Na marginama 70. Generalne konferencije Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA) u Beču u Austriji, razgovarali smo sa Aleksejem Lihačovom, generalnim direktorom ruske državne korporacije „Rosatom“. U intervjuu je govorio o ključnim temama svetske nuklearne industrije, budućnosti malih modularnih reaktora i tehnologija četvrte generacije, kao i o izgradnji nuklearne elektrane Pakš-2 u Mađarskoj.
Novinar: Gospodine Lihačov, razgovaramo na marginama 70. jubilarne sednice Generalne konferencije IAEA. Recite nam, molim vas, koja ste ključna pitanja danas izneli pred svetsku nuklearnu zajednicu i o kojim trendovima danas raspravljaju vodeći svetski stručnjaci u ovoj oblasti?
Aleksej Lihačov: Hajde da počnemo od današnjeg dana, pa da se onda osvrnemo na perspektive. Danas se održava već 70. konferencija IAEA. Važno je naglasiti da tokom svih ovih 70 godina Sovjetski Savez, Ruska Federacija, odnosno naša zemlja - nije bila samo učesnik, već jedan od osnivača i ključnih pokretačkih snaga Agencije. I to je činjenica koju priznaje čitava svetska nuklearna porodica. Na konferenciji smo pokrenuli niz važnih pitanja. Naravno, nismo mogli da zaobiđemo temu Energodara, kao ni izazove i eskalaciju koja se u poslednje vreme dešava oko grada i Zaporoške nuklearne elektrane.
Tu postoji veoma izražen kontrast: s jedne strane, većina zemalja u svetu opredeljuje se za nuklearnu energiju, globalna atomska zajednica je jedinstvena i svetska nuklearna industrija zajednički radi na projektima, tehnologijama i obuci kadrova. S druge strane, svedoci smo eskalacije i udara na sam nuklearni objekat, njegov grad-satelit i gradsku socijalnu infrastrukturu. To je ozbiljna protivrečnost koja duboko zabrinjava i od koje smo i započeli razgovor na konferenciji. Istovremeno, govorili smo i o pozitivnim trendovima i rezultatima koje su Rusija i Državna korporacija „Rosatom” ostvarile u protekloj godini. Faktički na svakom našem gradilištu - a danas u inostranstvu gradimo 28 energoblokova - postoji vidljiv napredak. To nadahnjuje ljude, kako naše stručnjake, tako i zemlje u kojima radimo, posebno države koje tek ulaze u svet nuklearnih tehnologija.
Ljudima doslovno sijaju oči i ponosni su na ove projekte, kako u fazi izgradnje, tako i tokom eksploatacije. U Belorusiji, gde rade naša dva bloka, u Kini sa četiri i Indiji sa dva naša bloka, jasno se vidi koliko je nuklearna električna energija dragocena i tražena u tim ekonomijama. Naravno, u samu izgradnju uključen je i ogroman broj lokalnih kompanija i otvoren je veliki broj radnih mesta. To je naš cilj i naša obaveza - uvek visok nivo lokalizacije, što partneri izuzetno pozdravljaju. Razume se, razgovarali smo i o budućnosti i u tom smislu trendovi su jasni, mada je tokom protekle godine došlo do određenih korekcija. S jedne strane, nuklearne tehnologije nisu - oprostite na poređenju - modna pista gde se trendovi menjaju svake sezone. Ovde je reč o dugoročnim pravcima, ali novine postoje.
Prva i glavna inovacija jeste svojevrsno preispitivanje malih reakcijskih snaga, odnosno malih modularnih reaktora, koje se dogodilo tokom protekle godine. Od početnog, nezadrživog „hajpa” i stalnog guranja tog trenda, svet polako dolazi do zaključka da sve ima svoje vreme i svoje mesto. Mali reaktori su nesumnjivo traženi u određenim segmentima: u udaljenim i izolovanim ekonomskim sistemima, velikim industrijskim projektima ili u mobilnim, plutajućim varijantama.
