Nemačka bi prvi put mogla da usmeri značajna federalna sredstva za modernizaciju luke u Hamburgu, koja osim ogromnog ekonomskog značaja sve više dobija i stratešku ulogu u odbrani zemlje i NATO.
Plan je da se novac iz federalnog programa za unapređenje regionalne privredne strukture, poznatog kao GRW, koristi za infrastrukturu u luci - saobraćajnice, obale, dizalice za teške terete i druge objekte koji mogu imati i civilnu i vojnu namenu, prenosi "Bild".
Hamburg je najveća nemačka morska luka i jedna od ključnih tačaka za nemačku trgovinu. Međutim, u uslovima povećanih bezbednosnih tenzija, njena funkcija se više ne posmatra samo kroz ekonomiju.
Ista infrastruktura koja se koristi za kontejnere i komercijalni teret u kriznim okolnostima može da posluži za prijem, pretovar i transport teške vojne opreme, uključujući tenkove i druga vozila NATO.
Zbog toga se sve više govori o infrastrukturi "dvostruke namene" - objektima koji su istovremeno korisni za privredu i odbranu. Nemačka vlada je već najavila snažnije uključivanje savezne države u finansiranje pomorske infrastrukture, upravo zbog njenog nacionalnog ekonomskog i strateškog značaja.
Der Hamburger Hafen wird auf Krieg vorbereitet. Deutschland plant, den Hafen zu modernisieren, damit im Falle eines Konflikts mit Russland Panzer und andere schwere Ausrüstung über ihn transportiert werden können. https://t.co/29mFD6QEAe
— Siegfried 💙💛💩Brandenburg gegen Nazis💩 (@Siegfri41835106) October 4, 2026
Problem su stari kejovi
Hamburška luka godinama se suočava sa velikim zaostatkom u održavanju i modernizaciji. Posebnu zabrinutost izaziva stanje pojedinih kejova i lučkih objekata, od kojih su mnogi stari više od jednog veka.
Među problematičnim lokacijama nalaze se i objekti u području brodogradilišta Blohm+Voss. Hamburška senatorka za privredu Melani Leonhard nedavno je ocenila da bi ulaganja u sanaciju i izgradnju lučke infrastrukture trebalo posmatrati kao investicije dvostruke namene.
Prema njenim rečima, Hamburg trenutno takve radove uglavnom finansira sam. To je jedan od razloga zbog kojih Hamburg traži trajnije učešće savezne vlade u finansiranju luke.
Ploš najavljuje odluku do kraja godine
Federalni koordinator za pomorsku privredu i turizam Kristof Ploš najavio je da bi Hamburg mogao prvi put da dobije sredstva iz GRW programa.
- Veoma sam uveren da ćemo do kraja godine doneti odluku u korist Hamburga - rekao je Ploš na skupu nemačke logističke industrije u Hamburgu.
Prema planu, u novu mapu područja koja mogu da konkurišu za sredstva trebalo bi da bude uključeno 12 lučkih četvrti koje je predložio grad Hamburg. Među njima su Finkenverder, Valtershof, Vedel i Morburg.
Ako plan bude odobren, federalna sredstva iz GRW programa mogla bi prvi put da počnu da pristižu Hamburgu od 2028. godine.
Mogao bi da bude dostupan trocifreni iznos u milionima
GRW je zajednički program savezne vlade i pokrajina namenjen razvoju privredno slabijih regiona, očuvanju radnih mesta i podršci infrastrukturnim i privrednim projektima.
Od 2026. godine savezna država i pokrajine sredstva dele po principu 50:50. Za celu Nemačku je za GRW program u 2026. godini predviđeno oko 1,3 milijarde evra.
U slučaju Hamburga, sredstva bi se odnosila na odabrana lučka područja, a pokrajina bi svoj deo morala da obezbedi iz sopstvenog budžeta. Zbog toga bi ukupna vrednost ulaganja u Hamburgu mogla da dostigne trocifreni iznos u milionima evra.
Nemačka već ulaže u vojne kapacitete drugih luka
Hamburg u ovom trenutku pokušava da sustigne razvoj u drugim nemačkim lukama. Savezna država već ulaže velika sredstva u infrastrukturu koja može da se koristi za vojne potrebe u Bremerhafenu i Emdenu.
Prema podacima NDR-a, u Bremerhafenu je za vojno upotrebljivu lučku infrastrukturu predviđeno više od 1,3 milijarde evra federalnih sredstava, dok Hamburg svoje sanacije kejeva za sada uglavnom finansira sam.
