Na marginama 70. Generalne konferencije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u Beču u Austriji, razgovarali smo sa Aleksejem Lihačovom, generalnim direktorom ruske državne korporacije „Rosatom“. U intervjuu je govorio o ključnim temama svetske nuklearne industrije, budućnosti malih modularnih reaktora i tehnologija četvrte generacije, kao i o izgradnji nuklearne elektrane Pakš-2 u Mađarskoj.
Novinar: Gospodine Lihačov, razgovaramo na marginama 70. jubilarne sednice Generalne konferencije IAEA. Recite nam, molim vas, koja ste ključna pitanja danas izneli pred svetsku nuklearnu zajednicu i o kojim trendovima danas raspravljaju vodeći svetski stručnjaci u ovoj oblasti?
Aleksej Lihačov: Hajde da počnemo od današnjeg dana, pa da se onda osvrnemo na perspektive. Danas se održava već 70. konferencija IAEA. Važno je naglasiti da tokom svih ovih 70 godina Sovjetski Savez, Ruska Federacija, odnosno naša zemlja - nije bila samo učesnik, već jedan od osnivača i ključnih pokretačkih snaga Agencije. I to je činjenica koju priznaje čitava svetska nuklearna porodica. Na konferenciji smo pokrenuli niz važnih pitanja. Naravno, nismo mogli da zaobiđemo temu Energodara, kao ni izazove i eskalaciju koja se u poslednje vreme dešava oko grada i Zaporoške nuklearne elektrane.
Tu postoji veoma izražen kontrast: s jedne strane, većina zemalja u svetu opredeljuje se za nuklearnu energiju, globalna atomska zajednica je jedinstvena i svetska nuklearna industrija zajednički radi na projektima, tehnologijama i obuci kadrova. S druge strane, svedoci smo eskalacije i udara na sam nuklearni objekat, njegov grad-satelit i gradsku socijalnu infrastrukturu. To je ozbiljna protivrečnost koja duboko zabrinjava i od koje smo i započeli razgovor na konferenciji. Istovremeno, govorili smo i o pozitivnim trendovima i rezultatima koje su Rusija i Državna korporacija „Rosatom” ostvarile u protekloj godini. Faktički na svakom našem gradilištu - a danas u inostranstvu gradimo 28 energoblokova - postoji vidljiv napredak. To nadahnjuje ljude, kako naše stručnjake, tako i zemlje u kojima radimo, posebno države koje tek ulaze u svet nuklearnih tehnologija.
Ljudima doslovno sijaju oči i ponosni su na ove projekte, kako u fazi izgradnje, tako i tokom eksploatacije. U Belorusiji, gde rade naša dva bloka, u Kini sa četiri i Indiji sa dva naša bloka, jasno se vidi koliko je nuklearna električna energija dragocena i tražena u tim ekonomijama. Naravno, u samu izgradnju uključen je i ogroman broj lokalnih kompanija i otvoren je veliki broj radnih mesta. To je naš cilj i naša obaveza - uvek visok nivo lokalizacije, što partneri izuzetno pozdravljaju. Razume se, razgovarali smo i o budućnosti i u tom smislu trendovi su jasni, mada je tokom protekle godine došlo do određenih korekcija. S jedne strane, nuklearne tehnologije nisu - oprostite na poređenju - modna pista gde se trendovi menjaju svake sezone. Ovde je reč o dugoročnim pravcima, ali novine postoje.
Prva i glavna inovacija jeste svojevrsno preispitivanje malih reakcijskih snaga, odnosno malih modularnih reaktora, koje se dogodilo tokom protekle godine. Od početnog, nezadrživog „hajpa” i stalnog guranja tog trenda, svet polako dolazi do zaključka da sve ima svoje vreme i svoje mesto. Mali reaktori su nesumnjivo traženi u određenim segmentima: u udaljenim i izolovanim ekonomskim sistemima, velikim industrijskim projektima ili u mobilnim, plutajućim varijantama.
Činjenica da je IAEA, proučivši naše iskustvo, pokrenula veliku inicijativu ATLAS namenjenu primeni nuklearne energije u pomorskim tehnologijama, plutajućim nuklearnim elektranama i brodskim sistemima, direktan je doprinos i rezultat rada Državne korporacije „Rosatom”. Mi trenutno u različitim fazama imamo 30 malih reaktora tipa RITM - 15 je već izgrađeno, dok je oko 13-14 u različitim fazama izrade. Na moru imamo 8 ledolomaca, a gradimo još 4. Posao u tom smeru ide punom parom i to je trend gde smo mi posejali seme, koje je potom preraslo u projekte i želje drugih zemalja i pretvorilo se u veliki globalni trend na svetskoj nuklearnoj sceni.
