Američka Centralna obaveštajna agencija (CIA) objavila je više od 100 stranica ranije poverljivih predsedničkih obaveštajnih izveštaja koji otkrivaju koliko su američke službe godinama pre napada 11. septembra 2001. upozoravale na opasnost koju predstavljaju Osama bin Laden i Al Kaida.
Među najzvučnijim dokumentima nalazi se izveštaj iz septembra 1998. godine, pripremljen za tadašnjeg predsednika Amerike Bila Klintona. U njemu se navodi da bi grupa povezana sa bin Ladenom mogla da "leti avionom napunjenim eksplozivom i udari u neki američki grad".
Posebno je značajno što je upozorenje iz 1998. bilo deo predsedničkog obaveštajnog sažetka, što znači da je informacija stigla do samog vrha američke vlasti.
Istražiteljima napada na Ameriku 11. septembra sadržaj tog upozorenja bio je poznat, ali do sada nije bilo javno poznato da je konkretna informacija o mogućem korišćenju aviona kao oružja stigla direktno do predsednika Klintona.
To, međutim, ne znači da su američke vlasti 1998. godine znale kada, gde i na koji način će Al Kaida izvesti napad. Upozorenje je bilo deo šireg niza često nepotpunih i međusobno različitih informacija.
Godinama stizala upozorenja o bin Ladenu
Objavljeni dokumenti pokazuju da upozorenja nisu počela neposredno pred 11. septembar.
CIA je tokom Klintonovog mandata upozoravala na namere bin Ladena da napadne američke interese, dok su se u kasnijim izveštajima pojavljivale informacije o mogućim napadima na američkoj teritoriji.
U dokumentima se, između ostalog, pominju mogućnost napada na objekte u Vašingtonu, pokušaji nabavke materijala za izradu nuklearne bombe, planovi za napade hemijskim oružjem i mogućnost otmica Amerikanaca.
Međutim, obaveštajci su se suočavali sa velikim problemom: informacije su bile fragmentisane, a neke od najdramatičnijih dojava nisu mogle da budu potvrđene.
"Zamor od upozorenja"
Jedan od problema bio je takozvani "zamor od upozorenja". CIA je iz godine u godinu slala nove procene o mogućim napadima Al Kaide, ali bez preciznih podataka o vremenu, mestu i načinu izvođenja napada.
Zbog toga je bilo teško razdvojiti konkretne pripreme od brojnih drugih, neproverenih ili neodređenih pretnji.
Kasnija Komisija za 11. septembar zaključila je da američke obaveštajne službe jesu kontinuirano upozoravale na Al Kaidu, ali da nisu uspele da povežu veliki broj pojedinačnih informacija u sliku operacije kakva je na kraju izvedena. Komisija je takođe navela da neke od senzacionalnijih dojava iz 1998. nisu bile potvrđene.
I Buš dobio ozbiljna upozorenja
Upozorenja su se nastavila i nakon što je Džordž Buš postao predsednik.
U jednom od ključnih dokumenata od 6. avgusta 2001. godine, samo nešto više od mesec dana pre napada, naslov je glasio da je "Bin Laden odlučan da izvede napade u Sjedinjenim Državama".
U tom dokumentu navedeno je da su pripadnici Al Kaide godinama živeli u SAD ili putovali u zemlju i da organizacija, po svemu sudeći, poseduje mrežu koja bi mogla da pomogne u izvođenju napada.
FBI je tada registrovao i obrasce sumnjivih aktivnosti koji su bili u skladu sa pripremama za otmice aviona ili druge napade, uključujući nadzor saveznih objekata u Njujorku. U SAD je tada bilo otvoreno oko 70 detaljnih istraga povezanih sa bin Ladenom.
Ipak, ni taj izveštaj nije precizirao datum, mesto niti konkretan način na koji će napad biti izveden.
Poslednje upozorenje stiglo samo dve nedelje pre napada
Jedan od poslednjih predsedničkih obaveštajnih izveštaja pre 11. septembra, od 28. avgusta 2001, i dalje je upozoravao da Al Kaida predstavlja ozbiljnu pretnju.
Međutim, u njemu se više nije pominjao scenario napada putničkim avionima na američkoj teritoriji. Kao moguće metode navedeni su atentati, otmice, raketni i minobacački napadi, kao i korišćenje hemijskog ili biološkog oružja.
CIA je kasnije ocenila da ključni problem nije bio jednostavno u nedostatku informacija. Problem je bio u tome što iz velikog broja fragmenata nije uspela da prepozna operaciju istorijskih razmera koja se pripremala.
Napad koji je promenio američki bezbednosni sistem
Napadi 11. septembra 2001. godine odneli su živote gotovo 3.000 ljudi. Devetnaest otmičara preuzelo je četiri aviona: dva su udarila u kule Svetskog trgovinskog centra u Njujorku, jedan u Pentagon, dok se četvrti srušio u Pensilvaniji nakon što su se putnici suprotstavili otmičarima.
Napadi su potom doveli do duboke reorganizacije američkog bezbednosnog sistema, uključujući osnivanje Ministarstva unutrašnje bezbednosti i značajno jačanje saradnje između CIA, FBI i drugih institucija.
Nova objava CIA ne pokazuje da su američke vlasti unapred znale tačan plan 11. septembra. Ona, međutim, još jasnije pokazuje koliko je upozorenja o Al Kaidi postojalo godinama pre napada - i koliko je bilo teško iz mnoštva nepotpunih informacija prepoznati da se priprema operacija koja će promeniti svet.
