Bivši mađarski premijer i lider Fidesa Viktor Orban objavio je kraj političkog primirja sa novom vladom Petera Mađara i pozvao svoje pristalice na „nacionalni otpor“, pet meseci nakon izbornog poraza kojim je okončana njegova 16-godišnja vlast.
- Bili smo strpljivi, možda čak i više nego što je trebalo. I bili smo pravedni, imajući u vidu način na koji su se ponašali, možda čak i više nego što je trebalo. Prošlo je pet meseci. Ova faza je završena. To je to, kraj. Ovako više ne može. Došlo je vreme za nacionalni otpor. Strpljenju je kraj, kraju je i pravedan odnos, kao i svi jednostrani gestovi. Treba prihvatiti izazov i boriti se - rekao je Orban.
U poruci objavljenoj uz snimak bio je još kraći.
- Prihvatamo izazov i borimo se - poručio je lider Fidesa.
Orbanov povratak u otvorenu političku borbu dolazi pet meseci nakon parlamentarnih izbora na kojima je Fides pretrpeo najteži poraz u svojoj novijoj istoriji.
Stranka Tisa Petera Mađara u aprilu je ubedljivo pobedila i završila Orbanovih 16 uzastopnih godina na mestu premijera. Konačni rezultati doneli su Tisi čak 141 od ukupno 199 poslaničkih mesta, odnosno dvotrećinsku većinu dovoljnu za promenu ustavnih pravila bez podrške opozicije.
Mađar je kampanju zasnovao na obećanjima da će razbiti sistem koji je Fides izgradio tokom četiri uzastopna mandata, suzbiti korupciju, vratiti Mađarsku u politički centar Evropske unije i osloboditi milijarde evra evropskog novca koje je Brisel blokirao tokom Orbanove vlasti.
Već dan posle pobede poručio je da je mađarsko mesto „bilo, jeste i biće u Evropi“ i najavio znatno konstruktivniji odnos Budimpešte prema EU.
Promena je ubrzo postala vidljiva i u praksi.
Brisel odmrzao milijarde
Mađar je krajem maja postigao politički sporazum sa predsednicom Evropske komisije Ursulom fon der Lajen kojim je otvoren put za odmrzavanje ukupno 16,4 milijarde evra evropskih sredstava blokiranih tokom Orbanove ere.
U julu je Savet EU odobrio i novi mađarski plan oporavka, kojim je otvoren put za isplatu još 10 milijardi evra, od čega oko 6,5 milijardi u bespovratnim sredstvima i 3,5 milijardi kroz zajmove.
Budimpešta je zauzvrat morala da pristane na niz reformi u oblasti vladavine prava, borbe protiv korupcije i zaštite osnovnih prava. Evropska komisija je prethodno postavila 27 ključnih uslova koje Mađarska mora da ispuni kako bi novac zaista bio isplaćen.
Upravo tu Orban vidi potvrdu svoje tvrdnje da promena vlasti nije bila samo unutrašnje mađarsko pitanje.
Fides je još tokom izborne kampanje optuživao Tisu da politički odgovara interesima Brisela i da će zauzvrat za evropski novac odustati od politike suvereniteta koju je Budimpešta vodila pod Orbanom.
Sam Orban sada tvrdi da iza nove vlasti stoje strane političke i ekonomske strukture. Kao centar tog uticaja označio je Brisel, a među njegovim instrumentima naveo obaveštajne službe, mreže povezane sa Džordžom Sorošem i velike multinacionalne kompanije.
Prema njegovim rečima, cilj je vraćanje ključnih delova mađarske ekonomije, uključujući energetiku, bankarski sektor i telekomunikacije, pod veći strani uticaj.
Mađar krenuo na Orbanov sistem
Nova vlada nije dugo čekala ni sa promenama institucija koje je Orbanova vlast gradila godinama.
U julu je parlament, zahvaljujući dvotrećinskoj većini Tise, usvojio 17. izmenu Ustava. Njome je uvedeno ograničenje po kojem poslanik može da provede najviše 12 godina u parlamentu, odnosno tri mandata, dok je za sudije Ustavnog suda uvedena starosna granica od 70 godina.
Promena je direktno pogodila veliki broj dugogodišnjih kadrova povezanih sa Fidesom.
Među njima je bio i predsednik Ustavnog suda Peter Polt, dugogodišnji Orbanov saveznik i nekadašnji glavni tužilac Mađarske, koji zbog nove starosne granice mora da napusti funkciju.
Još dramatičnije bilo je pitanje predsednika države Tamaša Šujoka.
Šujok je u julu potpisao ustavnu izmenu kojom je praktično okončao sopstveni mandat. Istovremeno je upozorio da je način na koji su promene sprovedene naneo ozbiljan udarac principu podele vlasti i vladavini prava.
Mađarova vlast tvrdi da time ne ruši demokratiju, već demontira sistem u kojem su ključne državne institucije bile popunjene ljudima povezanim sa Fidesom, često sa mandatima dovoljno dugim da nadžive samu Orbanovu vladu.
Fides tvrdi upravo suprotno.
Fides već izašao na ulice
Prvi ozbiljan odgovor stigao je još početkom jula.
Fides i njegov saveznik KDNP organizovali su protest ispred predsedničke palate u Budimpešti pod parolom „Stop samovolji“, optužujući Tisu da pod izgovorom demontaže Orbanovog sistema počinje da uklanja institucije koje bi trebalo da ograničavaju vlast.