Činjenica da je IAEA, proučivši naše iskustvo, pokrenula veliku inicijativu ATLAS namenjenu primeni nuklearne energije u pomorskim tehnologijama, plutajućim nuklearnim elektranama i brodskim sistemima, direktan je doprinos i rezultat rada Državne korporacije „Rosatom”. Mi trenutno u različitim fazama imamo 30 malih reaktora tipa RITM - 15 je već izgrađeno, dok je oko 13-14 u različitim fazama izrade. Na moru imamo 8 ledolomaca, a gradimo još 4. Posao u tom smeru ide punom parom i to je trend gde smo mi posejali seme, koje je potom preraslo u projekte i želje drugih zemalja i pretvorilo se u veliki globalni trend na svetskoj nuklearnoj sceni.
Druga ideja koja sve više obuzima nuklearne stručnjake jesu tehnologije četvrte generacije. I tu smo ponovo jedini koji ih sprovodimo u delo na terenu, u formatu realnog energetskog projekta - reaktora na brzim neutronima sa olovnim nosiocem toplote BREST-300, kao i već funkcionalnog modula za fabrikaciju i refabrikaciju u Seversku, u Tomskoj oblasti. To je jedino mesto na planeti gde se okruženje četvrte generacije stvara kao zatvoreni nuklearni gorivni ciklus na bazi reaktora na brzim neutronima.
O svemu tome razgovaramo, ali smo pripremili i obiman izložbeni program. Otvorili smo naš štand zajedno sa generalnim direktorom IAEA. Naši prateći događaji na marginama konferencije posvećeni su višenamenskom brzom istraživačkom reaktoru MBIR, malim kapacitetima i mobilnim nuklearnim elektranama, obuci kadrova, radu sa mladima i većem uključivanju žena u nuklearni sektor. Sve su to izuzetno zapamćeni i privlačni događaji za učesnike konferencije.
Novinar: Gospodine Lihačov, Rosatomov objekat koji je najbliži Beču jeste gradilište nuklearne elektrane Pakš-2. Možete li nam reći kakva je tamo trenutno situacija?
Aleksej Lihačov: Da, do gradilišta Pakš-2 odavde ima svega par sati vožnje automobilom. Često svratimo tamo na putu do Beča i konferencije IAEA. Na gradilištu Pakš-2 idemo punom parom u realizaciji ovogodišnjeg proizvodnog programa koji je usvojen krajem 2025. godine.
Godina je počela inspirativnim događajem - u februaru je izlivanjem prvog betona započeta izgradnja petog bloka. Sada privodimo kraju betoniranje kompletne temeljne ploče i pokrećemo iste radove na bloku broj dva elektrane Pakš-2.
Vidimo veoma veliku uključenost lokalnih i evropskih kompanija. Posao vri i u našem Mašinograditeljskom divizionu gde se izrađuju reaktori. Mašinograditelji - a tu je reč o međunarodnom lancu isporuke u kom učestvuju i francuske kompanije - takođe punim kapacitetom realizuju svoj proizvodni plan. Ukratko, trenutno smo u prvoj fazi: razmahu građevinskih radova i izradi opreme sa dugim ciklusom proizvodnje.
S druge strane, naravno da razumemo da mađarska vlada trenutno ponovo razmatra i analizira ovaj projekat. Još jednom želimo da naglasimo da smo spremni za dijalog u bilo kom formatu - na nivou stručnjaka, rukovodstva ili same vlade. Tu smo i čekamo predloge o tome kako bi taj rad trebalo dalje organizovati. Ali mogu, ne skromno već realno, da kažem: uzimajući u obzir sve što je do sada urađeno i naše praktično iskustvo u izgradnji, u Mađarskoj trenutno niko ne može da sagradi bezbedniju elektranu koja daje povoljniju cenu električne energije.
Veoma je važno naglasiti i da su u obzir uzeti specifični lokalni uslovi karakteristični za ovu lokaciju i ovo rešenje. Svi znaju za situacije kada je reka Dunav imala nizak vodostaj pa su morali da se ulažu dodatni napori za obezbeđivanje vode. Naš projekat sadrži niz tehničkih rešenja koja omogućavaju rad elektrane čak i pri znatno nižem vodostaju od onog zabeleženog tokom ovog sušnog leta. Dakle, i to je ukalkulisano u sam projekat.
