Rusija je masovno uvela u borbu mlazne dronove „Geran-4“, koji mogu da lete brzinom do 500 kilometara na sat i nose bojevu glavu od 50 kilograma, a Ukrajina priznaje da protiv njih ima znatno slabiji učinak nego protiv sporijih bespilotnih letelica.
Dok ukrajinska protivvazdušna odbrana, prema rečima portparola Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine Jurija Ignata, obara između 90 i 95 odsto sporijih dronova sa elisom, kod mlaznih modela procenat presretanja pada na oko 60 odsto. Rusija je samo prošlog meseca upotrebila više od 2.800 takvih letelica.
Za Kijev je to novi problem u ratu u kojem se tehnologija menja iz meseca u mesec. Međutim, bivši ukrajinski premijer, a danas suosnivač i predsednik kompanije UFORCE Aleksej Gončaruk tvrdi da upravo neprekidna potreba za prilagođavanjem predstavlja jednu od najvećih prednosti ukrajinske vojne industrije.
- Svake sezone Rusija smisli nešto novo kako bi nam napravila problem. Siguran sam da ćemo za nekoliko meseci već imati efikasno rešenje. Smatram da je ta potreba za stalnim inovacijama naša supermoć, a ne nedostatak - rekao je Gončaruk za Njuzvik.
„Geran-4“ promenio problem za ukrajinsku PVO
„Geran-4“ predstavlja novu generaciju ruskih udarnih dronova sa mlaznim motorom. Prema podacima ukrajinske vojne obaveštajne službe, može da dostigne oko 500 kilometara na sat i nosi bojevu glavu od 50 kilograma, dok u pojedinim konfiguracijama može da nosi i teži teret na kraćem dometu.
Upravo brzina pravi najveći problem. Mnogi jeftini ukrajinski dronovi-presretači razvijeni su prvenstveno za sporije „gerane“ i druge bespilotne letelice sa klipnim motorima. Protiv mlaznog cilja ostaje znatno manje vremena za otkrivanje, presretanje i napad.
Ignat je krajem avgusta rekao da je Rusija tokom jula upotrebila pet puta više mlaznih bespilotnih letelica nego mesec ranije, što pokazuje da Moskva ne govori samo o eksperimentalnom oružju, već povećava njegovu masovnu upotrebu.
Za ukrajinsku vojnu industriju počinje nova trka: napraviti jeftin presretač dovoljno brz za novi ruski dron, a zatim ga proizvesti u količinama koje odgovaraju hiljadama ruskih lansiranja.
Od milijarde do 50 milijardi dolara
Ukrajina je upravo takvim pritiskom od 2022. izgradila potpuno drugačiju vojnu industriju.
Pre početka rata njen godišnji proizvodni kapacitet procenjivan je na približno milijardu dolara. Do 2026. porastao je na oko 50 do 55 milijardi dolara, odnosno pedesetak puta.
Kijev je za četiri godine postao jedno od glavnih svetskih mesta za razvoj bespilotnih sistema, gde proizvod ne prolazi višegodišnji ciklus razvoja pre nego što stigne do vojske. Dron se napravi, pošalje na front, pokažu se njegove slabosti, proizvođač dobije povratne informacije i već sledeća verzija se prilagođava stvarnom ratu.
Ukrajinsko Ministarstvo odbrane navodi da se čak 95 odsto dronova koje država danas nabavlja za svoje snage proizvodi u zemlji. U sektoru radi više stotina proizvođača, dok ukrajinska industrija ima kapacitet za proizvodnju više miliona bespilotnih letelica godišnje.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski ranije je rekao da zemlja može da proizvede više od osam miliona različitih dronova godišnje ukoliko za to dobije dovoljno novca. Problem Kijeva tako sve manje predstavlja sposobnost da nešto konstruiše, a sve više mogućnost da proizvodnju finansira u punom obimu.
Posada ruskog tenka T-90M „Proriv“ probila je deo odbrane Oružanih snaga Ukrajine (OSU) na dobropoljskom pravcu i nastavila još 15 kilometara pod neprekidnim napadima FPV dronova kako bi navukla vatru na sebe i otvorila prolaz jurišnoj pešadiji, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Kijev i oblast oko glavnog grada Ukrajine bili su tokom noći pod snažnim ruskim udarima, a među glavnim metama našao se veliki logistički centar u Gostomelu.
Američki novinar Taker Karlson upozorio je da se svet približio nuklearnom ratu, tvrdeći da veliki deo zapadne javnosti uopšte ne razume šta se stvarno događa u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Posada ruskog tenka T-90M „Proriv“ probila je deo odbrane Oružanih snaga Ukrajine (OSU) na dobropoljskom pravcu i nastavila još 15 kilometara pod neprekidnim napadima FPV dronova kako bi navukla vatru na sebe i otvorila prolaz jurišnoj pešadiji, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Ruska vlada delimično je ukinula zabranu izvoza dizel goriva i odobrila plasman prvih 500.000 tona na svetsko tržište, nakon dogovora predsednika Vladimira Putina i Donalda Trampa.
