Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski posle istorijskih razgovora sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u Kijevu potvrdio je scenario od kojeg se u toj zemlji najviše strahuje – mirovnog proboja nema, rat će se, kako sada stvari stoje, nastaviti i tokom predstojeće zime.
Avionom nisu mogli. Zelenski je rekao da je ukrajinska strana bila spremna da ih dočeka na aerodromu, ali da su ruski vazdušni napadi, uključujući udare u blizini prestoničkog aerodroma, takav dolazak učinili nemogućim.
Today, we had three rounds of negotiations. All of them were very substantive. I want to thank Steve and Jared for coming. And we are grateful to the President of the United States. We had good discussions. Thank you for devoting sufficient attention today to the winter period… pic.twitter.com/Jq8ClgzvHi
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) September 6, 2026
Simbolika njihovog dolaska tu nije prestala.
Zelenski je Vitkofa i Kušnera dočekao kod katedrale Svete Sofije, jednog od najvažnijih simbola drevne istorije Kijeva, svega nekoliko desetina metara od sedišta Službe bezbednosti Ukrajine koje je ruski dron pogodio samo dva dana ranije. Bi-Bi-Si ocenjuje da nije bilo teško razumeti poruku koju je ukrajinski predsednik želeo da pošalje svojim američkim gostima.
Satima razgovarali, ali najvažnije razlike ostale
Ukrajinska i američka delegacija razgovarale su nekoliko sati, nakon čega su im se pridružili savetnici za nacionalnu bezbednost Velike Britanije, Francuske i Nemačke. Među njima je bio i britanski savetnik za nacionalnu bezbednost Džonatan Pauel.
Posle sastanka sve strane trudile su se da zadrže optimističan ton.
The territorial issue remains a relevant one. I think such complex issues can only be resolved at the level of leaders. But the main thing is that today we have the opportunity to discuss everything – security guarantees, Ukraine’s future, and the prosperity plan. We are talking… pic.twitter.com/1ihau4qC3O
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) September 6, 2026
Vitkof je razgovore opisao kao „sadržajne“ i „značajne“, navodeći da je američka delegacija ohrabrena onim što je čula. Kušner je rekao da je cilj predsednika SAD Donalda Trampa stvaranje uslova za dugotrajan mir, a otvorena je i mogućnost obnove pregovora u širim formatima – između Ukrajine, SAD i evropskih država, ali i ponovnog direktnog formata SAD-Rusija-Ukrajina.
Iza tih izjava, međutim, ostao je isti problem: Moskva i Kijev i dalje potpuno različito vide uslove pod kojima bi rat mogao da bude završen.
Američki izaslanici u Kijev su stigli direktno nakon višečasovnog razgovora sa Putinom, koji im je u Moskvi poručio da Rusija ostvaruje „opipljiv napredak“ na bojnom polju i da očekuje ostvarenje svojih ratnih ciljeva.
U Kijevu su čuli potpuno suprotnu verziju.
Ukrajinski zvaničnici tvrde da su Oružane snage Ukrajine tokom avgusta zauzele više teritorije nego što su izgubile, kao i da su ruske snage tokom tog meseca imale oko 42.000 poginulih i ranjenih. Reč je o ukrajinskim procenama koje nisu nezavisno potvrđene.
Putin ponovio ono od čega Kijev ne želi da čuje
Putin je američkim pregovaračima ponovo govorio o potrebi rešavanja „korenskih uzroka sukoba“, formulaciji kojom Moskva već godinama obuhvata svoje najvažnije zahteve.
To uključuje teritorijalna pitanja, odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u i ograničavanje njenog budućeg vojnog potencijala. Moskva i dalje ne pokazuje spremnost da odustane od zahteva vezanih za Donbas.
Zelenski je posle sastanka odgovorio da Ukrajini nisu potrebna bilo kakva obećanja, već „snažne i jasne“ bezbednosne garancije.
Među ključnim garancijama posebno je naveo snažnu ukrajinsku vojsku, ekonomsku obnovu zemlje i nastavak zapadne vojne pomoći.
A kada je reč o teritoriji, nije dao nikakav znak da je spreman da Rusiji prepusti deo Donbasa koji Moskva traži.
To pitanje opisao je jednom rečju – „teško“.
Upravo je tu ostala možda najveća prepreka čitavim pregovorima.
Vitkof je priznao da će obe strane morati da pristanu na kompromise ukoliko žele da se jaz smanji. Problem je što trenutno nema jasnog pokazatelja da je Moskva spremna na teritorijalni ustupak koji bi zadovoljio Kijev, niti da je Kijev spreman da prihvati ruske zahteve.
A onda je Zelenski izgovorio ono najvažnije
Posle svih optimističnih izjava o „sadržajnim razgovorima“, „napretku“ i mogućim novim sastancima, Zelenski je praktično potvrdio kakav razvoj događaja ukrajinsko rukovodstvo zaista očekuje.
- Ako se rat nastavi – a očekujemo da će se rat nastaviti – veoma računamo na zimski paket pomoći, na podršku protivvazdušnoj odbrani i energetskom sektoru - rekao je Zelenski novinarima.