Druga ideja koja sve više obuzima nuklearne stručnjake jesu tehnologije četvrte generacije. I tu smo ponovo jedini koji ih sprovodimo u delo na terenu, u formatu realnog energetskog projekta - reaktora na brzim neutronima sa olovnim nosiocem toplote BREST-300, kao i već funkcionalnog modula za fabrikaciju i refabrikaciju u Seversku, u Tomskoj oblasti. To je jedino mesto na planeti gde se okruženje četvrte generacije stvara kao zatvoreni nuklearni gorivni ciklus na bazi reaktora na brzim neutronima.
O svemu tome razgovaramo, ali smo pripremili i obiman izložbeni program. Otvorili smo naš štand zajedno sa generalnim direktorom IAEA. Naši prateći događaji na marginama konferencije posvećeni su višenamenskom brzom istraživačkom reaktoru MBIR, malim kapacitetima i mobilnim nuklearnim elektranama, obuci kadrova, radu sa mladima i većem uključivanju žena u nuklearni sektor. Sve su to izuzetno zapamćeni i privlačni događaji za učesnike konferencije.
Novinar: Gospodine Lihačov, Rosatomov objekat koji je najbliži Beču jeste gradilište nuklearne elektrane Pakš-2. Možete li nam reći kakva je tamo trenutno situacija?
Aleksej Lihačov: Da, do gradilišta Pakš-2 odavde ima svega par sati vožnje automobilom. Često svratimo tamo na putu do Beča i konferencije IAEA. Na gradilištu Pakš-2 idemo punom parom u realizaciji ovogodišnjeg proizvodnog programa koji je usvojen krajem 2025. godine.
Godina je počela inspirativnim događajem - u februaru je izlivanjem prvog betona započeta izgradnja petog bloka. Sada privodimo kraju betoniranje kompletne temeljne ploče i pokrećemo iste radove na bloku broj dva elektrane Pakš-2.
Vidimo veoma veliku uključenost lokalnih i evropskih kompanija. Posao vri i u našem Mašinograditeljskom divizionu gde se izrađuju reaktori. Mašinograditelji - a tu je reč o međunarodnom lancu isporuke u kom učestvuju i francuske kompanije - takođe punim kapacitetom realizuju svoj proizvodni plan. Ukratko, trenutno smo u prvoj fazi: razmahu građevinskih radova i izradi opreme sa dugim ciklusom proizvodnje.
S druge strane, naravno da razumemo da mađarska vlada trenutno ponovo razmatra i analizira ovaj projekat. Još jednom želimo da naglasimo da smo spremni za dijalog u bilo kom formatu - na nivou stručnjaka, rukovodstva ili same vlade. Tu smo i čekamo predloge o tome kako bi taj rad trebalo dalje organizovati. Ali mogu, ne skromno već realno, da kažem: uzimajući u obzir sve što je do sada urađeno i naše praktično iskustvo u izgradnji, u Mađarskoj trenutno niko ne može da sagradi bezbedniju elektranu koja daje povoljniju cenu električne energije.
Veoma je važno naglasiti i da su u obzir uzeti specifični lokalni uslovi karakteristični za ovu lokaciju i ovo rešenje. Svi znaju za situacije kada je reka Dunav imala nizak vodostaj pa su morali da se ulažu dodatni napori za obezbeđivanje vode. Naš projekat sadrži niz tehničkih rešenja koja omogućavaju rad elektrane čak i pri znatno nižem vodostaju od onog zabeleženog tokom ovog sušnog leta. Dakle, i to je ukalkulisano u sam projekat.
Novinar: Gospodine Lihačov, možete li detaljnije da se osvrnete na Energodar i Zaporošku NE? Da li se o tome opširnije razgovara, jer to pitanje prosto ne može da se zaobiđe?
