Rusija je masovno uvela u borbu mlazne dronove „Geran-4“, koji mogu da lete brzinom do 500 kilometara na sat i nose bojevu glavu od 50 kilograma, a Ukrajina priznaje da protiv njih ima znatno slabiji učinak nego protiv sporijih bespilotnih letelica.
Dok ukrajinska protivvazdušna odbrana, prema rečima portparola Vazduhoplovstva Oružanih snaga Ukrajine Jurija Ignata, obara između 90 i 95 odsto sporijih dronova sa elisom, kod mlaznih modela procenat presretanja pada na oko 60 odsto. Rusija je samo prošlog meseca upotrebila više od 2.800 takvih letelica.
Za Kijev je to novi problem u ratu u kojem se tehnologija menja iz meseca u mesec. Međutim, bivši ukrajinski premijer, a danas suosnivač i predsednik kompanije UFORCE Aleksej Gončaruk tvrdi da upravo neprekidna potreba za prilagođavanjem predstavlja jednu od najvećih prednosti ukrajinske vojne industrije.
- Svake sezone Rusija smisli nešto novo kako bi nam napravila problem. Siguran sam da ćemo za nekoliko meseci već imati efikasno rešenje. Smatram da je ta potreba za stalnim inovacijama naša supermoć, a ne nedostatak - rekao je Gončaruk za Njuzvik.
„Geran-4“ promenio problem za ukrajinsku PVO
„Geran-4“ predstavlja novu generaciju ruskih udarnih dronova sa mlaznim motorom. Prema podacima ukrajinske vojne obaveštajne službe, može da dostigne oko 500 kilometara na sat i nosi bojevu glavu od 50 kilograma, dok u pojedinim konfiguracijama može da nosi i teži teret na kraćem dometu.
Upravo brzina pravi najveći problem. Mnogi jeftini ukrajinski dronovi-presretači razvijeni su prvenstveno za sporije „gerane“ i druge bespilotne letelice sa klipnim motorima. Protiv mlaznog cilja ostaje znatno manje vremena za otkrivanje, presretanje i napad.
Ignat je krajem avgusta rekao da je Rusija tokom jula upotrebila pet puta više mlaznih bespilotnih letelica nego mesec ranije, što pokazuje da Moskva ne govori samo o eksperimentalnom oružju, već povećava njegovu masovnu upotrebu.
Za ukrajinsku vojnu industriju počinje nova trka: napraviti jeftin presretač dovoljno brz za novi ruski dron, a zatim ga proizvesti u količinama koje odgovaraju hiljadama ruskih lansiranja.
Od milijarde do 50 milijardi dolara
Ukrajina je upravo takvim pritiskom od 2022. izgradila potpuno drugačiju vojnu industriju.
Pre početka rata njen godišnji proizvodni kapacitet procenjivan je na približno milijardu dolara. Do 2026. porastao je na oko 50 do 55 milijardi dolara, odnosno pedesetak puta.
Kijev je za četiri godine postao jedno od glavnih svetskih mesta za razvoj bespilotnih sistema, gde proizvod ne prolazi višegodišnji ciklus razvoja pre nego što stigne do vojske. Dron se napravi, pošalje na front, pokažu se njegove slabosti, proizvođač dobije povratne informacije i već sledeća verzija se prilagođava stvarnom ratu.
Ukrajinsko Ministarstvo odbrane navodi da se čak 95 odsto dronova koje država danas nabavlja za svoje snage proizvodi u zemlji. U sektoru radi više stotina proizvođača, dok ukrajinska industrija ima kapacitet za proizvodnju više miliona bespilotnih letelica godišnje.
Predsednik Ukrajine Volodimir Zelenski ranije je rekao da zemlja može da proizvede više od osam miliona različitih dronova godišnje ukoliko za to dobije dovoljno novca. Problem Kijeva tako sve manje predstavlja sposobnost da nešto konstruiše, a sve više mogućnost da proizvodnju finansira u punom obimu.
Posada ruskog tenka T-90M „Proriv“ probila je deo odbrane Oružanih snaga Ukrajine (OSU) na dobropoljskom pravcu i nastavila još 15 kilometara pod neprekidnim napadima FPV dronova kako bi navukla vatru na sebe i otvorila prolaz jurišnoj pešadiji, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Kijev i oblast oko glavnog grada Ukrajine bili su tokom noći pod snažnim ruskim udarima, a među glavnim metama našao se veliki logistički centar u Gostomelu.