Novinar: Gospodine Lihačov, možete li detaljnije da se osvrnete na Energodar i Zaporošku NE? Da li se o tome opširnije razgovara, jer to pitanje prosto ne može da se zaobiđe?
Aleksej Lihačov: To pitanje ne može da se zaobiđe i o njemu je moralo da se razgovara. Ja sam time započeo svoje izlaganje za govornicom na konferenciji, a i moj razgovor sa generalnim direktorom IAEA bio je 90 odsto posvećen upravo toj temi. Zajednička je briga svih nas da se osigura bezbednost tog najvećeg nuklearnog objekta u Evropi. Evo, mi se u Beču nalazimo na udaljenosti od oko 1.400 kilometara. Čak i pri umerenom vetru, ne daj Bože, radioaktivni oblak bi do ovde stigao za nešto više od dva dana. Zato je to zajednička evropska briga i zadatak, a naš glavni cilj ovde jeste da objasnimo koliki su glavni rizici u nastavku eskalacije i sve učestalijim napadima na Zaporošku elektranu.
U poslednjih nekoliko meseci ranjeno je oko 100 ljudi, a poginulo je 9 radnika elektrane. Nažalost, oko 20 stanovnika Energodara nastradalo je u tim napadima. Poginuo je i glavni inženjer Aleksandar Jakovljevič. Nedavni događaji, kada su ukrajinske snage napale kolonu cisterni koje su dopremale gorivo neophodno za bezbedan rad elektrane, mislim da su potpuno razjasnili stvari - ko šta radi i sa kakvim ciljem. Praktično svi već uviđaju da ta eskalacija i želja da se elektrana i osoblje dovedu u bezizlazan položaj (da se optuže zaposleni, Rosatom i Rusija) neće postići svoj cilj.
Mi ćemo učiniti sve da obezbedimo bezbedan rad elektrane, ali mislim da je konačno došlo vreme da se i evropski lideri distanciraju od ovih očiglednih zločina i zlonamernih poteza koji direktno provociraju nuklearnu opasnost - bilo kroz direktne udare, bilo kroz ugrožavanje energetskog napajanja elektrane ili kroz pritisak da ljudi napuste Energodar kako ne bi imao ko da održava postrojenje. Taj skup zlonamernih akcija neće dati rezultat, ali je neophodno da mu se da jasna procena.
Generalni direktor ruske državne korporacije "Rosatom" Aleksej Lihačov poručio je na 70. zasedanju Generalne konferencije Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) u Beču da svet danas živi u realnosti u kojoj se na nuklearne objekte vrše gotovo svakodnevni napadi, stvarajući ogromne rizike po njihovu bezbednost.
Povodom učestalih medijskih natpisa i diskusija u vezi sa statusom projekta izgradnje nuklearne elektrane „Paks-2“ u Mađarskoj, oglasio se generalni direktor Državne korporacije „Rosatom“, Aleksej Lihačov.
Sporazum o razvoju aditivnih tehnologija potpisali su predstavnici ruske državne korporacije i vijetnamske naftne kompanije u prisustvu Vladimira Putina i To Lama.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Generalni direktor ruske državne korporacije "Rosatom" Aleksej Lihačov poručio je na 70. zasedanju Generalne konferencije Međunarodne agencije za nuklearnu energiju (IAEA) u Beču da svet danas živi u realnosti u kojoj se na nuklearne objekte vrše gotovo svakodnevni napadi, stvarajući ogromne rizike po njihovu bezbednost.
Blokaderka Slavica Filipovic koja se nalazi na 37. mestuna tzv. studentskoj listi, inače dobra drugarica teroristkinje iz Novog Sada Marije Vasić, za koju su srpski vernici fetišisti, pljuvala je pokojnog generala Ratka Mladića.
Ministar finansija u tehničkom mandatu Siniša Mali podelio je danas utiske nakon susreta sa Markom Stojićem, poznatim domaćinom iz Popučaka, koji se mesarskim zanatom bavi još od 1973. godine.
Predsednik SNS Miloš Vučević izjavio je da studentska lista nema nikakve veze sa studentima i da niko nije čuo šta je njihova politika kada je reč o Kosovu i Metohiji, ističući da smatra da je sve to jedna velika “mačka u džaku” za građane Srbije.