Aleksej Lihačov: To pitanje ne može da se zaobiđe i o njemu je moralo da se razgovara. Ja sam time započeo svoje izlaganje za govornicom na konferenciji, a i moj razgovor sa generalnim direktorom IAEA bio je 90 odsto posvećen upravo toj temi. Zajednička je briga svih nas da se osigura bezbednost tog najvećeg nuklearnog objekta u Evropi. Evo, mi se u Beču nalazimo na udaljenosti od oko 1.400 kilometara. Čak i pri umerenom vetru, ne daj Bože, radioaktivni oblak bi do ovde stigao za nešto više od dva dana. Zato je to zajednička evropska briga i zadatak, a naš glavni cilj ovde jeste da objasnimo koliki su glavni rizici u nastavku eskalacije i sve učestalijim napadima na Zaporošku elektranu.
U poslednjih nekoliko meseci ranjeno je oko 100 ljudi, a poginulo je 9 radnika elektrane. Nažalost, oko 20 stanovnika Energodara nastradalo je u tim napadima. Poginuo je i glavni inženjer Aleksandar Jakovljevič. Nedavni događaji, kada su ukrajinske snage napale kolonu cisterni koje su dopremale gorivo neophodno za bezbedan rad elektrane, mislim da su potpuno razjasnili stvari - ko šta radi i sa kakvim ciljem. Praktično svi već uviđaju da ta eskalacija i želja da se elektrana i osoblje dovedu u bezizlazan položaj (da se optuže zaposleni, Rosatom i Rusija) neće postići svoj cilj.
Mi ćemo učiniti sve da obezbedimo bezbedan rad elektrane, ali mislim da je konačno došlo vreme da se i evropski lideri distanciraju od ovih očiglednih zločina i zlonamernih poteza koji direktno provociraju nuklearnu opasnost - bilo kroz direktne udare, bilo kroz ugrožavanje energetskog napajanja elektrane ili kroz pritisak da ljudi napuste Energodar kako ne bi imao ko da održava postrojenje. Taj skup zlonamernih akcija neće dati rezultat, ali je neophodno da mu se da jasna procena.
Generalni direktor ruske državne korporacije "Rosatom" Aleksej Lihačov poručio je na 70. zasedanju Generalne konferencije Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) u Beču da svet danas živi u realnosti u kojoj se na nuklearne objekte vrše gotovo svakodnevni napadi, stvarajući ogromne rizike po njihovu bezbednost.
Povodom učestalih medijskih natpisa i diskusija u vezi sa statusom projekta izgradnje nuklearne elektrane „Paks-2“ u Mađarskoj, oglasio se generalni direktor Državne korporacije „Rosatom“, Aleksej Lihačov.
Sporazum o razvoju aditivnih tehnologija potpisali su predstavnici ruske državne korporacije i vijetnamske naftne kompanije u prisustvu Vladimira Putina i To Lama.
Na Omladinskom danu međunarodnog biznis-foruma „Svetski atomski dani – 2026” sumirani rezultati 17 nacionalnih dijaloga u kojima je učestvovalo više od 15.000 mladih širom sveta, a pokrenuta je i inicijativa za osnivanje globalne omladinske nuklearne platforme
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Generalni direktor ruske državne korporacije "Rosatom" Aleksej Lihačov poručio je na 70. zasedanju Generalne konferencije Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) u Beču da svet danas živi u realnosti u kojoj se na nuklearne objekte vrše gotovo svakodnevni napadi, stvarajući ogromne rizike po njihovu bezbednost.
U emisiji "Utisak nedelje" uključio se čovek koji je izgovorio kletve na račun građana Srbije i njihove dece, urednik RTS-a Ivan Plavšić, koji je vraćen na posao nakon otkaza i vodi politiku Javnog servisa po nalogu plenuma.
Predstavnici "Studentske liste", ako je suditi prema najavama ljudi koji ih zdušno podržavaju i predstavljaju se kao neko ko ima uticaj na njih, ostaviće Srbe na Kosovu i Metohiji bez dinara iz državnog budžeta!
U emisiji "Utisak nedelje" uključio se čovek koji je izgovorio najjezivije kletve na račun građana Srbije i njihove dece, urednik RTS-a Ivan Plavšić, koji ne samo da je vraćen na posao nakon otkaza, već sada otvoreno vodi politiku Javnog servisa po nalogu plenuma!
Glavni urednik na RTS-u, Borivoje Uskoković, gostujući na režimskoj televiziji, uhvaćen je u laži – ali su ga sopstvene reči i snimci od pre samo nekoliko dana raskrinkali!
Gostujući u emisiji "Utisak nedelje" kod Olje Bećković na televiziji N1, dekan Fakulteta dramskih umetnonosti (FDU) i jedan od ideologa "Studentske liste", Miloš Pavlović, pokazao je kako izgleda gramatičko neznanje koje "vlada" u redovima ove političke opcije.