Američki novinar Taker Karlson upozorio je da se svet približio nuklearnom ratu, tvrdeći da veliki deo zapadne javnosti uopšte ne razume šta se stvarno događa u Ukrajini.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Posada ruskog tenka T-90M „Proriv“ probila je deo odbrane Oružanih snaga Ukrajine (OSU) na dobropoljskom pravcu i nastavila još 15 kilometara pod neprekidnim napadima FPV dronova kako bi navukla vatru na sebe i otvorila prolaz jurišnoj pešadiji, saopštilo je Ministarstvo odbrane Rusije.
Potpredsednica GO SNS-a i v.d. predsednika Republike Ana Brnabić oštro je reagovala na društvenoj mreži Iks povodom skandaloznih priloga i laži kojima je otvoren Dnevnik 2 na Radio-televiziji Srbije.
Emilija Redžepi, potpredsednica Skupštine lažne države Kosovo, iznela je očekivanja da bi nova politička garnitura u Srbiji, predvođena Studentskom listom, mogla da donese drugačiji pristup pitanju Kosova i Metohije.
Voditelji televizije Informer, Aleksandar Saša Smolović i Verica Todorović, saslušani su danas u Policijskoj stanici Voždovac u svojstvu građana, po nalogu tužilaštva, a povodom gostovanja lidera suverenista Vukše Dragovića u emisiji "Info dan" od 29. oktobra, zbog kojeg je protiv njega podneta krivična prijava.
Asocijacija novinara Srbije (ANS) najoštrije je osudila pokušaje da se novinari u Srbiji ućutkaju sudskim postupcima, zabranama rada i političkim etiketiranjem.
Takmičarka "Exatlona" Ivana Ivanović je izgubila u borbi za život i ispala iz takmičena, sada je otkrila da ne žali zbog ispadanja, već da joj je drago.
U zlatiborskom selu Jablanica gostoprimstvo se ne meri rečima, već punom trpezom i domaćinskim osmehom. Tu tradiciju čuva baka Dragica Janković, koja goste iz čitavog sveta dočekuje domaćim specijalitetima i ukusima koji se ne zaboravljaju.
Više od 50 učesnika iz Kragujevca i brojnih gradova Srbije okupilo se na svečanosti povodom dve decenije postojanja Udruženja paraplegičara i kvadriplegičara "Kraguj", koje već 20 godina kroz sport, rekreaciju i zajedničke aktivnosti promoviše jednake mogućnosti i unapređenje kvaliteta života osoba sa invaliditetom.
U tunelu Laz, u smeru ka Lučanima, od danas od 9 časova do 28. novembra do 17 časova, saobraćaj će se zbog radova odvijati dvosmernim režimom saobraćaja, korišćenjem službenih prolaza, kroz - tunelsku cev.
Šamčanin R.B. osumnjičen je da je oko tri meseca u svojoj kući za vreme držanja privatnih časova iz sviranja klavijature, u više navrata ostvarivao fizičke neželjene kontakte sa maloletnicom (14), a za njega je predložen pritvor zbog sumnje da je počinio krivično delo obljuba sa detetom mlađim od petnaest godina.
Kombi koji se iz smera Zagreba kretao prema Zagorju probio je rampu na naplatnoj stanici Mokrice bežeći od policije, nakon čega je zaustavljen u naselju Oroslavje a uhapšeni su svi koji su bili u vozilu.
Serija "Pupin", posvećena životu i delu jednog od najznačajnijih srpskih naučnika Mihajla Pupina, premijerno je prikazana prošlog petka na RTS-u, ali umesto očekivanih pohvala, na društvenim mrežama usledio je talas kritika.
Jedan od najvećih srpskih pesnika i slikara 19. veka, Đura Jakšić, imao je život ispunjen umetnošću, boemstvom, ali i sukobima sa moćnicima svog vremena.
Ispred kuće pevačice Aleksandre Prijović i Filipa Živojinovića jutro nakon paljenja džipa nalazi se obezbeđenje koje porodicu čuva nakon sinoćne drame.
Ljubavna priča Katarine i pevača Darka Lazića ponovo je privukla veliku pažnju javnosti, a ovoga puta razlog je emotivna objava koju je Darko podelio sa svojim pratiocima na Instagramu.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.