Nemačka bi prvi put mogla da usmeri značajna federalna sredstva za modernizaciju luke u Hamburgu, koja osim ogromnog ekonomskog značaja sve više dobija i stratešku ulogu u odbrani zemlje i NATO.
Plan je da se novac iz federalnog programa za unapređenje regionalne privredne strukture, poznatog kao GRW, koristi za infrastrukturu u luci - saobraćajnice, obale, dizalice za teške terete i druge objekte koji mogu imati i civilnu i vojnu namenu, prenosi "Bild".
Hamburg je najveća nemačka morska luka i jedna od ključnih tačaka za nemačku trgovinu. Međutim, u uslovima povećanih bezbednosnih tenzija, njena funkcija se više ne posmatra samo kroz ekonomiju.
Ista infrastruktura koja se koristi za kontejnere i komercijalni teret u kriznim okolnostima može da posluži za prijem, pretovar i transport teške vojne opreme, uključujući tenkove i druga vozila NATO.
Zbog toga se sve više govori o infrastrukturi "dvostruke namene" - objektima koji su istovremeno korisni za privredu i odbranu. Nemačka vlada je već najavila snažnije uključivanje savezne države u finansiranje pomorske infrastrukture, upravo zbog njenog nacionalnog ekonomskog i strateškog značaja.
Der Hamburger Hafen wird auf Krieg vorbereitet. Deutschland plant, den Hafen zu modernisieren, damit im Falle eines Konflikts mit Russland Panzer und andere schwere Ausrüstung über ihn transportiert werden können. https://t.co/29mFD6QEAe
— Siegfried 💙💛💩Brandenburg gegen Nazis💩 (@Siegfri41835106) October 4, 2026
Problem su stari kejovi
Hamburška luka godinama se suočava sa velikim zaostatkom u održavanju i modernizaciji. Posebnu zabrinutost izaziva stanje pojedinih kejova i lučkih objekata, od kojih su mnogi stari više od jednog veka.
Među problematičnim lokacijama nalaze se i objekti u području brodogradilišta Blohm+Voss. Hamburška senatorka za privredu Melani Leonhard nedavno je ocenila da bi ulaganja u sanaciju i izgradnju lučke infrastrukture trebalo posmatrati kao investicije dvostruke namene.
Prema njenim rečima, Hamburg trenutno takve radove uglavnom finansira sam. To je jedan od razloga zbog kojih Hamburg traži trajnije učešće savezne vlade u finansiranju luke.
Ploš najavljuje odluku do kraja godine
Federalni koordinator za pomorsku privredu i turizam Kristof Ploš najavio je da bi Hamburg mogao prvi put da dobije sredstva iz GRW programa.
- Veoma sam uveren da ćemo do kraja godine doneti odluku u korist Hamburga - rekao je Ploš na skupu nemačke logističke industrije u Hamburgu.
Prema planu, u novu mapu područja koja mogu da konkurišu za sredstva trebalo bi da bude uključeno 12 lučkih četvrti koje je predložio grad Hamburg. Među njima su Finkenverder, Valtershof, Vedel i Morburg.
Ako plan bude odobren, federalna sredstva iz GRW programa mogla bi prvi put da počnu da pristižu Hamburgu od 2028. godine.
Mogao bi da bude dostupan trocifreni iznos u milionima
GRW je zajednički program savezne vlade i pokrajina namenjen razvoju privredno slabijih regiona, očuvanju radnih mesta i podršci infrastrukturnim i privrednim projektima.
Od 2026. godine savezna država i pokrajine sredstva dele po principu 50:50. Za celu Nemačku je za GRW program u 2026. godini predviđeno oko 1,3 milijarde evra.
U slučaju Hamburga, sredstva bi se odnosila na odabrana lučka područja, a pokrajina bi svoj deo morala da obezbedi iz sopstvenog budžeta. Zbog toga bi ukupna vrednost ulaganja u Hamburgu mogla da dostigne trocifreni iznos u milionima evra.
Nemačka već ulaže u vojne kapacitete drugih luka
Hamburg u ovom trenutku pokušava da sustigne razvoj u drugim nemačkim lukama. Savezna država već ulaže velika sredstva u infrastrukturu koja može da se koristi za vojne potrebe u Bremerhafenu i Emdenu.
Prema podacima NDR-a, u Bremerhafenu je za vojno upotrebljivu lučku infrastrukturu predviđeno više od 1,3 milijarde evra federalnih sredstava, dok Hamburg svoje sanacije kejeva za sada uglavnom finansira sam.
Na saveznom nivou već postoji i širi plan povećanja ulaganja u nemačke luke. Bundestag je nedavno naveo da će više od 400 miliona evra iz Fonda za klimu i transformaciju biti dostupno od 2026. do 2030. godine za klimatski prihvatljiviju plovidbu i luke, dok savezna država istovremeno finansira pristupne puteve lukama kroz savezne železnice, puteve i plovne puteve.