U drugoj formulaciji bio je još neposredniji: trenutno, kako je rekao, izgleda da će rat trajati i tokom zime.
To je najvažniji zaključak posle prvog dolaska Trampovih ključnih pregovarača u Ukrajinu.
Kijev se ne sprema za mir u narednih nekoliko nedelja. Sprema se za još jednu ratnu zimu.
Razgovori o američkoj pomoći zato su obuhvatili rakete za sisteme „Patriot“, zaštitu energetskog sistema i poseban paket podrške za zimske mesece, kada Ukrajina očekuje novi talas ruskih udara na elektroenergetsku infrastrukturu.
Kratak predah za Kijev
Dolazak američkih izaslanika doneo je Kijevu makar jednu neposrednu korist.
Rusija i Ukrajina pristale su da tokom njihove diplomatske misije privremeno ne izvode vazdušne napade na prestonice, pa je Kijev posle gotovo neprekidnih udara dobio kratkotrajni predah.
Zelenski se zbog toga čak našalio da su Vitkof i Kušner tog dana zaštitili grad „bolje od Patriota“.
- Hvala vam što ste našim ljudima dali priliku da malo žive - rekao je ukrajinski predsednik.
Ali malo ko očekuje da će taj mir potrajati.
Rusija je odbila širi prekid vatre, a borbe na frontu i udari van prestonica nisu zaustavljeni.
Nova šansa možda tek na proleće
Deo diplomata i američkih pregovarača i dalje veruje da postoji prostor da se u narednim mesecima pripremi teren za ozbiljniji sporazum, a kao moguća tačka novog pokušaja pominje se proleće.
Drugi su mnogo pesimističniji.
Razlog je jednostavan: posle razgovora u Moskvi Putin nije pokazao da odustaje od svojih ključnih zahteva, dok je Zelenski u Kijevu jasno poručio da nema dogovora bez snažnih bezbednosnih garancija i sposobne ukrajinske vojske.
Zato je iza sve simbolike – prve posete Vitkofa i Kušnera Ukrajini, dolaska vozom pod pretnjom ruskih dronova, susreta kod Svete Sofije i višesatnih razgovora Amerikanaca, Ukrajinaca i Evropljana – ostala jedna rečenica koja najpreciznije opisuje stanje rata.
Zelenski očekuje da će se borbe nastaviti i tokom zime.
Moldavija se ubrzano uključuje u zajedničku bezbednosnu, logističku i infrastrukturnu mrežu sa Ukrajinom i Rumunijom, a zbog ruskog vojnog prisustva u Pridnjestrovlju takav razvoj događaja otvara jedno od najopasnijih pitanja regiona – može li Dnjestr jednog dana postati novi front u sukobu Rusije i Ukrajine.
Letonija i Litvanija razmatraju mere kojima bi mogle da zaustave tranzit ruskog žita preko svojih luka, nakon što je Rusija zbog poremećaja na crnomorskim i azovskim rutama počela da preusmerava veće količine izvoza ka Baltiku.
Rusija je pronašla nove tehnološke partnere za svih 13 fabrika automobila koje su strani proizvođači napustili posle 2022. godine, a kontrola nad tim pogonima ostala je u rukama ruskih vlasnika, saopštio je ministar industrije i trgovine Anton Alihanov.
Rusija i Kina više ne prihvataju da međunarodni sistem funkcioniše po pravilima koja je Vašington postavio u vreme kada je Amerika bila jedina supersila, a pokušaj SAD da sačuvaju taj poredak sada se sudara sa potpuno drugačijom raspodelom moći, ocenio je američki profesor Džon Miršajmer.
Snažna eksplozija odjeknula je tokom noći u Kijevu, gde je posle udara bespilotne letelice pogođena skladišna zgrada u Solomjanskom okrugu i izbio veliki požar, dok ruski izvori tvrde da se u objektu nalazila municija.
Ministarstvo odbrane Rusije saopštilo da je tokom noći pogođen data-centar „Kosmonova“, za koji tvrdi da je podržavao mobilni internet i sisteme Starlink koje koriste Oružane snage Ukrajine (OSU).
Ruske snage izvele su novi talas udara na ukrajinsku komunikacionu i logističku infrastrukturu, a među pogođenim objektima su data-centar „Kosmonova“ u Kijevu, drumski most kod Majaka u Odeskoj oblasti, lučki punkt u Vilkovu i logistički centar „Nova pošta“, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Predsednik Rusije Vladimir Putin izjavio je da su ruski uzvratni udari bili toliko snažni i razorni da je Kijev ponovo počeo aktivno da traži primirje na pojedinim pravcima.
Na mrežama su se pojavili novi snimci ruskih udara na Kijev i Kijevsku oblast, među kojima je i trenutak udara u objekat povezan sa data-centrom, kao i veliki požar u magacinu logističkog partnera Mekdonaldsa u Brovarskom okrugu.
