Nemačka bi prvi put mogla da usmeri značajna federalna sredstva za modernizaciju luke u Hamburgu, koja osim ogromnog ekonomskog značaja sve više dobija i stratešku ulogu u odbrani zemlje i NATO.
Plan je da se novac iz federalnog programa za unapređenje regionalne privredne strukture, poznatog kao GRW, koristi za infrastrukturu u luci - saobraćajnice, obale, dizalice za teške terete i druge objekte koji mogu imati i civilnu i vojnu namenu, prenosi "Bild".
Hamburg je najveća nemačka morska luka i jedna od ključnih tačaka za nemačku trgovinu. Međutim, u uslovima povećanih bezbednosnih tenzija, njena funkcija se više ne posmatra samo kroz ekonomiju.
Ista infrastruktura koja se koristi za kontejnere i komercijalni teret u kriznim okolnostima može da posluži za prijem, pretovar i transport teške vojne opreme, uključujući tenkove i druga vozila NATO.
Zbog toga se sve više govori o infrastrukturi "dvostruke namene" - objektima koji su istovremeno korisni za privredu i odbranu. Nemačka vlada je već najavila snažnije uključivanje savezne države u finansiranje pomorske infrastrukture, upravo zbog njenog nacionalnog ekonomskog i strateškog značaja.
Der Hamburger Hafen wird auf Krieg vorbereitet. Deutschland plant, den Hafen zu modernisieren, damit im Falle eines Konflikts mit Russland Panzer und andere schwere Ausrüstung über ihn transportiert werden können. https://t.co/29mFD6QEAe
— Siegfried 💙💛💩Brandenburg gegen Nazis💩 (@Siegfri41835106) October 4, 2026
Problem su stari kejovi
Hamburška luka godinama se suočava sa velikim zaostatkom u održavanju i modernizaciji. Posebnu zabrinutost izaziva stanje pojedinih kejova i lučkih objekata, od kojih su mnogi stari više od jednog veka.
Među problematičnim lokacijama nalaze se i objekti u području brodogradilišta Blohm+Voss. Hamburška senatorka za privredu Melani Leonhard nedavno je ocenila da bi ulaganja u sanaciju i izgradnju lučke infrastrukture trebalo posmatrati kao investicije dvostruke namene.
Prema njenim rečima, Hamburg trenutno takve radove uglavnom finansira sam. To je jedan od razloga zbog kojih Hamburg traži trajnije učešće savezne vlade u finansiranju luke.
Ploš najavljuje odluku do kraja godine
Federalni koordinator za pomorsku privredu i turizam Kristof Ploš najavio je da bi Hamburg mogao prvi put da dobije sredstva iz GRW programa.
- Veoma sam uveren da ćemo do kraja godine doneti odluku u korist Hamburga - rekao je Ploš na skupu nemačke logističke industrije u Hamburgu.
Prema planu, u novu mapu područja koja mogu da konkurišu za sredstva trebalo bi da bude uključeno 12 lučkih četvrti koje je predložio grad Hamburg. Među njima su Finkenverder, Valtershof, Vedel i Morburg.
Ako plan bude odobren, federalna sredstva iz GRW programa mogla bi prvi put da počnu da pristižu Hamburgu od 2028. godine.
Mogao bi da bude dostupan trocifreni iznos u milionima
GRW je zajednički program savezne vlade i pokrajina namenjen razvoju privredno slabijih regiona, očuvanju radnih mesta i podršci infrastrukturnim i privrednim projektima.
Od 2026. godine savezna država i pokrajine sredstva dele po principu 50:50. Za celu Nemačku je za GRW program u 2026. godini predviđeno oko 1,3 milijarde evra.
U slučaju Hamburga, sredstva bi se odnosila na odabrana lučka područja, a pokrajina bi svoj deo morala da obezbedi iz sopstvenog budžeta. Zbog toga bi ukupna vrednost ulaganja u Hamburgu mogla da dostigne trocifreni iznos u milionima evra.
Nemačka već ulaže u vojne kapacitete drugih luka
Hamburg u ovom trenutku pokušava da sustigne razvoj u drugim nemačkim lukama. Savezna država već ulaže velika sredstva u infrastrukturu koja može da se koristi za vojne potrebe u Bremerhafenu i Emdenu.
Prema podacima NDR-a, u Bremerhafenu je za vojno upotrebljivu lučku infrastrukturu predviđeno više od 1,3 milijarde evra federalnih sredstava, dok Hamburg svoje sanacije kejeva za sada uglavnom finansira sam.
Na saveznom nivou već postoji i širi plan povećanja ulaganja u nemačke luke. Bundestag je nedavno naveo da će više od 400 miliona evra iz Fonda za klimu i transformaciju biti dostupno od 2026. do 2030. godine za klimatski prihvatljiviju plovidbu i luke, dok savezna država istovremeno finansira pristupne puteve lukama kroz savezne železnice, puteve i plovne puteve.
