Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski posle istorijskih razgovora sa američkim izaslanicima Stivom Vitkofom i Džaredom Kušnerom u Kijevu potvrdio je scenario od kojeg se u toj zemlji najviše strahuje – mirovnog proboja nema, rat će se, kako sada stvari stoje, nastaviti i tokom predstojeće zime.
Avionom nisu mogli. Zelenski je rekao da je ukrajinska strana bila spremna da ih dočeka na aerodromu, ali da su ruski vazdušni napadi, uključujući udare u blizini prestoničkog aerodroma, takav dolazak učinili nemogućim.
Today, we had three rounds of negotiations. All of them were very substantive. I want to thank Steve and Jared for coming. And we are grateful to the President of the United States. We had good discussions. Thank you for devoting sufficient attention today to the winter period… pic.twitter.com/Jq8ClgzvHi
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) September 6, 2026
Simbolika njihovog dolaska tu nije prestala.
Zelenski je Vitkofa i Kušnera dočekao kod katedrale Svete Sofije, jednog od najvažnijih simbola drevne istorije Kijeva, svega nekoliko desetina metara od sedišta Službe bezbednosti Ukrajine koje je ruski dron pogodio samo dva dana ranije. Bi-Bi-Si ocenjuje da nije bilo teško razumeti poruku koju je ukrajinski predsednik želeo da pošalje svojim američkim gostima.
Satima razgovarali, ali najvažnije razlike ostale
Ukrajinska i američka delegacija razgovarale su nekoliko sati, nakon čega su im se pridružili savetnici za nacionalnu bezbednost Velike Britanije, Francuske i Nemačke. Među njima je bio i britanski savetnik za nacionalnu bezbednost Džonatan Pauel.
Posle sastanka sve strane trudile su se da zadrže optimističan ton.
The territorial issue remains a relevant one. I think such complex issues can only be resolved at the level of leaders. But the main thing is that today we have the opportunity to discuss everything – security guarantees, Ukraine’s future, and the prosperity plan. We are talking… pic.twitter.com/1ihau4qC3O
— Volodymyr Zelenskyy / Володимир Зеленський (@ZelenskyyUa) September 6, 2026
Vitkof je razgovore opisao kao „sadržajne“ i „značajne“, navodeći da je američka delegacija ohrabrena onim što je čula. Kušner je rekao da je cilj predsednika SAD Donalda Trampa stvaranje uslova za dugotrajan mir, a otvorena je i mogućnost obnove pregovora u širim formatima – između Ukrajine, SAD i evropskih država, ali i ponovnog direktnog formata SAD-Rusija-Ukrajina.
Iza tih izjava, međutim, ostao je isti problem: Moskva i Kijev i dalje potpuno različito vide uslove pod kojima bi rat mogao da bude završen.
Američki izaslanici u Kijev su stigli direktno nakon višečasovnog razgovora sa Putinom, koji im je u Moskvi poručio da Rusija ostvaruje „opipljiv napredak“ na bojnom polju i da očekuje ostvarenje svojih ratnih ciljeva.
U Kijevu su čuli potpuno suprotnu verziju.
Ukrajinski zvaničnici tvrde da su Oružane snage Ukrajine tokom avgusta zauzele više teritorije nego što su izgubile, kao i da su ruske snage tokom tog meseca imale oko 42.000 poginulih i ranjenih. Reč je o ukrajinskim procenama koje nisu nezavisno potvrđene.
Putin ponovio ono od čega Kijev ne želi da čuje
Putin je američkim pregovaračima ponovo govorio o potrebi rešavanja „korenskih uzroka sukoba“, formulaciji kojom Moskva već godinama obuhvata svoje najvažnije zahteve.
To uključuje teritorijalna pitanja, odustajanje Ukrajine od članstva u NATO-u i ograničavanje njenog budućeg vojnog potencijala. Moskva i dalje ne pokazuje spremnost da odustane od zahteva vezanih za Donbas.
Zelenski je posle sastanka odgovorio da Ukrajini nisu potrebna bilo kakva obećanja, već „snažne i jasne“ bezbednosne garancije.
Među ključnim garancijama posebno je naveo snažnu ukrajinsku vojsku, ekonomsku obnovu zemlje i nastavak zapadne vojne pomoći.
A kada je reč o teritoriji, nije dao nikakav znak da je spreman da Rusiji prepusti deo Donbasa koji Moskva traži.
To pitanje opisao je jednom rečju – „teško“.
Upravo je tu ostala možda najveća prepreka čitavim pregovorima.
Vitkof je priznao da će obe strane morati da pristanu na kompromise ukoliko žele da se jaz smanji. Problem je što trenutno nema jasnog pokazatelja da je Moskva spremna na teritorijalni ustupak koji bi zadovoljio Kijev, niti da je Kijev spreman da prihvati ruske zahteve.
A onda je Zelenski izgovorio ono najvažnije
Posle svih optimističnih izjava o „sadržajnim razgovorima“, „napretku“ i mogućim novim sastancima, Zelenski je praktično potvrdio kakav razvoj događaja ukrajinsko rukovodstvo zaista očekuje.