Na saveznom nivou već postoji i širi plan povećanja ulaganja u nemačke luke. Bundestag je nedavno naveo da će više od 400 miliona evra iz Fonda za klimu i transformaciju biti dostupno od 2026. do 2030. godine za klimatski prihvatljiviju plovidbu i luke, dok savezna država istovremeno finansira pristupne puteve lukama kroz savezne železnice, puteve i plovne puteve.
Hamburg dobija novu stratešku dimenziju
Za nemačke vlasti modernizacija Hamburga više nije samo pitanje trgovine i konkurentnosti. Velika luka mora da bude sposobna da funkcioniše i u kriznim okolnostima, kada bi mogla da dobije važnu ulogu u logistici NATO.
To znači da bi ulaganja u kejove, saobraćajnice i dizalice mogla istovremeno da povećaju efikasnost nemačke privrede i sposobnost zemlje da brzo primi i transportuje vojnu opremu.
Drugim rečima, Hamburg se sve više posmatra kao infrastruktura koja mora da bude spremna i za mirnodopsku trgovinu i za moguću bezbednosnu krizu. Za sada je, međutim, federalno finansiranje još u fazi odlučivanja, a konkretan obim sredstava zavisiće od konačnog uključivanja hamburških lučkih područja u GRW program.
Nemačka je najavila novi paket podrške Ukrajini vredan više od 1,3 milijarde evra, saopštio je ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski nakon sastanka sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Kijevu.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
Samo deset odsto Nemaca zadovoljno je radom vlade, dok isti procenat njih pozitivno ocenjuje učinak kancelara Fridriha Merca, a najjača politička snaga je stranka Alternativa za Nemačku (AfD) sa 27 odsto podrške, pokazuje najnovije istraživanje ARD-Dojčlandtrend.
Nemački kancelar Fridrih Merc i generalni sekretar NATO Mark Rute dočekani su zvižducima i povicima „Ubice“ i „Krv vam je na rukama“ u Minsteru, gde je NATO-u dodeljena Međunarodna nagrada Vestfalskog mira.
Rumunija je donela odluku o hitnom jačanju vojne odbrane u Crnom moru nakon serije napada na trgovačke brodove, u kojima je najmanje 30 pomoraca poginulo ili nestalo.
Sjedinjene Američke Države pripremaju novi pokušaj okončanja rata u Ukrajini, a mirovni plan koji se razmatra predviđa demilitarizovanu zonu u Donbasu, odustajanje Kijeva od članstva u NATO-u i obnovu velikih ekonomskih veza između Vašingtona i Moskve.
Ruski predsednik Vladimir Putin lično je naredio intenziviranje sabotaža i tajnih operacija protiv zemalja NATO, tvrdi američki Volstrit žurnal, pozivajući se na obaveštajne podatke SAD.
Ruski predsednik Vladimir Putin odmah će upotrebiti nuklearno oružje ukoliko Rusija bude direktno napadnuta iz Sjedinjenih Američkih Država, Evrope ili Velike Britanije, upozorio je kandidat za premijera Srbije Aleksandar Vučić u intervjuu ruskoj novinarki Kseniji Sobčak.
Letonska vojska proglasila je u nedelju ujutru vazdušnu opasnost u tri oblasti zemlje i zatražila od stanovništva da hitno potraži sklonište, dok su borbeni avioni NATO podignuti zbog moguće pretnje u vazdušnom prostoru.
NATO je danas „mrtvorođen organizam“ koji nije sposoban da vodi strateški rat protiv Rusije, dok je Ukrajina došla u situaciju da se više ne postavlja pitanje njenog ulaska u Alijansu, već opstanka kao nezavisne države.
Litvanija bi mogla da bude potpuno uništena u slučaju nuklearnog rata Rusije i NATO-a ukoliko dozvoli razmeštanje savezničkog nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, upozorio je vojno-politički analitičar i bivši šef izraelske službe Nativ Jakov Kedmi.
Litvanija je pokrenula postupak izmene Ustava kako bi omogućila razmeštanje nuklearnog oružja na svojoj teritoriji, ponudila Sjedinjenim Američkim Državama da finansira izgradnju njihove stalne vojne baze i rasporedila dodatne vojnike na granici sa ruskom Kalinjingradskom oblašću.
Dve nemačke opozicione stranke, Alternativa za Nemačku (AfD) i Savez BSW, pokrenule su zajedničku inicijativu za ukidanje sankcija Rusiji i obustavljanje finansijske pomoći Ukrajini, nakon što je američki predsednik Donald Tramp postigao dogovor sa Vladimirom Putinom o isporukama ruskog dizela.
