih saradnika Bojana Pajtića, i te kako i dalje iz senke povlači političke konce, diktirajući program i celokupno delovanje studenata blokadera.
Ginter Felinger, okoreli srbofob i šiptarski plaćenik, po ko zna koji put dao je otvorenu podršku blokaderima i isto tako otvoreno napao Aleksandra Vučića.
Jugoslav Ćosić, voditelj televizije Insajder koji je nekada radio na N1, izneo je šokantno priznanje o blokaderski Biljani Lukić i nekadašnjem vlasniku Junajted medije Draganu Šolaku.
U emisiji "Srbija zove Dominikanu" povela se tema o samopouzdanju učesnice druge sezone Exatlona, Mile Ivanovski, ali i o tome kako su na nju gledali pojedini učesnici ovog takmičenja.
Bivša takmičarka "Exatlona" Lana Stanišić otvoreno je u emisiji "Srbija zove Dominikanu" stavila svima do znanja da joj se ne dopada ponašanje Nikole Lakića. Naime ona smatra da Lakić manipuliše Crvenim timom.
Primena sistema ETIAS odložena je i trenutno nije moguće podnositi prijave za putovanje u EU, a na internetu se već pojavilo više od 150 lažnih sajtova koji nude navodno izdavanje odobrenja i za to naplaćuju velike takse!
Srbija u 2027. godini ima ukupno 11 neradnih dana, a najveće iznenađenje donosi proleće kada građani mogu računati na pet vezanih slobodnih dana, jer se poklapaju Vaskrs i Prvi maj.
Potpredsednik Glavnog odbora Srpske napredne stranke (SNS) Siniša Mali leteo je danas panoramskim balonom koji najavljuje "EKSPO 2027" i sa 150 metara pokazao najlepše delove Beograda.
Danas oko 15 časova dogodila se teška saobraćajna nezgoda u Bulevaru umetnosti na Novom Beogradu, u blizini poznate pekare "Miloš", kada je automobil u punom naletu udario pešaka.
U teškoj saobraćajnoj nesreći koja se dogodila sinoć u Užicu, poginuo je Užičanin N. Đ, dok su četiri člana njegove porodice, među kojima je i dvoje maloletne dece, povređena.
Muškarac je juče oko podneva, tokom poljoprivrednih radova traktorom, pronašao dva eksplozivna sredstva u Sopotu, naselju na području Pregrade u Hrvatskom zagorju.
Danas se navršava tačno godinu dana od surove likvidacije u Hercegovačkoj ulici u Beogradu na vodi, kada je usred noći ubijen Filip Ivanović (33), navodni pripadnik "škaljarskog klana".
U Višnjičkoj ulici na Karaburmi, danas je došlo do stravične saobraćajne nezgode kada se vozač "mercedesa G klase" pri velikoj brzini zakucao u više vozila i napravio potpuni haos u kojem je povređeno čak petoro ljudi.
U susret premijeri nove domaće triler serije "Viber grupa", koja će od 17. oktobra biti emitovana na Superstar kanalu, ostvarena je saradnja između TS Media i Rakuten Vibera, jedne od najpopularnijih komunikacionih platformi u regionu.
Opra Vinfri izgradila je medijsko carstvo, postala jedna od najuticajnijih žena u svetu zabave i ušla u istoriju kao prva Afroamerikanka čije je bogatstvo premašilo milijardu dolara.
Poznati televizijski voditelj, nutricionista i nekadašnji bodibilding šampion Danijel Oprea preminuo je u 52. godini, samo dva dana pre svog 53. rođendana.
Priprema sarme od slatkog kupusa često ume da bude frustrirajuća zbog žilavih i krutih listova. Proveren kulinarski trik sa samo dva sastojka iz špajza će vam olakšati posao i obezbediti savršeno meke listove spremne za uvijanje.
Pevačica Romana Panić dvehiljaditih je bila veoma popularna pevačica, međutim, poslednji put je bila u žiži javnosti kada je uhapšena u Australiji zbog krađe novca sa bankomata.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.