- Ako se rat nastavi – a očekujemo da će se rat nastaviti – veoma računamo na zimski paket pomoći, na podršku protivvazdušnoj odbrani i energetskom sektoru - rekao je Zelenski novinarima.
U drugoj formulaciji bio je još neposredniji: trenutno, kako je rekao, izgleda da će rat trajati i tokom zime.
To je najvažniji zaključak posle prvog dolaska Trampovih ključnih pregovarača u Ukrajinu.
Kijev se ne sprema za mir u narednih nekoliko nedelja. Sprema se za još jednu ratnu zimu.
Razgovori o američkoj pomoći zato su obuhvatili rakete za sisteme „Patriot“, zaštitu energetskog sistema i poseban paket podrške za zimske mesece, kada Ukrajina očekuje novi talas ruskih udara na elektroenergetsku infrastrukturu.
Kratak predah za Kijev
Dolazak američkih izaslanika doneo je Kijevu makar jednu neposrednu korist.
Rusija i Ukrajina pristale su da tokom njihove diplomatske misije privremeno ne izvode vazdušne napade na prestonice, pa je Kijev posle gotovo neprekidnih udara dobio kratkotrajni predah.
Zelenski se zbog toga čak našalio da su Vitkof i Kušner tog dana zaštitili grad „bolje od Patriota“.
- Hvala vam što ste našim ljudima dali priliku da malo žive - rekao je ukrajinski predsednik.
Ali malo ko očekuje da će taj mir potrajati.
Rusija je odbila širi prekid vatre, a borbe na frontu i udari van prestonica nisu zaustavljeni.
Nova šansa možda tek na proleće
Deo diplomata i američkih pregovarača i dalje veruje da postoji prostor da se u narednim mesecima pripremi teren za ozbiljniji sporazum, a kao moguća tačka novog pokušaja pominje se proleće.
Drugi su mnogo pesimističniji.
Razlog je jednostavan: posle razgovora u Moskvi Putin nije pokazao da odustaje od svojih ključnih zahteva, dok je Zelenski u Kijevu jasno poručio da nema dogovora bez snažnih bezbednosnih garancija i sposobne ukrajinske vojske.
Zato je iza sve simbolike – prve posete Vitkofa i Kušnera Ukrajini, dolaska vozom pod pretnjom ruskih dronova, susreta kod Svete Sofije i višesatnih razgovora Amerikanaca, Ukrajinaca i Evropljana – ostala jedna rečenica koja najpreciznije opisuje stanje rata.
Zelenski očekuje da će se borbe nastaviti i tokom zime.
Moldavija se ubrzano uključuje u zajedničku bezbednosnu, logističku i infrastrukturnu mrežu sa Ukrajinom i Rumunijom, a zbog ruskog vojnog prisustva u Pridnjestrovlju takav razvoj događaja otvara jedno od najopasnijih pitanja regiona – može li Dnjestr jednog dana postati novi front u sukobu Rusije i Ukrajine.
Letonija i Litvanija razmatraju mere kojima bi mogle da zaustave tranzit ruskog žita preko svojih luka, nakon što je Rusija zbog poremećaja na crnomorskim i azovskim rutama počela da preusmerava veće količine izvoza ka Baltiku.
Rusija je pronašla nove tehnološke partnere za svih 13 fabrika automobila koje su strani proizvođači napustili posle 2022. godine, a kontrola nad tim pogonima ostala je u rukama ruskih vlasnika, saopštio je ministar industrije i trgovine Anton Alihanov.
Rusija i Kina više ne prihvataju da međunarodni sistem funkcioniše po pravilima koja je Vašington postavio u vreme kada je Amerika bila jedina supersila, a pokušaj SAD da sačuvaju taj poredak sada se sudara sa potpuno drugačijom raspodelom moći, ocenio je američki profesor Džon Miršajmer.
Ruske snage izvele su tokom noći između 8. i 9. oktobra kombinovane napade raketama i dronovima „Geran“ na više oblasti Ukrajine, dok se Kijev treću noć suočava sa ozbiljnim problemima u snabdevanju električnom energijom.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Kijev je jutros upao u ozbiljan saobraćajni kolaps posle višednevnih ruskih udara na mostove preko Dnjepra, a najteže je preći sa leve na desnu obalu grada.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski zapretio je Rusiji odgovorom ukoliko nastavi napade na mostove preko Dnjepra u Kijevu, poručivši da će posledice eskalacije osetiti i stanovništvo na ruskoj strani.
Nemačka ambasada ostaje u Kijevu uprkos upozorenju Moskve stranim državljanima i diplomatama da napuste ukrajinsku prestonicu zbog najavljenih novih masovnih ruskih udara.
Ukrajinski ministar spoljnih poslova Andrej Sibiha pozvao je zapadne saveznike na „odlučnu akciju“ nakon što su ruske snage, prema njegovim rečima, za nekoliko dana čak šest puta pogodile dva velika mosta preko Dnjepra u Kijevu.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
Moskva je u razmaku od nekoliko minuta poslala dve veoma oštre poruke Kijevu: rusko Ministarstvo odbrane najavilo je pojačavanje udara širom Ukrajine, dok je Kremlj poručio da Rusija neće odustati ni od „jedne stotine procenta“ teritorije DNR koju smatra svojom.