Hamburg dobija novu stratešku dimenziju
Za nemačke vlasti modernizacija Hamburga više nije samo pitanje trgovine i konkurentnosti. Velika luka mora da bude sposobna da funkcioniše i u kriznim okolnostima, kada bi mogla da dobije važnu ulogu u logistici NATO.
To znači da bi ulaganja u kejove, saobraćajnice i dizalice mogla istovremeno da povećaju efikasnost nemačke privrede i sposobnost zemlje da brzo primi i transportuje vojnu opremu.
Drugim rečima, Hamburg se sve više posmatra kao infrastruktura koja mora da bude spremna i za mirnodopsku trgovinu i za moguću bezbednosnu krizu. Za sada je, međutim, federalno finansiranje još u fazi odlučivanja, a konkretan obim sredstava zavisiće od konačnog uključivanja hamburških lučkih područja u GRW program.
Nemačka je najavila novi paket podrške Ukrajini vredan više od 1,3 milijarde evra, saopštio je ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski nakon sastanka sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Kijevu.
Nemački kancelar Fridrih Merc se tokom posete Kijevu obratio ruskom predsedniku Vladimiru Putinu i izjavio spremnost za mirovne pregovore o Ukrajini, izveštava list Taz.de.
Samo deset odsto Nemaca zadovoljno je radom vlade, dok isti procenat njih pozitivno ocenjuje učinak kancelara Fridriha Merca, a najjača politička snaga je stranka Alternativa za Nemačku (AfD) sa 27 odsto podrške, pokazuje najnovije istraživanje ARD-Dojčlandtrend.
Nemački kancelar Fridrih Merc i generalni sekretar NATO Mark Rute dočekani su zvižducima i povicima „Ubice“ i „Krv vam je na rukama“ u Minsteru, gde je NATO-u dodeljena Međunarodna nagrada Vestfalskog mira.
Litvanija je jutros podigla NATO borbene avione, izdala upozorenje na vazdušnu opasnost i privremeno zatvorila kontrolisani vazdušni prostor iznad Vilnjusa nakon što je radar otkrio neidentifikovani objekat koji se kretao iz pravca Belorusije.
Norveška sve ozbiljnije strahuje da bi Rusija mogla da iskoristi Svalbard za ograničenu vojnu operaciju ili hibridni incident kojim bi testirala spremnost NATO-a da brani ovu udaljenu arktičku teritoriju, dok su lokalne vlasti već pripremile plan za brzu evakuaciju stanovništva.
Poruke namenjene ruskojezičnom stanovništvu Estonije, sa pozivima da se naoruža i upozorenjima na moguće krvoproliće, počele su da kruže društvenim mrežama.
Izraelski analitičar Jakov Kedmi tvrdi da pravi problem za Zapad počinje tek posle rata u Ukrajini, kada bi Rusija, ako izađe kao pobednik, mogla da vrati na sto zahtev da se NATO vojno vrati na stanje iz 1997. godine.
Generalni sekretar NATO Mark Rute označio je predsednika Rusije Vladimira Putina kao „dugoročnu pretnju NATO“, tvrdeći da je upravo promena politike Moskve srušila uverenje Zapada da je posle Hladnog rata završena era velikih sukoba.
Predsednik Kazahstana Kasim-Žomart Tokaev ponudio je Nemačkoj veliko strateško partnerstvo u sirovinama, energetici i logistici – od litijuma, kobalta i volframa do nafte, uranijuma i transportnih pravaca između Kine i Evrope.
Rusija je upozorila Veliku Britaniju i NATO da bi svaki vojni pokušaj napada ili blokade Kalinjingradske oblasti mogao da izazove odgovor svim sredstvima kojima Moskva raspolaže, uključujući nuklearno oružje, saopštila je danas Ambasada Rusije u Londonu.
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće
registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni.
Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili
nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji,
etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne
predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.
Nemačka je najavila novi paket podrške Ukrajini vredan više od 1,3 milijarde evra, saopštio je ukrajinski predsednik Vladimir Zelenski nakon sastanka sa nemačkim kancelarom Fridrihom Mercom u Kijevu.
Prvi na listi i nosilac liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" Aleksandar Vučić zahvalio se glumcu Mikiju Manojloviću na lepim rečima koje je izgovorio o njemu.
Veliki skup liste "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" održan je 3. oktobra, u Beogradskoj areni. Skup je obuhvatao bogat program i brojne nastupe najvećih domaćih zvezda.
Širom Beograda danas su građani, pre svega omladina, pružili podršku listi "Aleksandar Vučić - Ujedinjena Srbija" pred predstojeće parlamentarne izbore, a sve ono što su organizovali izgledalo je veličanstveno.