Sve glasnije se u domaćoj javnosti postavlja pitanje kako će "Studentska lista" opravdati odluku da za novog premijera Srbije predloži tajkuna Branka Milutinovića, suosnivača kompanije "Nordeus", i to samo zato što ih je finansijski podržao.
Marinika Tepić, potpredsednica Stranke slobode i pravde (SSP) Dragana Đilasa oglasila se na društvenoj mreži Iks uoči konstituisanja novog saziva Skupštine Srbije, poručivši novoj vlasti da od utorka više neće imati izgovore za nepostupanje nadležnih institucija.
Siniša Novaković (45) iz Klenja kome je pre dve godine transplantiran bubreg koji mu je donirao prijatelj Branko Đalamić, ponovo vodi veliku borbu za normalan život.
Ekipe Beogradskog vodovoda i kanalizacije izvodiće planirane radove na ispiranju vodovodne mreže u opštini Vračar, od danas, 16. novembra, do petka, 20. novembra 2026. godine.
Lančani sudari najčešće su posledica grešaka vozača koji ne poštuju saobraćajna pravila, upozorava stručnjak za bezbednost saobraćaja Milan Vujanić, povodom sve češćih nesreća ovoga tipa sa tragičnim posledicama.
Hrvatska policija je podnela krvičnu prijavu protiv 28-godišnjaka zbog sumnje da je javno podsticao na nasilje objavom neprimerenog komentara na internetu početkom septembra ove godine.
Po nalogu Višeg javnog tužilaštva u Beogradu određeno je zadržavanje do 48 časova državljaninu Republike Severne Makedonije A.A. (19) zbog sumnje da je 8. jula 2025. godine u Beogradu pokušao da liši života Nenada Alajbegovića, zvanog Alibeg.
Muškarac (52) koji je izazvao saobraćajnu nesreću u Kalinovcu kod Đurđevca u Hrrvatskoj sa 2,73 promila alkohola u krvi, u kojoj je vozač mopeda teško povređen, nepravosnažnom presudom osuđen je na 11 meseci zatvora. Međutim, neće morati u zatvor jer mu je Opštinski sud u Koprivnici kaznu zamenio radom za slobodno poslovanje.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Lija Kalkan (23) prošla je kroz pravu zdravstvenu noćnu moru pre nego što je saznala šokantnu istinu, da ne boluje od išijasa već od retkog, ali agresivnog raka.
Neoprezan pokret, prosuta čaša ili kap toplog pečenja lako mogu narušiti izgled vašeg omiljenog slavskog stolnjaka. Ipak, uz nekoliko proverenih trikova, i najtvrdoglavije mrlje mogu se ukloniti pre nego što trajno oštete tkaninu.
Britanski princ Hari javno je poručio da želi pomirenje s porodicom, posebno s bratom Vilijamom, ali princ od Velsa i dalje odbija da razmotri obnovu odnosa, pa je novi početak zasad daleko.
Kada osetimo potrebu za slatkišem nakon večere, voće nam se često čini kao idealan i zdrav izbor. Ipak, španski kardiolog Aurelio Rohas skreće pažnju na to da vrsta i količina voća koje jedemo neposredno pred odlazak u krevet mogu uticati na kvalitet našeg sna.
Kada iz rerne zamiriše kolenica sa zlatno-rumenom koricom i mesom koje se samo odvaja od kosti, jasno je zašto se ovim jelima iznova radujemo čim zahladi.
Malo ko zna da je Dragana Mirković još devedesetih godina pomerala granice domaće muzičke scene i ulagala ogromne svote novca u svoje projekte, a jedan od najboljih primera za to je spot za pesmu "Za mene si ti", koji je koštao čak 90.000 tadašnjih nemačkih maraka.
Marko Gačić danas je dobio sina sa novom suprugom Saškom, a nedugo nakon vesti o prinovi prvi put se oglasila i njegova bivša žena Goga Gačić, koja je pokazala da je u odličnom raspoloženju uprkos turbulentnom periodu koji je iza njih.
Sin pevača Halida Muslimovića, Enis Muslimović, iako izbegava pojavljivanje u medijima, napravio je izuzetak i progovorio je o odrastanju uz poznatog oca.
Pevačica Goca Lazarević ušla je u menopauzu već sa 32 godine, a kao glavni uzrok ranog prestanka ciklusa navela je stres, koji joj je doneo i brojne neprijatne simptome.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.