Ruske snage tokom noći izvele su seriju udara na ukrajinsku vojnu proizvodnju i pravce kojima stižu zapadne isporuke, a Ministarstvo odbrane Rusije tvrdi da je u Borispolju pogođen objekat kompanije „Fajer point“, proizvođača dalekometnih dronova i krstarećih raketa FP-5 „Flamingo“.
Ruski dronovi pogodili su jutros najmanje dve benzinske pumpe u Kijevu, skladišne objekte i transportnu infrastrukturu, dok je požar izbio i na teritoriji jednog transportnog preduzeća.
Ruske snage izvele su tokom noći novu seriju udara na Kijev i Kijevsku oblast, a jedan od najupečatljivijih prizora zabeležen je u Višnjevu, gde je posle udara izbio veliki požar.
Ruske snage izvele su tokom noći masovni kombinovani udar na industrijske, energetske i logističke objekte širom Ukrajine, a prema podacima Ministarstva odbrane Rusije, na meti se našao praktično čitav lanac koji povezuje proizvodnju raketa, metalurgiju, gorivo, municiju i transport vojnih tereta.
Zaposleni u Kijevskoj gradskoj državnoj administraciji navodno već nekoliko dana obilaze građane, sastavljaju spiskove za moguće preseljenje i prikupljaju njihove lične podatke, dok im je naloženo da čitavu akciju ne nazivaju „evakuacijom“, već „privremenim preseljenjem“
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moldavija se ubrzano uključuje u zajedničku bezbednosnu, logističku i infrastrukturnu mrežu sa Ukrajinom i Rumunijom, a zbog ruskog vojnog prisustva u Pridnjestrovlju takav razvoj događaja otvara jedno od najopasnijih pitanja regiona – može li Dnjestr jednog dana postati novi front u sukobu Rusije i Ukrajine.
U emotivnom obraćanju ispred zgrade Predsedništva, predsednik Aleksandar Vučić uputio je najvažnije i najsnažnije reči upravo onima koji nose najveći teret borbe za stabilnu i jaku Srbiju - našim ženama!
Lider Srba u Crnoj Gori Milan Knežević prokomentarisao je komentare koji su u crnogorskim medijima osvanuli nakon što je juče govorio na skupu liste Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija na opštini Stari grad.
Dok bivši režim i propali političari na čelu sa Borisom Tadićem pokušavaju da drže lekcije i napadaju Aleksandra Vučića zbog njegove ostavke i borbe za Srbiju, stigao je žestok odgovor Ane Brnabić!
U istorijskom trenutku koji je potresao celu naciju, predsednik Srbije Aleksandar Vučić stavio je svoj potpis na dokument koji označava kraj jedne epoha i početak nove borbe! Pred rekama građana i hiljadama ljudi koji su ispunili centar Beograda, Vučić je javno obelodanio i potpisao ostavku na dužnost predsednika Republike.
Nakon istorijskog obraćanja i podnošenja ostavke ispred Predsedništva, Aleksandar Vučić je odgovarao na pitanja, među kojima su bila i ona koja je postavila novinarka Informera Bojana Paunović.
Električni "audi a6 e-tron" prešao je 1.338 kilometara na jedno punjenje i oborio svetski rekord za serijska električna vozila, a fabrika garantuje svega 776 kilometara.
Aleksandar S., koga su prijatelji zvali Buca, poginuo je ispod tornja "Hangover" na Oktobarfestu u Minhenu. Zašto se tamo nalazio, još je nerazjašnjeno, sada bi snimci svedoka trebalo da rasvetle situaciju.
Muškarac M.L. (29) iz Ljubinja optužen je za nasilje u porodici nakon što je fizički napao suprugu jer ga je probudila za doručak. Nesrećna žena je sa troje dece pobegla kod rođaka
Više učenika ispričalo je da je maloletnik krajem prethodne školske godine pravio ono što su opisali kao "spisak za odstrel", aludirajući pritom na masovno ubistvo u beogradskoj Osnovnoj školi "Vladislav Ribnikar".
Na današnji dan pre 103 godine u Gornjoj Crnući rođen je Mija Aleksić, simbol domaće glume i komedije, koji je u mladosti preživeo strahote Drugog svetskog rata.
Domaće televizijske serije koje su obeležile prethodne decenije i danas imaju vernu publiku, a pojedine replike i likovi postali su deo svakodnevnog govora.
Pevačica Svetlana Ražnatović Ceca veliki pravoslavni praznik Krstovdan provodi u krugu najmilijih, u porodičnoj vili na Dedinju, gde su se okupili njena deca i unuci.
Pevač Andrija Aki Marković, poznat javnosti po učešću u "Zvezdama Granda", a potom i po rijaliti formatu "Farma", našao se svojevremeno u centru velikog skandala nakon optužbi koje je iznela njegova bivša devojka Ružica Veljković.
Sin pevačice Zlate Petrović i voditelja Zorana Pejića Peje Jovan Pejić verio je devojku, bivšu rijaliti učesnicu Enu Čolić na Baliju, a par se i venčao po lokalnim običajima.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.