Ana Brnabić žestoko je reagovala na nevladinu organizaciju CRTA, razotkrivši da njihovi predstavnici otvoreno promovišu nasilje i nasilno rušenje ustavnog poretka.
Rada Đorđević i Jelena Jovanović, bivše učesnice rijaliti programa Exatlon Srbija, prvi su put detaljnije progovorile o nesuglasicama i svađi koja je tokom boravka u Dominikanskoj Republici privukla veliku pažnju.
Rada Đorđević, bivša učesnica "Exatlona Srbija", iznela je mišljenje o odnosima i atmosferi u timu, a posebno se osvrnula na Nikolu Lakića i njegov stav prema Mensuru Ajdarpašiću, koji je privukao pažnju tokom takmičenja.
Jelena Jovanović i Rada Đorđević otvoreno su govorile o Radinom odnosu sa Mensurom Ajdarpašićem, koji je tokom učešća u Exatlonu izazvao veliku pažnju javnosti i brojne komentare među gledaocima.
Ministarstvo unutrašnjih poslova najavilo je da će od 5. do 11. oktobra sa ROADPOL-om sprovoditi akciju kontrole korišćenja telefona tokom vožnje i prelaska kolovoza.
Godišnji susret pogrebnika Srbije i regiona održan je ovog vikenda u Petrovcu na Mlavi! Za ovu, jubilarnu, 15. Grobarijadu okupilo se više od stotinu učesnika, a na samom kraju večeri čekalo ih je iznenađenje.
Jedan od stresnijih trenutaka u životu, za mnoge je polaganje vozačnog ispita, a jedna Beograđanka prisetila se kako je zbog velikog stresa pala ispit samo 20 sekundi nakon što je sela u automobil.
U Obrenovcu su uhapšena trojica muškaraca nakon primopredaje oko 40 kilograma kanabisa, koji su, prema sumnjama istražitelja, K.S. (45) i S.X. (42) prethodno prevezli sa Kosova i Metohije i predali D.M.
Glumac Predrag Miki Manojlović kaže da film "Zlatni rez 42: Djeca Kozare" nij elako nastao i da reditelju Lordanu Zafranoviću treba pružiti punu podršku.
Novi naučnofantastični triler Ridlija Skota u kojem glavnu ulogu igra Džejkob Elordi, povučen je iz više od 3.000 bioskopskih sala zbog slabe gledanosti, nakon što je za samo mesec dana doživeo veliki komercijalni neuspeh.
Zabluda je da holesterol iz namirnica direktno podiže njegov nivo u krvi. Glavni krivac u puteru zapravo su zasićene masti, koje podstiču rast LDL („lošeg”) holesterola. Puter zato nije zabranjena namirnica, ali ključ leži u umerenoj količini i pametnom kombinovanju.
Samsung početkom 2027. godine priprema predstavljanje modela Galaxy S27 Ultra, a prema najnovijim informacijama, najveće promene ovog puta neće biti usmerene samo na sirovi hardver, već i na značajno unapređenu obradu fotografija.
Iako važe za čovekovog najboljeg prijatelja, pet rasa pasa imaju snažnije odbrambene instinkte i mogu pokazati agresiju ukoliko se ne socijalizuju na vreme.
Viralna "retinol sendvič" tehnika s TikToka omogućava vam da iskoristite svu moć ovog zlatnog standarda dermatologije, ali bez ijedne iritacije na licu.
Pevačica Svetlana Ceca Ražnatović oglasila se sa aerodroma, gde je zabeležila i podelila snimak na kojem priprema lek u prahu kako bi ublažila simptome jake prehlade koja ju je zadesila nakon nastupa.
Pevačica Lepa Lukić odlučila je da celokupno bogatstvo, koje uključuje dva stana, kuću, restoran i ušteđevinu, ostavi bratancu Radisavu, ali pod jednim posebnim uslovom.
Komentari
Ostavite komentar
Pravila komentarisanja:
Komentare objavljujemo prema vremenu njihovog pristizanja. Prednost u objavljivanju komentara imaće registrovani korisnici. Molimo Vas da ne pišete komentare velikim slovima, kao i da vodite računa o pravopisu.
Redakcija Informer.rs zadržava pravo izbora, brisanja komentara, ili modifikacije komentara koji će biti objavljeni. Prema Zakonu o informisanju zabranjeno je objavljivanje svih sadržaja koji podstiču diskriminaciju, mržnju ili nasilje protiv lica ili grupe lica zbog njihovog pripadanja ili nepripadanja određenoj rasi, veri, naciji, etničkoj grupi, polu ili zbog njihovog seksualnog opredeljenja.
Nećemo objavljivati komentare koji sadrže govor mržnje, psovke i uvrede. Sadržaj objavljenih komentara ne predstavlja stavove redakcije Informera ili portala Informer.rs, već isključivo stavove autora komentara.
Sugestije ili primedbe možete da šaljete na redakcija@informer.rs.