Lavina u Kabardino-Balkariji pogodila je grupu pripadnika ruskih bezbednosnih struktura na planinskoj obuci, a među stradalima su, prema više izvora, i specijalci Rosgvardije.
Telegram kanali VČK-OGPU i „Dosije špijuna“, pozivajući se na svoje izvore, tvrde da je u nesreći poginulo 13 pripadnika Centra specijalne namene „Vitjaz“. Rosgvardija to za sada nije zvanično potvrdila, dok rusko Ministarstvo za vanredne situacije navodi da je potvrđena smrt 12 ljudi iz čitave grupe, a za još pet osoba se traga.
Prema nezvaničnim informacijama, još jedan pripadnik „Vitjaza“ nalazi se u komi.
Tragedija se dogodila 6. septembra u klisuri Bezengi, kada se sa planine Mižirgi obrušila ogromna snežno-ledena masa. U registrovanoj grupi nalazile su se 33 osobe.
Nisu bili obični planinari
Prve informacije govorile su o grupi alpinista, ali je naknadno utvrđeno da se nije radilo o klasičnom sportskom usponu.
Predsednik komiteta za sportski alpinizam Ruske federacije alpinizma Aleksandar Jakovenko rekao je za Komersant da su učesnici bili predstavnici ruskih bezbednosnih struktura koji su prolazili planiranu planinsku obuku. Vežbali su kretanje po ledenom terenu i organizovanje osiguranja, dok su u obuci učestvovali i civilni instruktori.
Prema njegovim rečima, učesnici su nekoliko dana boravili u šatorskom kampu i izlazili na posebne poligone za obuku.
- To nije bio klasičan uspon, već upravo proces obuke - objasnio je Jakovenko.
Snežno-ledena masa pogodila je i šatorski kamp i područja na kojima su izvođene vežbe. Iako je u celoj grupi bilo 33 ljudi, prve informacije MČS govorile su o 15 osoba neposredno zahvaćenih obrušavanjem. Razlika je objašnjena time što su učesnici istovremeno radili na različitim delovima terena.
Među potvrđeno poginulima nalazi se i civilni instruktor Albert Izotov iz Sankt Peterburga, član regionalne federacije alpinizma, koji je učestvovao u obuci pripadnika bezbednosnih struktura.
Broj žrtava rastao iz sata u sat
Neposredno posle nesreće MČS je saopštio da su poginule dve osobe, tri su bile povređene, dok se za deset tragalo.
Bilans je zatim naglo rastao. Do 7. septembra potvrđeno je 11 poginulih, šest povređenih je hospitalizovano, deset ljudi uspelo je samostalno da se spusti, dok se šest osoba vodilo kao nestalo.
Spasioci su danas pronašli telo još jedne žrtve, čime je zvaničan broj poginulih porastao na 12. Sudbina još pet osoba nije poznata.
Prema poslednjem saopštenju MČS, 12 spasilaca nastavlja potragu na padinama Mižirgija, dok je još 46 ljudi u pripravnosti u alpinističkom kampu Bezengi. U potragu je uključen i helikopter Mi-8.
Operaciju dodatno komplikuje opasnost od novih obrušavanja. Jutros se sa planine ponovo odvojila masa sa snežno-ledene strehe, ali među spasiocima nije bilo povređenih.
Izvori: Među poginulima pripadnici „Vitjaza“
Tek nakon prvih zvaničnih izveštaja pojavile su se informacije o identitetu dela učesnika obuke.
Više Telegram kanala objavilo je da su među njima bili pripadnici Centra specijalne namene „Vitjaz“ Rosgvardije, jedne od najpoznatijih ruskih jedinica specijalne namene. Prema tim izvorima, poginulo je 13 vojnika, ali taj broj za sada nije potvrđen zvaničnim bilansom MČS.
Rosgvardija do sada nije javno potvrdila ni da su poginuli pripadnici „Vitjaza“, niti broj eventualno stradalih pripadnika jedinice.
Ono što jeste potvrđeno jeste da grupa nije bila sastavljena od običnih turista, već da su se održavali planirani treninzi za pripadnike ruskih bezbednosnih struktura.
Jakovenko tvrdi i da učesnici nisu bili početnici, već da su obuku vodili iskusni stručnjaci i da događaj nije posledica odlaska na očigledno opasnu rutu. Prema njegovoj proceni, radilo se o izuzetno velikom obrušavanju kakvo se na tom području možda događa jednom u nekoliko decenija.
Istražni komitet Rusije ipak je posle tragedije pokrenuo krivični postupak zbog moguće nesavesnosti, dok tužilaštvo Kabardino-Balkarije nadzire istragu o okolnostima pogibije učesnika obuke.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Rusija je u proleće 2014. propustila jedinstvenu priliku da odlučnom vojnom intervencijom u Donbasu potpuno promeni tok ukrajinske krize, u trenutku kada Oružane snage Ukrajine (OSU) još nisu bile spremne za ozbiljan i dugotrajan rat, smatra ruski vojni analitičar Konstantin Sivkov.