Hamburg dobija novu stratešku dimenziju
Za nemačke vlasti modernizacija Hamburga više nije samo pitanje trgovine i konkurentnosti. Velika luka mora da bude sposobna da funkcioniše i u kriznim okolnostima, kada bi mogla da dobije važnu ulogu u logistici NATO.
To znači da bi ulaganja u kejove, saobraćajnice i dizalice mogla istovremeno da povećaju efikasnost nemačke privrede i sposobnost zemlje da brzo primi i transportuje vojnu opremu.
Drugim rečima, Hamburg se sve više posmatra kao infrastruktura koja mora da bude spremna i za mirnodopsku trgovinu i za moguću bezbednosnu krizu. Za sada je, međutim, federalno finansiranje još u fazi odlučivanja, a konkretan obim sredstava zavisiće od konačnog uključivanja hamburških lučkih područja u GRW program.
Nemačka je najavila novi paket podrške Ukrajini vredan više od 1,3 milijarde evra, saopštio je ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski nakon sastanka sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Kijevu.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
Samo deset odsto Nemaca zadovoljno je radom vlade, dok isti procenat njih pozitivno ocenjuje učinak kancelara Fridriha Merca, a najjača politička snaga je stranka Alternativa za Nemačku (AfD) sa 27 odsto podrške, pokazuje najnovije istraživanje ARD-Dojčlandtrend.
Nemački kancelar Fridrih Merc i generalni sekretar NATO Mark Rute dočekani su zvižducima i povicima „Ubice“ i „Krv vam je na rukama“ u Minsteru, gde je NATO-u dodeljena Međunarodna nagrada Vestfalskog mira.
Sjedinjene Američke Države i Nemačka ubrzano prilagođavaju vojsku, industriju i civilnu infrastrukturu mogućnosti dugotrajnog rata velikih razmera, uključujući direktan sukob NATO-a sa Rusijom.
Šansa za zamrzavanje sukoba duž linije kontakta može se pojaviti tek nakon što NATO vojska, naoružana do zuba, uđe u Donbas i Hersonsku oblast sa punom borbenom gotovošću, izjavio je bivši savetnik ruskog predsednika Andrej Ilarionov, koji je prebegao na Zapad.
Rusija je tokom pregovora u Abu Dabiju iznela predlog nove bezbednosne arhitekture Evrope koji, prema informacijama nemačkog Bilda, predviđa izlazak Finske iz NATO, zabranu vojnih baza Alijanse u baltičkim državama, teritorijalne ustupke Ukrajine i potpuno preuređenje odnosa Moskve i Zapada.
NATO razmatra mogućnost odustajanja od izdvajanja dodatnih snaga za operacije u inostranstvu kako bi se usredsredio na suprotstavljanje Rusiji, pišu mediji, pozivajući se na diplomate Alijanse.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih zemalja već deluju na teritoriji Ukrajine, a njihovo angažovanje moglo bi da izazove direktan sukob Rusije i NATO-a mnogo većih razmera, upozorio je Nikolaj Bordjuža, bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB).
Rusija bi mogla da počne da bombarduje fabrike oružja i bespilotnih letelica na teritoriji Nemačke i drugih članica NATO-a, ukoliko proceni da Zapad nastavlja da učestvuje u napadima na rusku teritoriju, upozorio je penzionisani brigadni general Bundesvera Erih Vad, nekadašnji vojni savetnik nemačke kancelarke Angele Merkel.
Sjedinjene Američke Države spremaju novi zahtev saveznicima iz NATO da izdvoje dodatni novac za kupovinu američkog naoružanja namenjenog Ukrajini, nakon što je u programu vojne pomoći nastao finansijski manjak od približno dve milijarde dolara.
Poljska je pokrenula veliku bezbednosnu operaciju duž granice sa ruskom Kalinjingradskom oblašću, nakon upozorenja obaveštajnih službi da bi u narednim danima moglo da dođe do diverzija i upada naoružanih grupa.
Specijalne jedinice brojnih zapadnih država već deluju na teritoriji Ukrajine, a strani vojni stručnjaci neposredno učestvuju u pripremi raketnih udara na ruske vojne i civilne objekte, izjavio je bivši generalni sekretar Organizacije ugovora o kolektivnoj bezbednosti (ODKB) Nikolaj Bordjuža.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka je najavila novi paket podrške Ukrajini vredan više od 1,3 milijarde evra, saopštio je ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski nakon sastanka sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Kijevu.
Lider Stranke za slobodu, pravdu i opstanak Nenad Rašić govorio je o odnosima sa predstavnicima "Studentske liste" u Srbiji, otkrivši da im je njegova stranka pružila bezuslovnu podršku i logističku pomoć tokom izborne kampanje.