NATO bi mogao da otvori novi front protiv Rusije napadom na Kalinjingradsku oblast, čime bi Moskvu primorao na drugu mobilizaciju i izazvao unutrašnju političku krizu koja bi mogla da dovede do pokušaja svrgavanja predsednika Vladimira Putina.
Gradonačelnik Subotice i član Glavnog odbora SNS Stevan Bakić preminuo je posle duge i teške bolesti. Tim povodom oglasio se Aleksandar Vučić, nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija".
Sukob između pristalica bloakderskog pokreta i opozicone koalicije "Evropska Srbija" preneo se na društvene mreže, nakon što je profil "RAF Blokada" ismejao članove ove koalicije koji su, kako tvrde, dolazili na studentske štandove da se žale na njihove objave.
Predsednik Srpske napredne stranke Miloš Vučević izjavio je večeras u Krčedinu da političke razlike ne smeju biti opravdanje za nasilje, ističući da napadi na žene i građane koji imaju drugačije političke stavove nisu prihvatljivi, i pozvao na mir i stabilnost uoči izbora 25. oktobra.
Diskvalifikovani učensik Exatlona Mensur Ajdarpašić smatra da nikada nije imao podršku Plavog tima, ali ističe da mu ne smeta što ga nisu birali za kapitena.
Mensur Ajdarpašić negirao je da je pretio Veljku Milićeviću i priznao da se kaje zbog postupka koji ga je koštao učešća u sportskom rijalitiju Exatlon.
Kompozitor Mensur Ajdarpašić je gostujući u emisiji "Srbija zove Dominikanu - Exatlon Srbija" govorio o tome koliko mu je teško pao rastanak od Plavog tima.
Bliskost Rade Đorđević i Mensura Ajdarpašića nije prošla nezapaženo, a iako fanovi Exatlona navijaju za romansu, njih dvoje poručuju da su samo prijatelji.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali posetio je 63. Oplenačku berbu u Topoli, ističući značaj očuvanja tradicije vinogradarstva, vinarstva i narodnog stvaralaštva.
Meteorolog Ivan Ristić obelodanio je da je sa Pacifika stigao signal koji najavljuje ozbiljno zahlađenje za Srbiju i to sredinom oktobra, međutim, već ovaj vikend obeležiće oblačno vreme I povremeni pljuskovi u većem delu zemlje.
Kriminalna grupa koja je uhapšena u velikoj akciji Evropola, a među kojima su i državljani Srbije, prema pisanju slovenačkih medija, dovodi se u vezu sa "kavačkim" klanom.
Specijalno državno tužilaštvo je Specijalnom odeljenju Višeg suda u Podgorici nakon izvršene istrage predalo optužnicu protiv policajca Ljuba Milovića, koji je u bekstvu, kao i Harisa Monića i šestorice okrivljenih zbog sumnje da su stvorili organizovanu kriminalnu grupu i švercovali više od četiri tone kokaina iz Južne Amerike u Zapadnu Evropu.
Pripadnici Granične policije Bosne i Hercegovine otkrili su dva zasada biljaka koje izgledom podsećaju na indijsku konoplju na području Brčkog, a dve osobe su uhapšene.
Pripadnici Interventne jedinice Policijske uprave u Novom Pazaru uhapsili su E. B. (46) iz tog grada zbog sumnje da je tokom sahrane fizički nasrnuo na trojicu službenika Okružnog zatvora i upućivao im pretnje.
Glumac Tom Veling našao se u centru pažnje nakon što je na svom Instagram profilu objavio fotografiju koja je izazvala brojne reakcije na društvenim mrežama.
Glumica Demi Mur umalo je ostala bez jedne od svojih najvažnijih uloga u kultnom ostvarenju "Vatra Svetog Elma" iz 1985. godine, nakon što se na probama pojavljivala potpuno pijana i pod dejstvom teških opijata.
Ovogodišnja dobitnica prestižne Nobelove nagrade za književnost, čuvena kanadsko-islandski pesnikinja i autorka En Karson, prokomentarisala je u svom prepoznatljivom stilu odluku Švedske akademije.
Sa hladnijim danima raste rizik od kondenzacije i buđi u domu, a uzrok nisu uvek loša izolacija i vlaga spolja. Problem često stvaraju i svakodnevne navike tokom čišćenja i sušenja mokrih stvari.
Kačamak je jedno od onih tradicionalnih jela koje nas mirisom i ukusom vraća u detinjstvo. Nekada se često nalazio na trpezama naših baka, a njegova popularnost ne jenjava ni danas.
Pravi parfem može da bude mnogo više od završnog detalja u pripremi za izlazak. On naglašava lični stil, budi emocije i ostavlja utisak koji se dugo pamti.
Na društvenim mrežama sve je više negativnih reakcija na račun Jakova Jozinovića, a pojedini korisnici počeli su da dovode u pitanje i svoj odlazak na njegove predstojeće koncerte u Beogradskoj areni.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.