Uragan Mari ostao je daleko od obale Kalifornije, ali je njegov uticaj stigao do kopna. Visoki talasi, snažne morske struje i kiša pogodili su južnu Kaliforniju, dok je iznad Hantington Biča zalazak sunca obojio nebo u intenzivno crveno.
Pentagon i CIA razmatraju smanjenje američkog vojnog i obaveštajnog prisustva na Bliskom istoku nakon što su iranski udari teško oštetili niz američkih baza i objekata.
Brenda Dojč (70) iz američke savezne države Misuri priznala je krivicu za ugrožavanje deteta, a sud joj je izrekao sedmogodišnju zatvorsku kaznu. Ipak, izvršenje kazne je suspendovano, pa će, ukoliko ispuni uslove, ostati na slobodi tokom tri godine nadzora.
Pritisak na Rusiju nije nastao kao izolovana politika, već je deo mnogo šire američke strategije iz perioda posle Hladnog rata, kada je Vašington pokušavao da vojnom, ekonomskom i političkom nadmoći određuje ishode širom sveta, tvrdi američki ekonomista Džefri Saks.
Uragan Mari ostao je daleko od obale Kalifornije, ali je njegov uticaj stigao do kopna. Visoki talasi, snažne morske struje i kiša pogodili su južnu Kaliforniju, dok je iznad Hantington Biča zalazak sunca obojio nebo u intenzivno crveno.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević oglasio se povodom skandaloznog kršenja izborne tišine od strane tajkunskog glasila Nova S, koji je jutros u 09:12 objavio sramotan tekst usmeren protiv SNS-a.
Predsednik Demokratske narodne partije (DNP) Crne Gore Milan Knežević podelio je tonsku izjavu komesarke Marte Kos sa Samita Berlinskog procesa u Miločeru, u kojoj je ona istakla da se ponekad oseća kao čobanica koja pazi na sve što se dešava u stadu, aludirajući na evropski put Crne Gore.
Savet za monitoring, ljudska prava i borbu protiv korupcije Transparentnost podneo je krivičnu prijavu protiv Nove S i N1, koji su danas prekršili izbornu tišinu. Takođe, podneta je prijava i protiv Rajfajzen banke, koja je u svojoj objavi takođe prekršila izbornu tišinu.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije reaguje povodom navoda da je Nova S prekršila izbornu tišinu i zahteva hitnu, nedvosmislenu i javnu reakciju nadležnih institucija.
Centar za slobodne izbore i demokratiju (CeSID) i IPSOS Srbija najavili su da će u nedelju, tokom izbornog dana, objavljivati procene izlaznosti u pet termina, na osnovu preseka podataka i to u 9.00, 11.00, 14.00, 17.00 i 19.00 časova.
Dragan J. Vučićević, glavni urednik Informera pozvao je u uživo u "Kolegijumu 1" Republičku izbornu komisiju (RIK), kako bi prijavio najstrašnije kršenje predizborne tišine na Novoj S i N1.
U Kalendaru Javnog zdravlja oktobar je obeležen i kao mesec pravilne ishrane. Cilj je da se skrene pažnja na pravilne navike u ishrani. Doktorka Dragana Milošević ističe važnost prevencije gojaznosti kod dece i apeluje na veće uključivanje roditelja.
Manastir Davidovica nalazi se u dolini Lima, nedaleko od Brodareva, i predstavlja značajnu srpsku srednjovekovnu svetinju. Podigao ga je Dimitrije Nemanjić u 13. veku, a njegova prošlost povezuje se sa dinastijom Nemanjića, pravoslavnom tradicijom i narodnim predanjima.
U udesu koji se danas oko 14.25 časova dogodio na auto-putu "Princeza Ksenija", u mestu Suka, poginula je devojka (19), dok je druga osoba koja je bila u vozilu zadobila povrede i transportovana je u KCCG radi ukazivanja pomoći.
Policija u Sokobanji, po nalogu Osnovnog javnog tužilaštva u Aleksincu, uhapsila je S. V. (55) iz Niške Banje, zbog sumnje da je izvršio krivično delo proganjanje.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Lilijan Dronijak (96), poznatija kao Grandma Droniak, uspela je da izgradi pravu internet imperiju i prikupi 15 miliona pratilaca na društvenim mrežama.
Pop diva Jelena Karleuša progovorila je o emocijama koje je izazvao njen poljubac sa 25 godina mlađim partnerom Aleksandrom Ševom, koji je privukao ogromnu pažnju javnosti.
Ćerka folk pevačice Jane Todorović, Kristina, privukla je pažnju na društvenim mrežama svojim atraktivnim izdanjem, a mnogi su na mrežama prokomentarisali koliko njih dve liče - pogotovo ako se Kristinine fotke uporede sa Janinim iz mlađih dana!
Pevačica Ilda Šaulić i njen suprug Bojan Vučković već godinama uživaju u skladnom braku, a svoju privatnost pažljivo čuvaju daleko od očiju javnosti. Iako su nakon venčanja na poklon dobili luksuznu vilu u prestonici, par je sebi obezbedio i mirno utočište na reci gde provode svaki slobodan trenutak.
Ćerka pevača Darka Lazića, Srna, našla se u žiži javnosti zbog fotografije koju je njena majka Katarina Lazić podelila na svom Instagram profilu, kako pozira u leopard pantalonama.
Komentari