Na skupu se okupilo nekoliko hiljada ljudi, a jedan od glavnih govornika bio je bivši predsednik Mađarske Janoš Ader.
Fides je posebno napao odluku da se prekine mandat predsednika države, kao i ograničenje poslaničkih mandata i smena dela sudija Ustavnog suda.
Orban tada nije lično došao na protest, ali ga je javno podržao.
Sada, međutim, prelazi korak dalje.
Posle pet meseci u opoziciji više ne govori o periodu čekanja i procenjivanja poteza nove vlasti, već o „nacionalnom otporu“ i direktnom sukobu sa Tisom.
- Strpljenju je kraj - poručio je Orban.
Time se politička situacija u Mađarskoj ponovo zaoštrava.
Najmanje osam ljudi povređeno je u noćašnjem ruskom napadu na Kijev, tokom kojeg su pogođene dve benzinske pumpe u Darnickom i Golosejevskom rejonu ukrajinske prestonice, dok su na mestima udara izbili veliki požari.
Demokrate u Predstavničkom domu SAD pokušale su da uz novi paket teških sankcija protiv Rusije otvore Ukrajini još 15 milijardi dolara za kupovinu oružja i vojnih usluga, ali njihov amandman za sada nije dobio prolaz ka glasanju u punom sastavu Predstavničkog doma.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Najmanje osam ljudi povređeno je u noćašnjem ruskom napadu na Kijev, tokom kojeg su pogođene dve benzinske pumpe u Darnickom i Golosejevskom rejonu ukrajinske prestonice, dok su na mestima udara izbili veliki požari.
Kina bi mogla da zaustavi rat u Ukrajini za svega mesec dana, ali nema nameru da to učini jer joj nastavak sukoba donosi ogromnu ekonomsku korist, tvrdi proruski političar i bivši poslanik ukrajinskog parlamenta Oleg Carjov.
Narodni poslanik SNS-a Vladimir Đukanović i glavni urednik Dragan J. Vučićević govorili su u podkastu "Noć sa Vučkom" na Informer TV-u o načinu na koji je sproveden izbor potpredsednika Narodne skupštine, kao i o detaljima sa kraja glasanja u kom su učestvovali poslanici Usame Zukorlić, Adem Mavrić i Zoran Đajić.
Srpska napredna straka uputila je pismo međunarodnim institucijama u kojem je ukazala na, kako je navedeno, nedemokratsko preuzimanje rukovodećih pozicija u Skupštini Srbije od Studentske liste.
Dijana Hrka uputila je u svom javnom obraćanju oštre kritike i direktna upozorenja novoj studentskoj vlasti u Srbiji, poručivši da raspolaže brojnim informacijama i da će, ukoliko se problemi hitno ne reše, "progovoriti o svemu".
Narodni poslanik SNS-a, Vladimir Đukanović, izneo je gostujući u podkastu "Noć sa Vučkom" kod glavnog urednika Dragana J. Vučićevića na Informer TV-u, detalje o tome kako izgleda atmosfera u hodnicima Skupštine i iza kulisa, kada se kamere ugase.
Grupa dece snimljena je kako izvodi opasne vratolomije na krovu zgrade u centru Beograda, a sumnja se da se radi o "TikTok" izazovu, čije posledice mogu biti fatalne.
Porodice poginulih u požaru u diskoteci "Puls“ u Kočanima 2025. godine strahuju da bi veliki broj svedoka koje je predložila odbrana mogao dodatno da produži suđenje i odloži trenutak kada će dočekati pravdu za svoje najmilije.
Dragan Ugarković Ugar (35), pripadnik stare garde Zemunskog klana, ubijen je 21. novembra 1999. godine u klasičnoj sačekuši kod „Fontane” na Novom Beogradu. Zločin je ostao zvanično nerasvetljen.
Dragan Cvetković, šef kuhinje mnogih poznatih restorana u Beogradu, koji je poginuo u stravičnoj nesreći kod Žabljaka, sahranjen je na Novobežanijskom groblju u Beogradu!
Francusko tužilaštvo potvrdilo je danas pokretanje istrage protiv glumca Žerara Depardjea, pisca Mišela Uelbeka i reditelja Gijoma Niklua zbog sumnje na seksualno nasilje tokom snimanja filma "Thalasso" 2018. godine.
Na sceni Sava centra 16. januara 2027. godine nastupiće maestro Plasido Domingo, jedna od najvećih umetničkih ličnosti u istoriji operske umetnosti na poziv srpske istaknute srpske operske umetnice, soprana Marije Jelić, najavili su organizatori.
Najnoviji naslov iz serijala Grand Theft Auto pokazao se kao ogroman hardverski zalogaj za PlayStation 5, pa deo igrača već beleži ozbiljne smetnje tokom igranja.
Jastuke, kućni tekstil, elektroniku sa kablovima, boje, lakove i lepkove ne bi trebalo ostavljati na terasi tokom zime jer ih vlaga i mraz mogu trajno oštetiti.
Kafanska pevačica i nova kraljica vašara Atina Ferari našla se u centru pažnje nakon što se na društvenim mrežama pojavio snimak sa jednog njenog nastupa, koji se ubrzano deli i privlači brojne reakcije.
Mlada manekenka i naslednica modne kreatorke Suzane Perić, Tifani Perić uspela je da privuče pažnju na društvenim mrežama novim videom u kojem je istakla svoju besprekornu liniju.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.