Ruski predsednik Vladimir Putin objavio je da je ruska vojska zauzela Svjatogorsk u Donjeckoj oblasti, ali je nekoliko dana kasnije iz samog centra tog grada stigao direktan odgovor.
Premijer Jermenije Nikol Pašinjan mogao bi već u najskorije vreme ponovo da doputuje u Moskvu na razgovore sa ruskim predsednikom Vladimirom Putinom, i to u trenutku kada su odnosi dve zemlje prošli kroz možda najveću promenu od raspada Sovjetskog Saveza.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Predsednik SAD Donald Tramp traži od lidera Rusije i Ukrajine Vladimira Putina i Volodimira Zelenskog da rat okončaju do novembra, najkasnije do kraja ove godine.
Ruska vlada delimično je ukinula zabranu izvoza dizel goriva i odobrila plasman prvih 500.000 tona na svetsko tržište, nakon dogovora predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa.
NATO bi mogao da otvori novi front protiv Rusije napadom na Kalinjingradsku oblast, čime bi Moskvu primorao na drugu mobilizaciju i izazvao unutrašnju političku krizu koja bi mogla da dovede do pokušaja svrgavanja predsednika Vladimira Putina.
Vojkan Mladenović, funkcioner "Studentske liste" bez studenata, koji je sad prijavljen ispred Albanske koalicije sa kojom blokaderi imaju saradnju, glavni je vinovnik mega skandala na zgubidanskom protestu u Nišu.
Sukob između pristalica bloakderskog pokreta i opozicone koalicije "Evropska Srbija" preneo se na društvene mreže, nakon što je profil "RAF Blokada" ismejao članove ove koalicije koji su, kako tvrde, dolazili na studentske štandove da se žale na njihove objave.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je večeras u Krčedinu da političke razlike ne smeju biti opravdanje za nasilje, ističući da napadi na žene i građane koji imaju drugačije političke stavove nisu prihvatljivi, i pozvao na mir i stabilnost uoči izbora 25. oktobra.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Bliskost Rade Đorđević i Mensura Ajdarpašića nije prošla nezapaženo, a iako fanovi Exatlona navijaju za romansu, njih dvoje poručuju da su samo prijatelji.
Bivši učesnik Exatlona Srbija Mensur Ajdarpašić progovorio je o svojim ishitrenim i agresivnim reakcijama, do kojih je dolazilo kada je u takmičenju gubio.
Meteorolog Ivan Ristić obelodanio je da je sa Pacifika stigao signal koji najavljuje ozbiljno zahlađenje za Srbiju i to sredinom oktobra, međutim, već ovaj vikend obeležiće oblačno vreme I povremeni pljuskovi u većem delu zemlje.
Mladi Hrvat (27) koji se sa Zapada preselio u Beograd privukao je pažnju korisnika društvenih mreža svojom pričom o životu u Srbiji, poručivši da nigde nije bio srećniji i da nijedan grad ne može da parira srpskoj prestonici.
Aldi je u Francuskoj hitno povukao više proizvoda zbog salmonele u mesu, odnosno piletini i slanini, ali i prekoračenih pesticida u pomorandžama i grožđu.
Kriminalna grupa koja je uhapšena u velikoj akciji Evropola, a među kojima su i državljani Srbije, prema pisanju slovenačkih medija, dovodi se u vezu sa "kavačkim" klanom.
Specijalno državno tužilaštvo je Specijalnom odeljenju Višeg suda u Podgorici nakon izvršene istrage predalo optužnicu protiv policajca Ljuba Milovića, koji je u bekstvu, kao i Harisa Monića i šestorice okrivljenih zbog sumnje da su stvorili organizovanu kriminalnu grupu i švercovali više od četiri tone kokaina iz Južne Amerike u Zapadnu Evropu.
Pripadnici Interventne jedinice Policijske uprave u Novom Pazaru uhapsili su E. B. (46) iz tog grada zbog sumnje da je tokom sahrane fizički nasrnuo na trojicu službenika Okružnog zatvora i upućivao im pretnje.
Pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine otkrili su dva zasada biljaka koje izgledom podsećaju na indijsku konoplju na području Brčkog, a dve osobe su uhapšene.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Sa hladnijim danima raste rizik od kondenzacije i buđi u domu, a uzrok nisu uvek loša izolacija i vlaga spolja. Problem često stvaraju i svakodnevne navike tokom čišćenja i sušenja mokrih stvari.
Tehnika "sudoku pakovanja" sve je popularniji trik među ljubiteljima putovanja jer omogućava da sa svega nekoliko pažljivo odabranih komada garderobe napravite veliki broj različitih kombinacija.
Kačamak je jedno od onih tradicionalnih jela koje nas mirisom i ukusom vraća u detinjstvo. Nekada se često nalazio na trpezama naših baka, a njegova popularnost ne jenjava ni danas.
Pevačica Jasna Šćepanović gotovo četiri godine vodi borbu za starateljstvo nad sinom, a za to vreme, kako kaže, propušta veliki deo njegovog odrastanja.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.