Veliki broj građana okupio se u centru Bora, Zaječara i Knjaževca kako bi pružio podršku listi "Ujedinjena Srbija", dok sa druge strane vidimo sačicu blokadera kojima je izostola podrška, što jasno govori da je građanima dosta njihovog terora.
U duelu i poligonu koji se zvao "Mulj" snage su odmerile glumica Maja i profesorka srpskog jezika Nevena, a njihov okršaj imao je veliki značaj za konačan rezultat između Crvenog i Plavog tima.
Voditeljka "Druge strane Exatlona" Tijana Jović upitala je takmičare Crvenog tima šta bi poručili sebi sada, na samom početku ovog zahtevnog sportskog rijalitija.
Lider "Srpskih suverenista" Vukša Dragović, koji je razotkrio NVO hidru u Srbiji objavivši detaljan spisak nevladinih organizacija i načine njihovog finansiranja kroz brojke i detalje predstavio je NVO koje stoje iza blokaderskog pokreta.
U najnovijoj epizodi emisije „Na merama“ otkrivamo vam kako je blokader Vladimir Štimac ponovo pokušao da glumi revolucionara, o čemu su se domunđavali političarka u pokušaju Biljana Stojković zvana Dabrica i novinar blokader Galeb Nikačević, gde voli da boravi lider „maloprocentnog“ Pokreta slobodnih građana Pavle Grbović, sa kime tračari glumica blokaderka Anđelka Prpić…
U prethodnoj epizodi emisije „Na merama“ pokazali smo vam šta rade osvedočeni blokaderi Nenad Kulačin i Marko Vidojković kad misle da ih niko ne gleda, kako nekadašnji političar Žarko Korać pokušava da iz penzije diže tenzije, u čijem društvu se opušta modna kreatorka Verica Rakočević, zašto je glumac blokader Milan Marić „utripovao“ da je veća zvezda od Žan-Klod Vam Dama…
Domovi zdravlja ovih dana puni su dece zaražene virusnim i bakterijskim infekcijama. Tek što su se vratili u škole i vrtiće, a zaraza se brzo proširila i veliki broj mališana žali se na respiratorne ili stomačne tegobe.
Naučnici sa Tjumenskog državnog medicinskog univerziteta razvili su novu metodu za procenu potencijalnih rizika od metaboličkih poremećaja, koja se zasniva na analizi temperature ručnog zgloba.
Pred novu grejnu sezonu, računica pokazuje da razlika između najjeftinijeg i najskupljeg načina grejanja za isti stambeni prostor može iznositi i do 100.000 dinara godišnje.
Mališani iz čačanskih vrtića danas su imali priliku da upoznaju vatrogasce, vide njihovu opremu i vozila, ali i nauče kako da reaguju u slučaju požara.
Nikola Štimac osuđen je danas u Višem sudu u Beogradu na dve godine zatvora zbog toga što je 25. aprila na Zvezdari, u Ulici Milana Rakića pretukao Zorana Nedeljkovića (62), koji je preminuo mesec dana kasnije.
Pripadnici Ministarstva unutrašnjih poslova u Nišu uhapsili su D. Đ. (36) iz ovog grada zbog sumnje da je izvršio krivično delo zlostavljanje i mučenje.
U teškom sudaru kombija i automobila, koji se dogodio jutros oko 6 časova kod Pančeva, na putu Dolovo-Mramorak, poginuo je putnik iz kombija N. N. (64), a vozač tog vozila M. A. (56) zadobio je teške povrede, dok su ostali putnici zadobili lake povrede.
Čuveni holivudski glumac Deni Devito rešio je da otvori dušu i priseti se zlatnih dana svoje karijere, ali i potpuno lulih i neobuzdanih zabava koje su obeležile snimanje kultne humorističke serije "Taxi".
Iako se ubraja među namirnice koje mogu da povećaju rizik od ateroskleroze i začepljenja arterija, majonez ne morate potpuno da izbacite iz ishrane, nego je ključ u umerenosti.
Bivša rijaliti učesnica Milica Kemez prvi put je progovorila o ozbiljnim zdravstvenim problemima od pre dve godine, pa je spomenula i lažna prijateljstva.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.