Od 100 milijardi evra koje je nemačka vlada prikazala kao pomoć Ukrajini, samo 41,7 milijardi može se računati kao stvarna bilateralna podrška toj zemlji, pokazalo je istraživanje Instituta za svetsku ekonomiju iz Kila, objavljeno 8. oktobra.
Nemačka je najavila novi paket podrške Ukrajini vredan više od 1,3 milijarde evra, saopštio je ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski nakon sastanka sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Kijevu.
Redakcija "Informera" večeras je napadnuta, kad su bačene eksplozivne naprave, a tom prilikom povređen je snimatelj Kristijan Mihajlović, kog je odvela Hitna pomoć u bolnicu.
Glavni urednik Informera Dragan J. Vučićević, njegov zamenik Dejan Vukelić i Petar Pepo Popović napravili su novi spektakl tokom Kolegijuma na Informer televiziji, a i ovoga puta inspiraciju su pronašli u Zoranu Gavriloviću, izvršnom direktoru NVO Birodi.
Marko Škara, učesnik Exatlona, govorio je o tome kako se oseća nakon lošeg početka tima i pet poraza, posebno imajući u vidu da je u toku muška nedelja.
Za decu rođenu od 1. januara 2024. godine, roditelji mogu da dobiju od 500.000 do 3.180.000 dinara roditeljskog dodatka, a prijava se može obaviti i u porodilištu.
Izraz "žila kucavica" mnogo je više od medicinskog pojma. Iako svoje poreklo vuče iz anatomije ljudskog tela, danas se koristi za sve ono što predstavlja ključni deo funkcionisanja jednog grada, države ili društva.
Ugledni izraelski istoričar, profesor dr Gideon Grajf, jedan od istaknutih svetskih istraživača Holokausta, posetio je štand Fondacije "Za srpski narod i državu" na 69. Međunarodnom beogradskom sajmu knjiga.
Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici odredilo je zadržavanje do 72 sata S. P. iz Zete, zbog osnovane sumnje da je počinila krivično delo nasilje u porodici ili porodičnoj zajednici.
Maloletnik iz Sarajeva u petak je motociklom udario u automobil, a zatim u trolejbus u ulici Senada Poturka Senčija u Novom Gradu, a prema prvim informacijama on je zadobio povrede opasne po život.
Ručna bomba M 75, pištolj "zastava" M 57 i osam metaka kalibra 7,62 milimetra pronađeni su tokom pretresa porodične kuće S.N. u Bijelom Polju, saopštila je Uprava policije Crne Gore.
Glumica Ivana Žigon ćerka je Steva i Jelene Žigon, a publika je najbolje pamti po ulozi u filmu "Hajde da se volimo 3" gde je kadar delila sa Lepom Brenom.
Japanski pisac Rju Murakami, poznat po romanu "Plavo, gotovo prozirno", za koji je 1976. godine dobio nagradu Akutagava, preminuo je u 75. godini, saopštio je danas izvor iz izdavačke industrije.
Pariski muzeji Luvr, Orse i Pikaso, kao i izložbeni prostor Gran pale biće u subotu, 24. oktobra, vanredno zatvoreni zbog najavljenih demonstracija u francuskoj prestonici, saopštilo je sinoć Ministarstvo kulture.
Ukoliko vam je Ajfon nakon instaliranja najnovijeg softverskog ažuriranja iznenada prestao da reaguje na dodir, nema potrebe za panikom. Ovaj problem može biti posledica softverske greške, a postoji jednostavan način da ponovo osposobite uređaj bez odlaska u servis.
Na samo nekoliko sati vožnje od Srbije krije se Segedin, šarmantni mađarski grad koji osvaja raskošnom arhitekturom, prelepim trgovima i poslasticama kojima je teško odoleti.
Pevač Darko Lazić prolazio je kroz različite transformacije, varirao s kilogramima, a nakon operacije želuca uspeo je da smrša i potpuno promeni svoj izgled.
Voditeljka Jovana Jeremić trenutno uživa na jednom venčanju u društvu partnera, boksera Miloša Stojanovića Tigra, a fotografije sa slavlja podelila je sa svojim pratiocima na društvenim mrežama.
Muzička zvezda Jelena Karleuša objavila je fotografiju sa novim dečkom Aleksandrom Ševom (25), a prizor na kojem se drže za ruke i emotikon u kom pevačica grize usnu privukli su pažnju njenih pratilaca.
Anastasija Ražnatović, ćerka Svetlane Cece Ražnatović, uživa u sunčanoj suboti u Madridu, gde je podelila snimke iz svoje svakodnevice i pokazala kako provodi vreme nakon porođaja.
Komentari