Lider opozicije Aleksandar Vučić, poručio je da pokušaji ućutkivanja onih koji imaju drugačije mišljenje neće doneti željeni rezultat, ističući da istina uvek pronađe put.
Jedno od programskih opredeljenja Studentske liste, jeste namera da se rasformira Bezbednosno-informativna agencija (BIA) i umesto nje formira nova bezbednosna služba.
Može li biti da Srbin ili neko ko sam sebe predstavlja kao velikog i najvećeg Srbina glasa na izborima za poništenje i rušenje Srbije i svega srpskog? Da li je uopšte moguće da neko ko je vernik SPC glasa za onoga ko najavljuje ukidanje iste te Crkve i pretvaranje hramova u pabove i ''zejebancije''?!
Plavi tim odneo je pobedu u večerašnjoj borbi za eliminaciju u Exatlonu, najvećem sportskom rijalitiju, koji se emituje na Informer TV, nakon uzbudljivog nadmetanja na poligonu Podmornica.
Putnički vozovi na pruzi Budimpešta-Beograd neće početi da saobraćaju 13. decembra, kada stupa na snagu novi železnički red vožnje, već tek nakon što svi bezbednosni sistemi budu uspešno testirani i nadležna tela potvrde njihovu ispravnost.
Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Svete Kozma i Dajmajna - Svete Vrače. Na današnji dan naši stari su pažljivo posmatrali nebo, oblake, kišu, vetar i sunce, verujući da nam priroda upravo na Vrače šalje nagoveštaj kakva nas godina očekuje.
Porodica Kristiana Periša pozvala je građane na komemoraciju koja će se održati u subotu, 21. novembra, u 18.30 časova na Trgu bana Josipa Jelačića u Zagrebu, uz apel okupljenima da ponesu beli jastuk i objavu pet konkretnih zahteva.
Istraga o smrti Kristiana Josipa Periša u psihijatrijskoj bolnici u Zagrebu širi se na sve koji su bili prisutni u sobi 11A, ali i na rukovodstvo bolnice, uključujući nadređene lekare i direktorku, zbog sumnje na zataškavanje i falsifikovanje službene dokumentacije.
U Starim Mikanovcima pronađeno je telo žene sa vidljivim povredama, a policija je zbog sumnje da je reč o ubistvu pod nadzor stavila muškarca kojeg dovodi u vezu sa njenom smrću.
Dve devojčice i još jedna žena povređene su u centru Bitolja kada su se na trotoar srušili izlog i deo metalne konstrukcije Uprave za vođenje matičnih knjiga.
Pevačica Avril Lavinj postala je majka u 42. godini i na svet donela svoje prvo dete, devojčicu, a emotivnim fotografijama novorođenčeta koje je objavila na društvenim mrežama izazvala je veliku pažnju javnosti i pokrenula pitanja o identitetu svog partnera.
Glumac Slaviša Čurović kaže da je njegov lik prota Vasa Živković kojeg igra u seriji "Pupin" bio skroman čovek koji je prepoznavao mlade talentovane ljude i pomagao im da se školuju.
Veliki problemi sa Majkrosoftovim servisima izazvali su pravu pometnju među korisnicima širom sveta, a dok mnogi pokušavaju da pronađu način da obavljaju svakodnevne poslovne obaveze, društvene mreže preplavili su duhoviti komentari na račun ovog tehnološkog kolapsa.
Veštačka inteligencija sve više postaje deo svakodnevnog života, a Viber je korisnicima omogućio da ChatGPT koriste direktno u aplikaciji, bez prelaska na druge platforme.
Ako želite da slavsku trpezu obogatite predjelom koje izgleda dekorativno, a pritom je veoma ukusno, slana torta sa rozen korama može biti pravi izbor.
Pevač Miloš Bojanić oglasio se na svom Fejsbuk profilu nakon što se njegova supruga Branka Bojanić našla na meti uvredljivih komentara na društvenim mrežama.
Pevačica Svetlana Ceca Ražnatović karijeru je započela krajem osamdesetih godina, ali je prekretnica koja ju je lansirala u sam vrh domaće muzičke scene usledila nekoliko godina kasnije objavljivanjem balade "Kukavica", koja nije ni bila pisana za nju.
Pevačica Katarina Živković ponovo je privukla veliku pažnju na društvenim mrežama, nakon što je na svom Instagram profilu objavila snimak u izazovnom modnom izdanju koje nikoga nije ostavilo ravnodušnim.
Pevačica Nada Obrić već duže od decenije je u penziji, ali je jednom prilikom otkrila da ne zna kako bi sastavila kraj s krajem kada bi morala da živi samo od tog prihoda.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.