Objavljen je snimak novog ruskog udara na Severni most u Kijevu, na kojem se vidi kako projektil velikom brzinom prilazi mostu i eksplodira dok se preko prelaza i dalje kreću automobili.
Ruske snage ponovo su napale Severni most preko Dnjepra u Kijevu, dok se ukrajinska prestonica već treći dan suočava sa ozbiljnim saobraćajnim kolapsom zbog udara na glavne veze između leve i desne obale grada.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Moldavija se ubrzano uključuje u zajedničku bezbednosnu, logističku i infrastrukturnu mrežu sa Ukrajinom i Rumunijom, a zbog ruskog vojnog prisustva u Pridnjestrovlju takav razvoj događaja otvara jedno od najopasnijih pitanja regiona – može li Dnjestr jednog dana postati novi front u sukobu Rusije i Ukrajine.
Nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić pozvao je građane Srbije da dođu na skup Srpske napredne stranke koji će danas biti održan u Kragujevcu.
Poljska je tokom noći između četvrtka i petka podigla vojnu avijaciju zbog napada ruskih dronova „Geran“ na zapadne delove Ukrajine, u blizini granice sa NATO, dok su se istovremeno pojavili izveštaji o vazdušnoj uzbuni i obustavi rada graničnih prelaza između dve zemlje.
Dejan Šoškić izabran je za predsednika Saveta Narodne banke Srbije 26. marta 2009. godine, dok ugovor o prenosu njegovog petoprocentnog udela u preduzeću "Centar za investicije i finansije" nosi datum 20. april 2010. godine.
Takmičar "Exatlona" Mensur Ajdarpašič ispričao je svoju verziju sukoba sa Veljkom Milićevićem koji je doveo u pitanje njegovo dalje učešće u sportskom rijalitiju.
Sukob Mensura Ajdarpašića i Veljka Milićevića poprilično je uzdrmao sve u Crvenom i Plavom timu, a sada je svoje mišljenje o ovoj situaciji dao Dragomir Radojević.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali izjavio je danas gostujući u Kolegijumu na Informer TV, da od 1. decembra slede veće plate u javnom sektoru od 8 do 12 odsto i penzije za 7,5 odsto.
Sutra, 10. oktobra, Srpska pravoslavna crkva obeležava Miholjske zadušnice, a mnoge vernike i dalje muči isto pitanje: da li se na groblje nosi paran ili neparan broj sveća?
Ministarka rudarstva i energetike u tehničkom mandatu Dubravka Đedović Handanović, najavila je da sledeće nedelje počinje gradnja prvih pet kilometara gasne interkonekcije Srbije i Severne Makedonije od ukupno 145.
Krsto Vujić (44), zvani Terminator, pripadnik "škaljarskog" klanakoji je sredinom aprila ubijen u Barseloni, navodno je godinama vodio dvostruki ljubavni život, skrivajući se u Španiji od zakona, ali i suparničkog klana.
Policija u Pirotu je u saradnji sa Osnovnim javnim tužilaštvom u tom gradu uhapsila A. A. (27), državljanina Severne Makedonije, zbog sumnje da je izvršio krivično delo prevara.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Beogradu, PS Zvezdara, u saradnji sa Višim javnim tužilaštvom u Beogradu, uhapsili su dve osobe zbog sumnje da su izvršile krivično delo neovlašćena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga i zaplenili oko 10 kilograma amfetamina.
Policija u Čačku intenzivno traga za maskiranim napadačima koji su tokom jučerašnjeg dana, sekirama i čekićem demolirali samouslužnu auto-perionicu u selu Prislonica, kod Čačka.
Šesti deo "Žikine dinastije" pod nazivom "Šta se zgodi kad se ljubav rodi" obeležila je i jedna zajednička scena Dragomira Gidre Bojanića i Ljiljane Kontić koji su u to vreme bili supružnici!
U okviru programa Ministarstva kulture "Užice - Prestonica kulture Srbije" a povodom 80 godina rada užičkog Narodnog muzeja, otvorena je nova stalna postavka "Nasleđe, putovanje koje traje" i predstavljena istoimena publikacija u čast jubileja.
Manekenka Hajdi Klum (53) ponovo je privukla ogromnu pažnju na društvenim mrežama provokativnom fotografijom na kojoj je u prvi plan stavila gola stopala i svoju zanosnu zadnjicu.
Od Prvog srpskog ustanka i Albanske golgote do Kolubarske bitke i bitke na Košarama, istorija Srbije puna je događaja koji su obeležili sudbinu našeg naroda, a mnogi od njih mogli bi da budu inspiracija za velika filmska ostvarenja.
Korisnicima Windows 11 koji još koriste verziju 24H2 ostalo je svega nekoliko dana da pređu na novije izdanje operativnog sistema. Majkrosoft 13. oktobra 2026. godine završava podršku za ovu verziju u izdanjima Home i Pro, što znači da njihovi korisnici više neće dobijati redovna bezbednosna ažuriranja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.